Zbog izjave da će ih skidat snajperima bivši hodža na meti za linč!

Piše: Muhamed Pivić, udruženje Akcija građana 

U sklopu aktivnosti civilnog sektora, u nedelju 02.03.2014. našao sam se u šatorskom naselju Zavidovići s ciljem pružanja pomoći Plenumu ZDK-a oko izjava i video zapisa o zahtjevima građanki i građana Zeničko - dobojskog kantona.

Naime, ljudi koji su postavili šatorsko naselje u blizini općine Zavidovići 13 noći zaredom proveli su na otvorenom. Izvještaji o navedenom događaju uglavnom su šturi i mogli su se vidjeti tek putem društvenih mreža facebook i twitter, s druge strane putem nekih portala mogao se vidjeti medijski linč i jake optužbe na račun tamošnjeg bivšeg hodže.

Iako nisam objavio video izjavu u kojoj bivši hodža Dervo Mušić demantuje pokušaje medijskog progona od strane jednog od najčitanijih bošnjačkih portala već samo dio u kojem govori kako je objašnjavao demonstrantima da ne prave probleme, da su ljudi kojima se demonstranti suprostavljaju opasni i da su u stanju kako kaže „pucati po demonstrantima“ Mušić je već nekoliko puta privođen na informativne razgovore.

Dervo Mušić

U današnjem telefonskom razgovoru, prilično uznemiren ili možda bolje reći iritiran zbog posljednjih dešavanja kazao je kako su mu uzeli iz konteksta izjavu s kojom je zapravo smirivao demonstrante i pozivao na oprez. Dervo sumnja da se od tog dana policija ne odvaja od njega, „ne znam šta da kažem ali ako u jednom danu u obilasku tri sela vidite da ta ista sela obilazi i policija, jednostavno pomislite da to i nije slučajnost“, nastavlja u telefonskom razgovoru.

Video govori i kako su tamošnji demonstranti već imali pokušaja „ sačekuše“, bušenja auto guma, klasičnih verbalnih napada i fizičkih obračuna i po svoj prilici nekome smeta.

Dervo otkriva kako je siguran da se neće tek tako završiti te kako bi pokušaji javnog blaćenja njegovog imena i klevete na račun ratne prošlosti mogli imati i sudski epilog koji bi nekoga mogao skupo koštati.

Da li je bivši hodža na meti za linč zbog posjete Plenumu ZDK-a, spominjanja Krivaje, snajpera ili nečeg drugog, nečijeg imena i funkcije nije baš sasvim jasno. No, činjenica je da su njegove video izjave na popisu za reprodukciju najgledanije. Pogledajte zašto...

Video: Cirkus oko podrški određenim političarima u Zenici i Fojnici!

- Ko stoji iza podrški određenim političarima?

Piše: Muhamed Pivić, udruženje Akcija građana 

Zenica i Fojnica mogli bi ući u istoriju novokomponovanih bisera demonstracija koje su još uvijek u toku . Dok su jedni došli protestirati protiv općinske vlasti i načelnika tih općina, drugi su došli dati podršku njegovu ostanku na vlasti. 

Pravo pitanje bi bilo: ko stoji iza podrški određenim političarima? Čini se da odgovor nije teško naslutiti. Iza takvih podrški stoje svi oni koji se finansiraju iz budžeta općina, najčešći je odgovor koji se širi društvenim mrežama jer bi navodno u slučaju izostajanja te podrške bili uskraćeni za budžetska sredstva ukoliko bi isti kojim slučajem ostali na vlasti. 

"Iz Općine me mogu samo mrtva iznijeti", kazao je Salkan Merdžanić, načelnik Općine Fojnica dok se zenički načelnik potrudio oko prikupljanja potpisa sportista, sindikata, boračkih organizacija, javnih preduzeća i saopćenja za javnost vezano za istu. 

Međutim, kako stvari stoje sve više je nesporazuma oko dosadašnjih navodnih podrški u ime ovoga ili onoga. Naravno, svjedok sam još jednog takvog „nesporazuma“ kada su u pitanju boračke organizacije. Zapravo, radi se o hitnom sazivanju predstavnika tih boračkih organizacija oko potpisivanja podrške onima koji su se uplašili pritiska od strane demonstranata koji je prvih dana demonstracija, priznat ćete, bio veoma snažan.

 - Nesporazum oko podrške udruženja taksista. 

Podsjećam, u istoj informativnoj emisiji, emitovanoj 15.02.2014. ( 6-oj minuti video priloga) koju sam već demantovao kada se radi o sindikatu preduzeća u kojem radim, objavljeno je da je načelnik općine Zenica Husejin Smajlović dobio podršku od udruženja taksista, što je unijelo veliku nedoumicu među taksistima ali i građankama i građanima Zenice. 

Kada se radi o navedenoj podršci, na sinoćnjem Plenumu građana Zeničko-dobojskog kantona koji je održan u Sali Bilmišće zabilježio sam i video izjavu u kojoj zenički taksista izjavljuje da oni „ ne mogu podržati čovjeka koji svaki dan prolazi pored štanda divljih taksista, odnosno čija se kancelarija nalazi 50 metara od štanda“.

Pogledajte video prilog : Izjava zeničkog taksiste: Fikret H. 





TAKSISTI ZENICE DAJU PODRŠKU RK BOSNI

Reagovanje na lažno iznošenje vijesti i obmanjivanje građana!

Poštujem slobodu medija, slobodu govora i izražavanja ali ne mogu a da vam ne ukažem na lažno iznošenje vijesti i zloupotrebu sindikata u političke svrhe od strane lokalne televizije Zenica.

U informativnoj emisiji emitovanoj 15.02.2014. ( 6-oj minuti video priloga) obavljeno je da je načelnik općine Zenica Husejin Smajlović dobio podršku sindikata Komgrada – Ze, što je apslolutna neistina, odnosno laž.

Ne želim da poričem da je to neko saopštio ili dao ali svaki iole pismen novinar s područja naše općine vrlo dobro zna ko je predsjednik sindikata pomenutog preduzeća i kod koga se nalazi pečat istog kao i to da mi ne pada na pamet takvo nešto.

Poznato je da se takve aktivnosti rade u svim javnim preduzećima i mjesnim zajednicama, ali od danas će biti poznato i do kojih granica može dosegnuti licemjerstvo tzv.novinarstva.

Radi objektivnog i tačnog informisanja tražim da se objavi ovaj demant a od televizije Zenica tražim posebni demant inače ću biti primoran podnijeti prijavu i pozvati na odgovornost za klevetu po osnovu Zakona o zaštiti od klevete.

