Sabina Ćudić, politički glas bošnjačko-bosanske jugoliberalne klase

Sve je opet djelovalo kao ciklična bosansko-bošnjačka liberalna farsa: neko iz Naše stranke kaže nešto što umanjuje i zamagljuje odgovornosti za rat, agresiju i zločine, javnost okupljena na teritoriji koju je oslobodila i sačuvala Armija Republike Bosne i Hercegovine reagira burno, a onda iz Naše stranke kukaju da su žrtve linča.

Nesretna mostarska vijećnica iz ove stranke, Irma Baralija, podsjetimo, prije nekoliko godina objašnjavala je agresiju i sistemske zločine rečenicama kao što su „jedni drugima smo palili kuće...“. Sada je predsjednica Naše stranke pred međunarodnom političkom publikom u sarajevskoj Vijećnici sve svela na „borbu za moć“ ili „borbu za vlast“.

Svejedno je, dakle, kako prevodimo englesku frazu power struggles – jer ona je samo simptom, očigledna tačka jednog revizionističkog narativa koji nam naši liberali, ali i ljevičari, već decenijama guraju pod nos.

Barem bi u javnosti koja gravitira Sarajevu, koja dominantno okuplja Bošnjake i druge građane predane izgradnji države, sve interpretacije već trebale biti razriješene. Ali Naša stranka cilja na malo, kompaktno, manjinski lojalno glasačko tijelo. Njime dominira jedna još medijski i kulturno potentna sarajevska klasa koja se nikada nije pomirila sa stvarnošću.

Ljudi koji odbijaju vjerovati

To su ljudi koji – kako je rekla Sabina Ćudić – odbijaju vjerovati da se sve desilo onako kako su sudovi i dobronamjerna historiografija utvrdili. „Odbijam vjerovati“ rečenica je koju se može razumjeti kao simptom deluzije, kao iskaz osobe koja je više predana svojim željama nego stvarnosti.

U sudaru utopijske jugonostalgije i liberalnog individualizma, u tom naizgled neodrživom ideološkom miksu, upravo i jesu mogući iskazi i uvjerenja koja jednostavne, dokazane i doživljene pojmove poput agresije, genocida, udruženog zločinačkog poduhvata, etničkog čišćenja i progona na nacionalnoj osnovi žele svesti ili na neke apstraktne borbe za moć ili na provalu nekultivisanog seljakluka u idilične gradove.

I sama Sabina Ćudić shvatila je koliko i zašto je njezina izjava uvrijedila ljude, jer je već u jutarnjem programu na BHRT-u jasno kazala ko se borio za moć – velikosrpska ideologija. Ali to je bilo iznuđeno dodatno objašnjenje, neuvjerljivo dakako.

U međuvremenu nije izostao ni najpodliji lažni argument: da se Sabinu Ćudić tobože linčuje jer je žena.

Bošnjačko-bosanska jugoliberalna klasa

Burne reakcije mnoge jesu iznenadile. Nisu posrijedi samo emocije i uvrijeđenost revizionizmom u srcu Sarajeva. Izjava Sabine Ćudić dolazi u jasnom, višedecenijskom kontekstu raznih pokušaja da se Opsadi Sarajeva, agresiji na Bosnu i Hercegovinu i genocidu nad Bošnjacima izbije činjenični i jasan politički sloj. Da se sve uokviri kao paritetni sukob tri nacionalizma, koji su i danas tobože jednako opasni i kojih će nas osloboditi Sabina Ćudić, uz pomoć dobronamjerne međunarodne zajednice, liberalnih i lijevih glasova iz Zagreba i Beograda i omladine kojoj je dosta podjela.

No, Sabina Ćudić nije nezadovoljna. Mobilizirala je svoje malo, ali lojalno glasačko tijelo. Ono će njoj lično vjerovatno omogućiti još jedan ugodan i unosan državni mandat, a stranci obezbijediti četiri lagodne opozicione godine nakon katastrofalnih mandata u sarajevskoj, federalnoj i državnoj vlasti.

Jer ta mala, kompaktna jugoliberalna bošnjačko-bosanska klasa odbija vjerovati bilo kome drugom. I neka je tako. U zdravoj demokratiji, izrasloj na naslijeđu Armije RBiH i pomiriteljske, široke politike Alije Izetbegovića, mogući su i Sanjin Musa i Sabina Ćudić i Fatmir Alispahić.

Ali svi oni koji uživaju plodove bošnjačko-bosanske slobode moraju znati da sloboda podrazumijeva i reakciju. Međutim, kako objašnjava Emmaneul Todd, liberali su, od New Yorka do Sarajeva, slijepi na raznolikost svijeta i slobodu doživljavaju kao pravo svako čovjeka da se ponaša isto onako kao i oni.