Muhamed Pivić

dostavljeno: medijima

Čovjek je slobodan onoliko koliko mu je slobodna misao!

Prije nepunih godinu dana počeo sam pisati za portal dnevno.ba. dobronamjerno kritikujući svojevrsni propagandni rat, lažni moral bh patriota, zloupotrebe moći od strane vladajućih struktura ali i svojevrsnu apatiju građana i građanki širom Bosne i Hercegovine.

Nažalost, u zemlji koja je okarakterisana kao savremena i demoktratska kao da je desnica postala prihvatljiva i dobrodošla, a ljevica ne.

 "Čovjek je slobodan onoliko koliko mu je slobodna misao" i to je izreka ali ne obična. To je jebeno dobra izreka. Na svom blogu prenosim poslednju, oproštajnu kolumnu za navedeni portal.

U masi dobro uhljebljenih!

Nakon što je postalo očigledno da živimo u društvu u kojem bi najprigodnija parola bila „do podne kradi a od podne se Bogu moli da ti oprosti“, najbolje je jednostavno prestati s pisanjem.

Neslužbena, prljava kampanja je počela! Šta vrijedi pojedinačan glas razuma u gomili razularenih idiota il' u masi dobro uhljebljenih brižnih i osjećajnih kurvi kojima su prioriteti poredani prema njihovim potrebama.

Koja je zapravo svrha iznijeti svoj stav pored tolike inertnosti, pasivnosti, neaktivnosti, dokonosti i tuposti? Oni koji su naučili drhtati pred hordom razularenih nek' se i dalje tresu, dršću i kolebaju kako, na koji način i kojem se političaru il' tajkunu prioritetnije uvući u dupe.

Nek' se u novim vjerskim objektima diljem zemlje očajničkim molitvama peru i preispituju uvjerenja zbog kojih su nagomilali mnoge male i velike grijehe. Pokorni svojoj nesavršenoj provincijskoj obitelji nek' sanjaju ubistva nevinih, gnusne i odvratne stvari koje su počinili u ime politike, vjere i naroda kojem pripadaju. Vođeni sebičnim interesima i zadovoljavanjem vlastitih osjetila, ne osjećaju ni želju ni potrebu misliti na bolji život male raje već nas ubjeđuju da bi se zločin mogao ponovo desiti. Uz snažnu podršku medija nesposobni za izlazak iz uskog okvira razmišljanja spremni su uništiti svakog čovjeka za kojeg predpostave da bi im mogao ugroziti status i moć.

Ne, u tome ne želim i ne mogu da učestvujem, nisam spreman na zaokret u pisanju, na blaćenje drugih i drugačijih radi interesa narcisoidne osobe koja se dokopala određene liderske pozicije. Unošenje zlih misli i dalje dominira, ima glavni značaj i svaki pokušaj nametanja praktičnih pitanja, uključujući i pitanja finansija od životnog značaja u osnovi je promašeno. Umjesto svjetlosti, znanja, etike i socijalne pravednosti unijeli su strah u kosti najmlađima opterećujući ih umjetnim strahom kao sredstvom za postizanje lažne discipline

U svakom slučaju u ovako anarhično organiziranom prostoru nezasita, nasilna, bahata, razularena i dobro uhljebljena stoka naprosto proždire sve što je normalno. Normalne misli i vrijednosti nepoželjne su i zatrpane nekim drugim informacijama, otpadom i fekalijama koji odlažu izlazak iz ove septičke jame, do daljnjeg.

U iznenadnoj potrebi da se olakšaju spremni su demokratski i civilizirano rušit' i premještat' istorijske spomenike, urinirat po žrtvama ili pak po tuđoj dobroti i plemenitosti, k'o u horor filmovima po istinutom dogadjaju.

U državi nasilnih ideologija i sistemske korupcije trebaš biti vraški dobro korumpiran ili vraški dobro ošišana ovca i idiot da bi poticao rasprave oko nebitnih stvari za ovo društvo i ovaj narod. A što je onaj ko se upusti u samu raspravu nek' sam izabere. Uostalom, u ovoj masi dobro uhljebljenih brižnih i osjećajnih kurvi teme od životnog značaja i nisu neke teme koje izazivaju raspravu i zato se u izbornoj godini tokom prljave kampanje i otvaraju one koje će najviše privući pažnju čitaoca.

Jebeš svjetlost, znanje, etiku i socijalnu pravednost kome to treba, koga zanima i ko to čita. Iskopavanje kostiju iz masovnih grobnica, podsjećanje na tragediju i godišnjice istih te rušenje vjerskih objekata, vijesti o nesrećama i tragedijama sa kobnim posljedicama su ono što privlači prosječnog bh čitaoca.

Unutar uskog okvira i zadanih pravila igre narod nije lud da 'nasjeda' na socijalnu pravednost, jer narod zapravo više i ne zna šta je pravednost. Počeli smo s kladionicama, igrama na sreću i reality showom a završili s podjelom besplatnog „hljeba za kasnije". Izgubila se pravednost zbog „hljeba i igara", kao s početka 2. vijeka u vrijeme apatije građana Rima kada se sve većim zanimanjem za raskošne gladijatorske igre i druge javne spekatkle u organizaciji države, izgubio interes za politiku i brigu o javnim stvarima.

Samo u Bosni i Hercegovini „dvije ili tri osobe, dva ili tri naroda mogu biti podjeljeni razlikama u mišljenju, vjerovanju, mjestom boravka pa čak i govornim jezikom a da ih i drugi smatraju dijelom iste nacije", dok se tupani međusobno, uporno i sadistički smatraju neprijateljima.

Oni koji su na rubu egzistencije, odnosno u govnima do grla ni po čemu se ne razlikuju od onih koji su ih u govna uvalili. Unatoč saznanju tko im urinira po glavama svo vrijeme se nadaju promjenama a ponosno biraju „svatko - svoje" u inat onim drugima. Povuci vodu i pusti govna, nek idu.

Prestajem, jer svaka daljnja riječ bila bi suvišna.

Hoćemo l' im halalit'?

       Jedna slika govori više od hiljadu riječi

Jedna slika govori više od hiljadu riječi!