Ko je Sabina Ćudić

Sabina Ćudić je rođena 1982. godine u Sarajevu. Sa suprugom Albanom Ukajem, poznatim glumcem, ima sina.

Diplomirala je političke nauke i međunarodne odnose na „Towson“ Univerzitetu u SAD-u, a magistrirala ljudska prava i demokratiju na Univerzitetu u Sarajevu i Univerzitetu u Bolonji.

U oktobru 2025. godine izabrana je za predsjednicu stranke.

Prema biografiji u bazi podataka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), od 2005. do 2013. godine na Fakultetu za političke nauke i međunarodne odnose Univerziteta Sarajevo „School of Science and Technology“ bila je angažovana kao asistentica i viša asistentica iz oblasti političkih nauka.

Od 2018. do 2022. bila je zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Na općim izborima 2022. godine osvojila je mandat zastupnice u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Zastupnica je u Parlamentu Vijeća Evrope.

U imovinskom kartonu 2022. navela je da posjeduje stan u Sarajevu. Dvije godine kasnije sa bratovom porodicom je kupila imanje u Počitelju.

Kenan Efendić /odgovor.ba/

Politička paraliza zahvatila i FBiH, koalicioni partnerni ne mogu dogovoriti ni dnevni red

Nakon višemjesečnih blokada i nefunkiconisanja vlasti na državnom nivou, institucionalna kriza prelila se i na nivo Federacije, a koalicioni partneri ne uspijevaju usaglasiti ni dnevni red.

Predstavnički dom Federalnog parlamenta još uvijek nije imenovao predsjedavajućeg nakon što je 12. marta ove godine smijenjen Dragan Mioković. Sjednica na kojoj je trebalo biti izabrano novo rukovodstvo Doma nije ni održana sredinom maja, kada je bila zakazana.

Zvanični razlozi o otkazivanju sjednice nisu poznati, a na termin zakazane sjednice su došli gotovo svi zastupnici.

Prema informacijama !Odgovora, razlog odgađanja sjednice na kojoj je Dom trebao glasati o imenovanju Amira Purića iz Naše stranke za novog predsjedavajućeg, jeste neusaglašenost između HDZ-a i Naroda i pravde oko tačaka dnevnog reda. Spekulisalo se i da su blokadu izazvali sukobi oko imenovanja sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Nesuglasice unutar koalicije postoje i u vezi sa novim zakonskim rešenjima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Samo dvije redovne sjednice u 2026.

Nezavisni zastupnik u Predstavničkom domu Almedin Aliefendić kaže da je zabrinjavajuća činjenica da je ovaj Dom u tekućoj godini održao samo dvije redovne sjednice, iako Poslovnik jasno propisuje održavanje sjednica svakog mjeseca.

“Pola godine rada i samo dvije sjednice predstavljaju ozbiljan pokazatelj institucionalne paralize u trenutku kada se građani suočavaju s ekonomskim, privrednim i društvenim problemima. I broj od oko 10.000 izgubljenih radnih mjesta vlast nije problem, kao ni protesti radnika RMU Zenica, Krivaje Zavidovići”, kaže on.

Prema njegovim riječima, sve ukazuje na to da je aktuelna vlast zaustavila Federaciju BiH i da društvo polako klizi u političko beznađe.

“Ostaje pitanje da li će Parlament i Vlada uopće funkcionisati do kraja mandata ili ćemo u narednim mjesecima svjedočiti još većim blokadama. Stvarnu kontrolu nad procesima u Vladi i Parlamentu Federacije BiH trenutno ima HDZ, a odgovore na ključna pitanja očito zna samo ta stranka”, rekao je Aliefendić.

Aliefendić podsjeća da za u ponedjeljak, 25. maj 2026. godine, bila najavljivana i vanredna sjednica vezana za Zakon o preuzimanju Željezare Zenica.

“Međutim do ovog trenutka nema zvaničnog poziva za održavanje sjednice, što dodatno potvrđuje potpunu nefunkcionalnost vlasti i nebrigu za hiljade radnika Željezare Zenica”, kaže.

Problemi unutar Trojke

Da Parlament Federacije ne funkcioniše već neko vrijeme potvrdila je i predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić koja je u programu BHRT-a kazala da postoje određeni problemi unutar koalicije, odnosno između HDZ-a i stranaka Trojke.

"Smijenjen je predsjedavajući Predstavničkog doma Dragan Mioković i od tada imamo probleme, već drugi put, sa zakazivanjem sjednica", rekla je.

Potvrdila je da na nivou Federacije postoje problemi i unutar Trojke.