U kolumni objavljenoj na portalu Dnevno.ba nisam spomenuo, a mogao sam...... i malenu Belminu Ibrišević i Berinu Hamidović kojima je nedostatak matičnog broja pomjerio liječenje, Mevludina Smriku koji nije uspio novac i otići na liječenje u Njemačku, Sabita Kobića preminulog od zatrpavanja zemlje dok je tražio željezo od čije preprodaje je živio, Rašida Velića preminulog bivšeg rudara koji je štrajkovao glađu ispred ZDK-a, Jozu Leutara i Nedžada Ugljena žrtve političkih ubistava i mnoge druge građane koji su izvršili samoubistva, od samospaljivanja do bacanja sa višekatinica.

Oslobođeni i amnestirani, izašavši iz zatvora s odsluženja kazne za protuustavno djelovanje i rušenje postojećeg poretka prvo su se udružili, ubjeđivali da nam nije dobro, da živimo u mraku, da nam je dosta jednoumlja kao i da ne vjerujemo svojim očima.

Trebalo je vjerovati njima. Rekoše da se jugoslovensko društvo deklarativno baziralo na socijalnoj jednakosti i istančanom osjećaju za pravdu, da se radilo o licemjerju, da je „obični svijet" gladovao dok se vrhuška snabdijevala iz tajnih magacina, da je narod jeo krompir i rižu, a povlaštena i ideološki podobna kasta živjela u izobilju.

Ubjeđujući nas otišli su toliko daleko da su jedni pucali po nenaoružanom narodu a drugi po svatovima, čak su i zastave vezali, a kad su nas ubijedili, zaratili smo. Međutim, zaratili smo, ne zato što nam je bilo loše već zato što su nas ubijedili u to. Nakon što smo im povjerovali , tokom krvavog rata u ime naroda, počinjen je takav zločin da još uvijek nije moguće spoznati i utvrditi pune razmjere stradanja. Prošlost je postala priča zbog koje se i budućnost odgađa. Svi smo postali istoričari, pišemo je i pričamo svako na svoj način. Nažalost, mnoge se zloupotrebljavaju za održavanje "statusa quo", odnosno opstanka najgorih protuha i probisvjeta na stečenim pozicijama koje obično i ne zaslužuju.

Bosanskohercegovačko društvo poslije rata zasnovano na „visokim moralnim vrijednostima i visokim načelima vladavine prava" je zapravo društvo koje bi mogli nazvati „društvo tolerancije". Dostigli smo toliki nivo tolerancije da možemo mirno gledati kako političari i kad ne rade primaju plaću ili kako radnici rade a ne primaju plaću, kako nedostaje zakonskih rješenja, kako je policija korumpirana ili kako tužilaštvo ne procesuira slučajeve isl...

Dvije decenije poslije, u malom mjestu Pribava kod Gračanice na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine poginuo je Sejdo Šiko skupljajući željezo, kako bi s ocem i stricom "zaradili koji dinar". "Dijete od deset godina dalo je svoj život kako bi sa svojim ocem pronašlo željezo i imalo od čega živjeti", kazali su njegovi bližnji u izjavi za medije. Posljednje riječi malog Sejde bile su: "Ago, ja odo, ne daj me". Klanjana je dženaza desetogodišnjem dječaku, a mjesni imam je poručio da će mali Sejdo nama halaliti, da je on veliki insan, a da je nama ostalo puno pitanja na koja će se morati dati odgovor.

Naravno, puno je pitanja koja se i sama nameću. Možda će Sejdo nama i halaliti a hoćemo li mi halaliti onima koji su proizveli ovakvo stanje? Kako danas živi vrhuška? Ko danas jede krompir i rižu a ko živi u izobilju? Ko se danas zalaže i da li se uopće zalaže za socijalnu jednakost?

Danas, dvije decenije poslije, nakon što smo se oslobodili jednoumlja, narod ne jede krompir i rižu, narod rovi po smeću, traži hranu u kontejnerima, narod skuplja željezo čak i po minskim poljima, narod kopa ugalj u napuštenim i nesigurnim rudničkim oknima. I današnja vrhuška se (za)laže! Zalaže se za narod i državu i ne spominjući socijalnu jednakost, tajnih magacina više nema, a sve što rade, javno je.

Ogromne plate zvaničnika i direktora više nisu tajna, najplaćeniji su u regionu a postoji i sumnja da spisak najplaćenijih nije sve otkrio. Hoćemo l' im halalit' usprkos saznanju i činjenici da socijalna neosjetljivost premašuje granice razuma. Saznanju i činjenici da radnici završavaju na biroima za zapošljavanje sa mizernim ili u nekim slučajevima i bez primanja, a političari plaće primaju i po godinu dana nakon završetka mandata, naravno isti iznos kao i oni koji će tek zasjesti u udobne fotelje.

Bilo čija pomisao da izjavi kako bi bilo najbolje da dijele sudbinu s ostalim građanima BiH u najmanju ruku bi bila okarakterisana kao samopromocija ili predizborna kampanja koju bi narod po običaju sažvakao i nastavio dalje, od kontejnera do kontejnera, dok alarmantnog poziva na odgovornost i uklanjanje idiota sa političke scene na vidiku nema. Narod se uživio u toleranciju tako da toleriše sve i svašta.

Posljednje riječi malog Sejde, ako već nisu zaboravljene tokom čitanja teksta, zaboravit će se sutra ili prekosutra jer je mali Sejdo nama halalio, on je veliki insan, a pitanja na koja će se morati dati odgovor možda se preokrenu i pretvore u međunacionalna prepucavanja. Jednostavno, po već oprobanom receptu, dovoljno je izjaviti kako je nemoguće da na tom mjestu bude zaostala mina i kako je to djelo nepoznate osobe s (ne)poznatim namjerama.

Hoćemo l' im halalit' usprkos saznanju i činjenici da je dijete od deset godina dalo svoj život kako bi sa svojim ocem pronašlo željezo i imalo od čega živjeti? Hoćemo l' im halalit' bezobrazne plaće i iživljavanje s novcem penzionera, studenata, radnika, seljaka i njihove djece? Hoćemo l' im halalit' svu moguću udobnost plaćenu krvlju nevinih?

Kako stvari stoje, ne bi bilo iznenađujuće...

Kolektivno iseljenje: Neka u zemlji ostanu vlada, podobni i penzioneri...

Malo sam googlao i pronašao kako ljudi govore ili su već govorili o tome kako bismo se trebali iseliti bilo gdje i kako je to zapravo jedno od alternativnih rješenja s obzirom da ništa drugo nismo u stanju napraviti.

Nikad nam neće biti jasno zašto smo tako pitomi, zašto trpimo "Feudalno društvo i feudalce". 

Sve znamo i svi šutimo i trpimo! „Nije nam lako jer se nismo borili za takvu državu i zato predlažem kolektivno iseljenje, neka u zemlji ostanu vlada, podobni i penzioneri, mater im jebem parazitsku“, glasi jedan od mnogobrojnih komentara na tu temu.

Koje je najvažnije pitanje za Zeničane?

A koja viza je najprikladnija za Vas? Slijedeće informacije možda nekome i pomognu...

Ako Vas zanima useljenje u Australiju na osnovu stručne spreme, osnovne informacije nalaze se na slijedećim Internet stranicama i u prilozima:

http://www.immi.gov.au/allforms/pdf/1126i.pdf (informacije o vrstama
iseljenja)
http://www.immi.gov.au/allforms/pdf/959i.pdf (informacije o kategorijama
viza za iseljenje na osnovu strucne spreme)
http://www.immi.gov.au/skilled/sol/#a (popis zanimanja i nadleznih
institucija za nostrifikaciju diploma)
http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1119.pdf (informacijski paket o
procesu prijave i obrade vize, ukljucujuci bodovni sistem - Booklet 6)
http://www.immi.gov.au/skilled/general-skilled-migration/pdf/175_checklist.pdf
(popis ostale dokumentacije)

Ako ste zainteresirani za dugotrajnu poslovnu vizu (Long Stay Business
Visa), molim pronadjite sve informacije i obrasce na slijedecoj internet
stranici: http://www.immi.gov.au/skilled/skilled-workers/sbs/
http://www.comlaw.gov.au/Details/F2010L01414 (popis zanimanja za dugotrajnu
poslovnu vizu)

Za sve informacija o pristojbama za vize, molimo Vas da pogledate slijedecu
Internet stranicu:
www.immi.gov.au/allforms/990i/how-to-pay.htm.

Za sve informacije o vremenskom trajanju obrade viza, molimo Vas da
pogledate slijedecu Internet stranicu:
http://www.immi.gov.au/about/charters/client-services-charter/standards/2.1.htm

Za informacije o zaposlenju u Australiji pogledajte sljedece internet
stranice:
www.deetya.gov.au/ty/careers
www.jobsearch.gov.au
www.careersonline.com.au
www.dewr.gov.au
www.ozemail.com.au/-worklife

Za informacije o ovlastenim migracijskim agentima, pogledajte sljedecu
internet stranicu:
www.mara.gov.au

Za vise informacija o migracijskim paketima, molimo da posjetite dole
navedene Internet stranice:

1.Partner Migration
Iseljenje bracnih partnera - Ako je Vas bracni partner Australski
drzavljanin
Web-page: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1127.pdf

2. Child Migration
Iseljenje djece - Ako su Vasi roditelji Australski drzavljani
Web-page: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1128.pdf

3. Parent Migration
Iseljenje roditelja - Ako su Vasa djeca Australski drzavljani
Web-page: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1129.pdf

4. Other Family Migration
Iseljenje ostale obitelji - Ako su svi clanovi Vase obitelji Australski
drzavljani
Web-page: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1130.pdf

5. Employer Sponsored Migration
Iseljenje sponzorirano od poslodavca
Web-page: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1131.pdf

6. General Skilled Migration
Iseljenje na osnovu strucne spreme
Web-page: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1119.pdf

7. Business Skills Migration
Iseljenje na osnovu poslovnih sposobnosti
Web-page: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1132.pdf

8. Special Migration
Iseljenje na specijalnim osnovama
Web-page: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1133.pdf

Ako kliknete na link ispod naziva svakog migracijskog paketa, dobit cete
kompletne informacije o toj vrsti useljavanja u Australiju, zajedno sa
uputama, obrascima i popisom potrebnih dokumenata.

MIGRACIJSKI PAKETI SU NA RASPOLAGANJU SAMO NA ENGLESKOM JEZIKU.


Za vise informacija o GSM (General Skilled Migration) migraciji na osnovu
strucne spreme, molimo da procitate dole navedeni teks:

General Skilled Migration

Migracija na osnovu strucne spreme

Prije nego odlucite predati zahtjev za ovu vrstu useljenja, molim pazljivo
procitajte Knjizicu 6 (Booklet 6) u kojoj se nalaze sve informacije i upute
o postupku, troskovima, obrascima i dokumentima koji su potrebni.

Booklet 6: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1119.pdf

Postupak:

1. korak – pazljivo prouciti Booklet 6, izracunati postignute bodove
2. korak – traziti priznanje Vase struke kod nadleznog tijela u
Australiji (Skilled Occupations List -
http://www.immi.gov.au/skilled/_pdf/sol-schedule3.pdf

)
3. korak – polaganje IELTS testa engleskog jezika (British Council,
Ilica 12, Zagreb, Croatia)
4. korak – popuniti obrasce, prikupiti dodatne dokumente i predati
zahtjev sa uplatom pristojbe u odgovarajuci ured u Australiji.

Uredi koji zaprimaju zahtjeve za useljenje putem strucne spreme u
Australiji:
Adelaide Skilled Processing Centre
General Skilled Migration Brisbane
Kontakt:
http://www.immi.gov.au/contacts/australia/processing-centres/adelaide-skilled.htm

Sve pristojbe su nepovratne i u slucaju da je molba odbijena, nece Vam biti
vracene!


Podkategorije General Skilled Migration:

Subclass 475 Skilled - Regional Sponsored (Provisional)
Subclass 175 Skilled - Independent Migrant
Subclass 176 Skilled - Sponsored Migrant

Dodatne informacije o nekim pod-kategorijama:

A. Ako u Australiji imate blizu rodbinu (dijete, roditelja, brata ili
sestru, strica, tetku ili ujaka) mozete imati vece mogucnosti za iseljenje
pod ovom kategorijom ako Vas oni sponzoriraju. Da bi Vas mogao sponzorirati
Vas rodjak mora uplatiti “jamstvo o pomoci” (Assurance of support) za
svakog clana obitelji ukljucenog u molbu.
Bez obzira na garanciju koju Vam Vasa rodbina može poslati i dalje morate
zadovoljiti iste uvjete i platiti iste pristojbe kao za migraciju na osnovu
strucne spreme.

B. Skilled Independent Regional Visa jest vrsta iseljenja za strucne osobe
koje zele zivjeti i raditi u manje naseljenim dijelovima Australije. Morate
zadovoljiti sve uvjete i platiti iste pristojbe kao za migraciju na osnovu
strucne spreme, uz dodatne uvjete samo za ovu vrstu iseljenja:
* biti spremni 3 godine zivjeti i raditi u manje naseljenim dijelovima
Australije
* biti sponzorirani od strane lokalne uprave u tom dijelu Australije za
koji ste se odlucili.

Ako se zelite iseliti u manje naseljen dio Australije, molimo prvo
kontaktirajte lokalnu upravu u dijelu Australije u koji ste odlucili
odseliti:
New South Wales: www.business.nsw.gov.au
Northern Territory: www.migration.nt.gov.au
Queensland: www.migration.qld.gov.au
South Australia: www.immigration.sa.gov.au
Tasmania: www.development.tas.gov.au
Victoria: www.LivelnVictoria.vic.gov.au

Ova vrsta iseljenja na osnovu strucne spreme ima prioritet u procesiranju.


Napomena:
Europski usluzni centar pruza savjete na osnovu informacija koje ste
dostavili.
Ako niste u mogucnosti otvoriti gore navedene Internet stranice, molimo Vas
da ih kopirate i otvorite u Vasem pretrazivacu.

S postovanjem,

Europski usluzni centar
Ministarstvo za useljenja i drzavljanstvo Vlade Australije
www.immi.gov.au

Nasi telefoni otvoreni su za Vase upite od ponedjeljka do petka od 9:00 do
16:00 casova po londonskom vremenu (osim tijekom svih britanskih i
pojedinih australskih blagdana).


+44 20 7856 1563 (usluga na engleskom jeziku, naplata kao medjunarodni
poziv) ili
+38 51 7776 286 (usluga na hrvatskom jeziku, naplata kao lokalni poziv iz
Hrvatske).

Mozete nas kontaktirati putem internet obrasca:
www.immi.gov.au/contacts/forms/europe/

Nije čudo što se ponašaju kao pijani milijarderi

Nakon što smo iz Kancelarije za reviziju BiH obaviješteni da su funkcioneri i službenici institucija BiH potrošili za godinu dana na telefoniranje i poštanske usluge 10,3 miliona KM možda vas neće iznenaditi informacija o finansiranju parlamentranih stranaka budžetskim novcem.

Naime, političke stranke su za svoj (ne)rad u periodu od 2004. do 2012. uzele ogomne sume novca od poreskih obveznika i nije čudo što se ponašaju kao pijani milijarderi, jer taj iznos je u stvari preko 200 miliona konvertibilnih maraka.

2004/2012 = 174.326.043,39 KM + za 2013 cca 20 miliona = cca 200 miliona

Unutra prazan a na njemu smrtovnica!

Imale su pravo preče kupnje ali ipak im je oduzeto pravo na korištenja javne površine jer je rok istekao 01.06.2013.godine a rješenje o korištenju nije produženo. 

Iako je prodavac kioska, direktorica preduzeća “Duhan” Zenica dd Zenica, prodala navedeni kiosk “Tobacco Press”-u, po svoj prilici zabranjeno je korištenje istog do okončanja sudskog postupka. 

Podsjećanja radi, zbog svega navedenog  pokrenuta je i dobivena tužba na Kantonalnom sudu Zenica protiv Federalnog ministarstva trgovine Mostar i Službe za ekonomske odnose i poduzetništvo Općine Zenica.
Međutim, prethodni kiosk pun robe je uklonjen, sklonjen, ukraden i još uvijek nema zvanični informacija gdje je. U sami cik zore postavljen je novi, koji je još uvijek zapečaćen.

Večeras je izgledao sablasno, unutra prazan a na njemu smrtovnica.

Iz iznosa dobijenog prodajom izmirivat će se potraživanja povjerilaca prema isplatnim redovima!

Jučerašnje javno nadmetanja o prodaji pokretne i nepokretne imovine (stečajne mase) JP "Komrad d.o.o. Zenica u stečaju", okončano je prodajom većeg dijela imovine.

Naime, nepokretna imovina K.č.s.p. 195/23 u vlasništvu 1/1 JP "Komrad d.o.o. Zenica u stečaju" u naselju Radakovo koje se sastoji od ekonomskog dvorišta i privredne zgrade veličine 5.876 m2 prodata je jedinom i najpovoljnijem ponuđaču Privrednom društvu "Komgrad-Ze d.o.o." po cijeni od 700.000 KM. Iz iznosa dobijenog prodajom izmirivat će se potraživanja povjerilaca prema isplatnim redovima propisanih Zakonom o stečaju.


Po završetku javnog nadmetanja održan je sastanak Odbora povjerilaca na kojem je dogovoren redoslijed budućih aktivnosti. Dakle, donesena je odluka da Stečajni upravnik u skladu sa Zakonom o stečaju i Zakonom o izvršnom postupku izvrši neophodne radnje koje bi dovele do realizacije kupoprodajnog ugovora.

Za preostali dio imovine 3.915,00 m2 (vanknjižno vlasništvo) koji je u posjedu stečajnog dužnika JP "Komrad d.o.o. Zenica u stečaju" a koji je takođe bio predmet javnog nadmetanja, nije bilo zainteresovanih ponuđača. Dijelovi pokretne imovine (postrojenja asvaltne baze, betonare, vozila i radnih mašina) prodati su pojedinačno, prema izboru najpovoljnijih ponuđača.

Svi ljudi se još uvijek ne rađaju slobodni, sa jednakim dostojanstvom i pravima!

 10.12.1948. prilikom potpisivanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato je pravo svih ljudi na "život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika" i pri tome udaren kamen temeljac za Međunarodni dan ljudskih prava. 

10. decembra, ljudi i države širom svijeta slave donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Dan ljudskih prava predstavlja priliku da se pokaže da se još uvijek svi ljudi ne rađaju slobodni, sa jednakim dostojanstvom i pravima. Velika ekonomska  i društvena kriza  potresa cijeli svijet, pogodila je i našu zemlju, nažalost,  ne vidimo je ali i ne podnosimo baš svi jednako.

Naši velikani, genijalni prodavači magle je doživljavaju i vide drugačije, to govore i njihove izjave od kojih bi izdvojio onu od član-a Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića u kojoj se hvali kako je „BiH bogata zemlja i kako se njeni građani rađaju bogati“, dok, eto, nekoliko mjeseci poslije saznajemo da se ta ista djeca rađaju kreditno zadužena za 1.660 KM i da je svaki zaposlenik u BiH u prosjeku kreditno zadužen za cijelu godišnju plaću.

Mala zemlja, velika bahatost....nemaran odnos prema roditeljima i djeci iz Konjević Polja, pasivno ponašanje  građana prema životnom standardu ili aktivno ponašanje oko Zakona o zaštiti životinja su samo neki od pokazatelja koliko se zauzimamo za ljudska prava.

Da je u pitanje ljudskih prava po članu 25 uloženo toliko energije i toliko truda koliko je uloženo u Zakon o zaštiti životinja,vjerujem da bi bilo sasvim drugačije. Nažalost, u pitanje ljudskih prava nije uloženo ništa, nema takve Fondacije, nema zabrinutosti za ljude i nema 5 miliona eura.

No, možda je najbolje poslušati savjet člana Predsjedništva BiH, ne izlazite na ulice, strpite se do oktobra 2014... ionako je hladno, ako se razbolite valja vam platit' liječničku njegu i potrebne usluge. A znate kakav nam je standard!

Sretan nam Dan ljudskih prava!

Član 25: Svatko ima pravo na životni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove obitelji, uključujući hranu, odjeću, stan i liječničku njegu i potrebne socijalne usluge, kao i pravo na osiguranje za slučaj nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovišta, starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za život u prilikama koje su izvan njegove moći. Majka i dijete imaju pravo na naročitu brigu i pomoć. Sva djeca, bilo rođena u braku ili izvan njega, treba da uživaju istu socijalnu zaštitu.

Zenica: 09.12.2013. za akcijagradjana.org

Znate li kolika su primanja poslanika u Skupštini Zeničko dobojskog kantona?

Centri civilnih incijativa (CCI) kroz izvještaje o monitoringu rada zakonodavne i izvršne vlasti u Bosni iHercegovini, te pokazatelje i preporuke date u istim, nastoje potaknuti institucije i izabrane predstavnike da u obavljanju svoje dužnosti, u okviru prava i u skladu sa mandatom, kontinuirano reformski djeluju u pravcu pronalaska rješenja za izlazak iz postojećeg stanja, kroz uvođenje antirecesijskih mjera, smanjenje javne potrošnje, pokretanje javnih investicija, čuvanje stabilnosti domaće ekonomije, suzbijanje rada na

crno, poboljšanje položaja socijalnog statusa stanovništva, kako bi se barem djelimično ublažile posljedica ekonomske krize za građane Bosne i Hercegovine.

U posljednjem izvještaju prikazani su podaci o poslanicima. U podacima su navedeni: broj izostanaka sa sjednica, neto primanja, broj osvojenih glasova na Opštim izborima u 2010 godini te broj pokrenutih inicijativa/pitanja/amandmana.

"SDA: Snaga fildžan države" i u Zenici!

Ne znam otkud baš meni da stigne anonimni e-mail o plakatima u Zenici. Možda zbog bloga koji pišem ili znajući za moje „simpatije“ prema SDA, ne znam, ali šta je tu je, ne preostaje ništa drugo nego da ga podijelim s vama koji pratite blog, da se pridružim i kažem NE podjeli Bosne i Hercegovine!

Nakon Sarajeva i Zenica je osvanula sa plakatima "Snaga fildžan države" koji vizuelno podsjećaju na izbornu kampanju SDA pod sloganom "Snaga BiH", ali ovaj put šalju nešto drugaciju poruku.

Cilj ove akcije je poslati jasnu poruku SDA i svim ostalim političkim subjektima koji svojim sporazumima žele rasparčati Bosnu i Hercegovinu.
"Ovo je otpor onima koji žele ovu zemlju rasparčati i odlučno NE njihovim sporazumima koje su još 1993. godine dogovorili. Cilj ove akcije je okupiti sve probosanske snage i za sva vremena stati u kraj bolesnim idejama nacionalnih državica u Bosni i Hercegovini", rekao je Zlatan Husić, student iz Sarajeva i jedan od organizatora ove akcije na društvenoj mreži Facebook.
Smatramo da ovakav dogovor nije postignut u interesu BiH i njenih građana, već isključivo u interesu SDA i HDZ BiH koji ovakvim sporazumom produbljuju nacionalne podjele i imaju za cilj formiranje dva nacionalna teritorija na prostoru FBiH. Bez obzira što sporazum tretira izbor članova Predsjedništva BiH kroz jednu izbornu jedinicu i dva izborna područja, smatramo da je ovo početak formiranja "trećeg entiteta" i povratak Herceg Bosne, a što će neminovno voditi i ka bošnjačkoj "fildžan državici" koja je očito politički cilj Sulejmana Tihica i SDA."Podsjećam građane BiH na nedavnu izjavu Momčila Krajišnika: "Crtali smo mjesec dana mape '93. godine." i postavljam pitanje: Da li ih to SDA i HDZ svojim sporazumom oživljavaju?!", istaknuo je Husić. 
Ovim putem pozivamo sve građane Bosne i Hercegovine, bez obzira na vjeru, naciju i političku pripadnost, da odbace ovaj sporazum i ne prihvate formiranje tri nacionalne teritorije u našoj državi. Podignite svoj glas i pridružite nam se na Facebook stranici www.facebook.com/fildzan.drzava. Recite NE podjeli Bosne i Hercegovine!

Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija u rangu sa Azerbejdžanom, Bangladešom, Palestinom....

Nakon nedavno objavljenog popisa  najjadnijih zemalja svijeta od strane Američke Centralne obavještajne agencije (CIA) prema kojem se na neslavnom popisu, na 17. mjestu, našla i Bosna i Hercegovina u društvu Palestine, Afganistana i Iraka, sa stopom nezaposlenosti od čak 43,3 posto, objavljen je i popis zemalja poredanih prema razini sreće kod njihovih stanovnika

Prema rezultatima velikog istraživanja Earth Institute Sveučilišta Columbia u kojem je predstavljen popis zemalja poredanih prema razini sreće kod njihovih stanovnika od zemalja bivše Jugoslavije, Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija u rangu su sa Azerbejdžanom, Bangladešom,Palestinom,Ugandom, Sudanom i Tadžikistanom...  

Slovenija i Hrvatska su bolje pozicionirani i nalaze se u rangu sa Albanijom, Vijetnamom i Kazahstanom :))))

Autori istraživanja na Columbiji kažu da se najviše razlike kod ljudi u različitim zemljama vide u: slobodi donošenja odluka, velikodušnosti sugrađana, činjenici da se na nekoga možemo osloniti, razini korupcije u društvu, dugovječnosti te visini prihoda po stanovniku.

World Happiness Report2013
http://unsdsn.org/files/2013/09/WorldHappinessReport2013_online.pdf

Naši mladi se ne žene i ne bune, oni prikupljaju pomoć!

Skoro da i ne izlazi iz kuće ali taj dan je ipak izašao i kao 'grom iz vedra neba' naletio na mene... 

Kolumna objavljena na portalu Dnevno.ba

Pošto većina ljudi danas radije čita kratke i jednostavne priče, znajući da su mediji pali u ruke male grupe lupeža, ostaje nam da pričama iz života pokušamo približiti mladima koliko zapravo vlast brine za svoje građane.

Jedan od onih koji su odlučili svojom životnom pričom počastiti slučajnog prolaznika je dedo kojem neću objaviti ime, ne zato što je dedo ne/poznat svojim sugrađanima, već zbog toga što bi objavljivanjem imena dvije trećine bh. građana odustalo od čitanja na samom početku. Odustali bi zato što nije 'njihov', nije iz njihovog 'tora' i 'tabora' ili zato što ne pripada njihovoj 'konfesiji'. I da, dok smo na početku, ovo nije nikakav apel za pomoć, ovo je jednostavna bosanskohercegovačka priča.

U razgovoru tokom slučajnog susreta,vidno razočaran ali i željan razgovora, dedo kaže da još uvijek nosi uspomenu na vrijeme dok je radio i uzdržavao porodicu, da potiče iz porodice srednjega imovinskog staleža te da je bio jedan od najboljih radnika.

On se prisjetio sretnih momenata iz života, za koje mnogi danas kažu 'mračnog doba', iako su svjesni da bi prije to famozno 'svjetlo' danas mogli nazvati mrakom. Već dugo vremena je zatvoren u stanu od 38 kvadrata za koji izdvaja i plaća državi preko 150 od ukupno 310 maraka penzije.

''Jednostavno mi dođe da se zamislim, pođem da računam, dok platim državi dadžbine, ne računajući da trebam i lijekove, od penzije mi ostane 160 maraka, ako kupim tri bureka dnevno a trebaju mi četiri, hoću li imati do kraja mjeseca šta da jedem", priča dedo.

Dedo kaže kako su njegova djeca, njegove tri kćerke koje ga povremeno posjete ali ne pomažu finansijski, našle svoju sreću i, iako je pritom ostao sam, ne žali se. Kaže i da pored činjenice da veoma često nema tri obroka dnevno, nikada nije ni pomišljao na to da uzme kanticu i ode u narodnu kuhinju.
"Pao sam na dno, ali ispod toga ne ide, jednostavno ne mogu", pokušava objasniti stari dedo.

Nisam ga pitao zašto mu kćerke ne pomažu pretpostavljajući da su u istom ili sličnom položaju, da kao i današnji prosječni penzioneri ili radnici imaju na raspolaganju tek nekoliko maraka dnevno.

Na kraju, dedo se našalio i poručio mladim da se žene, da je i on čuo izjavu člana Predsjedništva BiH, Bakira Izetbegovića ''da je BiH bogata zemlja, da se naši građani rađaju bogati, ali između njih i tog bogatstva stoje političari".

Očigledno je da Bakir i naši političari nisu vikendom u gradu, ne čitaju elektronske medije, ne gledaju televiziju i nisu čuli za dedu iz Zenice, nisu čuli ni za dedu i nanu iz Desetnika kod Kaknja koji jedu travu da bi preživjeli. Oni nisu danas prošli ulicom od Bosanke do Zeničanke i nisu vidjeli četiri kutije za prikupljanje pomoći oboljelim i gladnim bh građankama i građanima. Naši stari su iznemogli i gladni, naši mladi i naša djeca su oboljela, humana ali ne i bogata. Naši mladi se ne žene, ne bune ali i ne uključuju u politički život, oni prikupljaju pomoć.

Za svu nezaposlenost, korupciju u zdravstvu, sudstvu, obrazovanju, nevladinom sektoru, probleme sa psima lutalicama, zagađenje, uništavanje javnog sektora, poskupljenje životnih namirnica, otimanje gradskih prostora i dijeljenje privatnim licima u svrhu naplaćivanja parking prostora neću optužiti nikoga lično.

Najradije bi sve građane pozvao na ustanak, ali ne smijem. Oni bi jedva dočekali, optužili bi me za poticanje na nasilje i rušenje ustavnog poretka, mada je sam od sebe urušen davne 1995. godine donošenjem Dejtonskog sporazuma oko kojeg se ni dvije decenije poslije nisu u stanju sporazumjeti.

Pisanje kolumni kritičkog osvrta kod nas se uglavnom svodi na diskretno tapšanje po ramenu 'prijatelja' i poznanika, a ukoliko se kritika odnosi na vladajuću političku strukturu (valjda zbog ograđivanja od potencijalnih konflikata od strane moćnika) ne pada im na pamet doista stati u odbranu izrečene misli.

Iako većina tekstova ne donose dublji osvrt ili analizu, građani jako dobro poznaju situaciju te im nije potrebno puno objašnjavati da bi se otvorio prostor za izražavanje stavova, a na čitatelju je da izaziva burne reakcije ili staje u odbranu izrečene misli.

Međutim, po običaju više je onih koji izazivaju reakcije prema samom kolumnisti, valjda zbog toga što im isti nije u stanju pomoći pri zapošljavanju, dodjeli stipendije, poljoprivrednog poticaja ili promicanja na radnom mjestu.

Budući da takav čitalac kao pojedinac teško može mijenjati okolinu, on ulaže niz pokušaja da se prilagodi, te postaje jedna u nizu osoba preadaptiranog oblika ponašanja ili poslušnika koji su 'zaduženi' da ostavljaju komentare.

U nedostatku argumenata, osobe preadaptiranog oblika ponašanja ili poslušnici, skriveni iza raznih nickova, u svojim komentarima drugim čitaocima obično skreću pažnju na pravopis, optužuju za stranačku pripadnost ili ‘privrženost’ opoziciji iako je i nemamo. I opozicija je vazda učestvovala u kreiranju (ne)uspješnih projekata i zakona.
Šta reći takvim osobama? Sve ti je uzalud neznani 'junače', i pismenost i pravopis ako si u glavi prazan i nemaš o čemu pisati, ako podržavaš uvijek jačeg ili još gore ako imaš strah da se imenom i prezimenom potpišeš iza izrečene primjedbe.

Čemu strah, kolumna je stav pojedinca, obična čovjeka, ne nužno novinara ili znanstvenika, ne bojte se, šanse za sveopće nezadovoljstvo su veoma male iako je nezadovoljnih puno više. Odgovorno tvrdim da je moje pisanje više potreba negoli dužnost ili kraćenje vremena, dok ti i tebi slični pišete iz obijesti i dosade, ne znate kuda s viškom vremena, sami, odbačeni od porodice i prijatelja.

Zato, ne bojte se, ima i vas dosta koji pišete iz dosade i kad se osim 'uobičajenih' podjela, podjelimo na ZA i PROTIV ovog ili onog, na zavidne/pakosne i prkosne, na obične uvlakače i dupeuvlakače, na zavisne i nezavisne, na domaće i izbjeglice od USTANKA ILI ISKAZIVANJA NEZADOVOLJSTVA nema ništa. Sve dok ima 'trave', humanitarnih kutija ili tri marke dnevno, mirno spavajte.

Mirno spavajte poslušnici i zaboravite na dedu iz Zenice i dedu iz Kaknja, ostanite ubijeđeni da se 'naši građani rađaju bogati', mirno spavajte, vaše dede, nane i vaša djeca su zbrinuta, a nama kad ništa drugo ne preostane, mi ćemo svoje preko crte.

Načelnik Zenice provodi politiku 'Naše stranke'!?

Nakon što je Načelnik općine Zenica Husejin Smajlović potvrdio da je na nedavnom sastanku kod federalnog premijera Nermina Nikšića, razmatrana inicijativa da se na federalnom nivou donese Zakon o gradovima kojim bi sve opštine koje su sjedišta kantona dobile status grada, zanemarena je činjenica da je Vlada Federacije BiH još 2007 godine, (naravno, pred općinske izbore 2008) utvrdila i u parlamentarnu proceduru slala nacrte zakona o uspostavljanju grada Zenica i grada Jajce.

Dalje se u informaciji kaže da su načelnici ukazali na brojne prednosti koje bi donijela transformacija osam općina u gradove, kako u privrednim, tako i u ostalim sferama života gdje ponovo izostavljaju važnu činjenicu tj. da „nije potrebno osigurati sredstva iz Budžeta Federacije BiH“, dakle, sve na teret pomenutih općina, kao i indicije da je posrijedi ponovna kandidatura postojećih načelnika. Naime, u slučaju da općine dobiju 'status grada' trenutni načelnici koji su se već tri puta kandidovali bi imali pravo 'čista obraza' po četvrti put se kandidovati, jer se radi o kandidatu za gradonačelnika.

Zapravo, Inicijativa „Pravo na grad“ – davanje statusa grada Sarajevu, Zenici i Tuzli je dio prošlogodišnjeg programa 'NAŠE STRANKE'.

„Imajući u vidu ustavnu i političku neuređenost zemlje, predstavnici i predstavnice NAŠE STRANKE će u roku od šest mjeseci pokrenuti inicijativu za davanje statusa grada jedinstvenim urbaniziranim sredinama kao što su Sarajevo, Zenica i Tuzla, uključujući i vraćanje svih nadležnosti koje im kao potencijalnim razvojnim metropolama pripadaju. U skladu sa ovom inicijativom, NAŠA STRANKA će do kraja mandata nadležnim upravama Sarajeva, Zenice i Tuzle prezentirati plan jasnog definiranja nadležnosti i pravnog statusa ovih gradova, te u tom smislu upotrijebiti sva moguća demokratska sredstva kako bi se što prije došlo do racionalnog i prihvatljivog rješenja“ glasilo je obrazloženje NS.

Ne čini li vam se da načelnik Zenice provodi program 'Naše stranke'? Bravo načelniče, konačno duvamo u jednu... :) Vama vaša sela, udružite ih u jednu općinu, a nama ostavite 'naš grad'.

Pogledajte i video prilog , komentar Svetlane Cenić, ekonomske analitičarke i eksperta za javne finansije

Molitvom do posla!?

Možemo li molitvom doći do tako nedostižnog posla?

Jedna izreka kaže da “ljude ne uznemiravaju stvari same po sebi, već način na koji ih posmatraju.” Iako nam se ne dopada, loše stvari se ipak dešavaju. Kažu da sto posto loše ili grozno ne postoji! Negdje sam pročitao da ako uvjeravate sebe da je nešto grozno onda kada je samo nepovoljno i čvrstim ubeđivanjem da je to grozno uvodite sebe u stanje depresije. Ne, ovo što se dešava nije stanje depresije ali je ipak grozno.

Ne možete plaćenom kampanjom prikazivnja uspješnih i “privilegovanih” Zeničana vratiti vjeru u naš grad svima onima kojima je poljuljana u godinama iza nas, jer pobogu brate, to je tek nekoliko privilegovanih.

U gradu u kome mladi nemaju nikakvu perpsektivu, ne možete hiljadama ili milionima tona asvalta i betona, odnosno izgradnjom saobraćajnice GGM-a vratiti vjeru u naš grad, jer pobogu brate, nisu svi mladi neimari.

U gradu gdje su uposleni rijetki i privilegovani ne možete odobravanjem “privatne” izgradnje vjerskog objekta vratiti izgubljena radna mjesta nekoliko hiljada zaposlenih, jer pobogu brate, previše je uništenih preduzeća. Molitvom, koja je religiozni čin izgovaranja određenog teksta, u kojem se vjernici obraćaju Bogu ne dobiva se posao, zato postoji Biro za zapošljavanje ali se u našem gradu ipak zapošljava na telefonski poziv.

I na kraju, kažu tamo neki ,da kad nam neko “DADNE” novac za npr. za izgradnju vjerskog objekta ne možemo mi njemu naređivat šta će sa svojim novcem, moramo tako i uradit…..Draga gospodo! Ne može taj neko da "DADNE" i određuje gdje ću i šta ću uradit u svojoj kući, inače neću prihvatit taj novac. Po njihovom ispade da može neko doći s novcem da uloži u džinovski spomenik prcastom Draži Mihajloviću, jer pobogu brate, to je njegov novac,ne možemo mi određivat šta će on s novcem raditi. E 'bem vam razmišljanja vaša i pravdanja da je to njegov novac. Nek' ide s istim tim novcem i nek' gradi gore u Babinu šta hoće.

Našem gradu nedostaje preduzeća a vlast je dužna naći načina za pravljenje poslovnog ambijenta s ciljem bržeg zapošljavanja. Pravljenjem “svetišta” od grada nećemo doći ni do kakvog poslovnog ambijenta, već do već viđenog, partijskog zapošljavanja.

Hallali brate, al’ tako je…

NAPOMENA: Za one koji nisu iz Zenice, “Babino” je skup sela uz Babinu rijeku, okolina Zenice