"Rukovodstvo Autocesta FBiH nema podršku Naše stranke. To je jedna od tema oko koje se sasvim sigurno ne slažemo, kao i oko niza operativnih stvari", rekla je Ćudić.

Posljedna sjednica Vlade Federacije održana je prije više od mjesec dana, 9. aprila. Ona koja je trebala biti održana prošlog četvrtka je otkazana, ponovo zbog nesuglasica oko dnevnog reda.

Novi termin održavanja sjednice još nije utvrđen, a iz Vlade FBiH je najavljeno da će javnost o tome biti naknadno obaviještena. O ovome se još uvijek nije javno oglasio ni premijer niti bilo ko od ministara.

Od formiranja ove Vlade održano je svega 69 redovnih sjednica i 302 vanredne.

“To jasno ukazuje na lošu dinamiku rada i ozbiljno narušen ambijent funkcionisanja vlasti. Upravo taj nesrazmjer između broja redovnih i hitnih sjednica najbolje govori o načinu rada”, kaže Aliefendić.

Lejla Memčić Herić, odgovor.ba

Isplata plata u koverti nekima puni džepove, ali prazni budžet

Bosna i Hercegovina godinama se suočava s problemom sive ekonomije, koja obuhvata rad bez ugovora, nelegalne isplate plaća i poslovanje van zvaničnih tokova države.

Iako na prvi pogled djeluje kao brzo rješenje za poslodavce i radnike, posljedice ovog sistema osjećaju se na cijeloj ekonomiji, od budžeta do penzionog fonda.

Nedostatak opcija

U građevinarstvu, ugostiteljstvu i trgovini i dalje je česta praksa da se radnici angažuju “na riječ”, bez prijave i ugovora. Poslodavci na taj način smanjuju troškove doprinosa, dok radnici često prihvataju takve poslove zbog potrebe za brzom zaradom ili nedostatka boljih opcija.

Ekonomisti upozoravaju da država na ovaj način gubi značajan dio prihoda od poreza i doprinosa, što direktno utječe na kvalitet javnih usluga. Manje novca u budžetu znači slabije finansiranje zdravstva, obrazovanja i infrastrukture, ali i sve veći pritisak na penzioni sistem koji zavisi od redovnih uplata.

– Problem sive ekonomije nije samo ekonomski, nego i društveni. Radnici koji nisu prijavljeni ostaju bez osnovne sigurnosti, nemaju zdravstveno osiguranje ni garantovan radni staž – ističu stručnjaci iz oblasti ekonomije rada.

Visoki doprinosi

Ipak, dio poslodavaca smatra da su visoki doprinosi i porezi jedan od glavnih razloga zašto se odlučuju na rad u sivoj zoni. U takvom okruženju, legalno poslovanje često postaje skuplje i manje konkurentno, što dodatno komplikuje situaciju na tržištu rada.

Siva ekonomija je najprisutnija u sektorima gdje je kontrola slabija i gdje je veći udio gotovinskog plaćanja, poput građevine, ugostiteljstva i sezonskih poslova u poljoprivredi i turizmu. Iako se godinama govori o potrebi jačanja inspekcija i smanjenja doprinosa, problem i dalje ostaje duboko ukorijenjen.

Poreske olakšice

Stručnjaci smatraju da bi rješenje moglo doći kroz kombinaciju poreznih olakšica, strožih kontrola i digitalizacije poslovanja. Dok se ne pronađe balans između interesa države, poslodavaca i radnika, siva ekonomija će i dalje ostati jedan od ključnih izazova ekonomskog sistema Bosne i Hercegovine, nevidljiva, ali prisutna u gotovo svakom segmentu tržišta rada.

Na mjestu rudarskog simbola niknuo moderni trgovački centar (VIDEO)‼️

Na lokaciji gdje se godinama nalazio rudarski toranj Stare jame, jedan od najprepoznatljivijih simbola Kakanj, danas je gotovo u potpunosti završen novi market njemačkog trgovačkog lanca Lidl.

Kako piše BiznisInfo.ba, objekat je praktično završen, a uređeni su veliki parking, prilazne saobraćajnice i prateća infrastruktura.

Simbol rudarske prošlosti nestao preko noći

Na ovom prostoru nekada se nalazio čuveni toranj Stare jame, simbol rudarske tradicije Kaknja i podsjetnik na period kada je život grada bio neraskidivo povezan sa rudnikom.

Pogon Stara jama zatvoren je još 2002. godine zbog neekonomičnosti, dok je rudarsko okno kasnije zatrpano. Ipak, toranj je ostao stajati kao jedan od posljednjih velikih simbola rudarske epohe grada.

Uz toranj se godinama nalazila i rudarska sirena čiji se zvuk čuo širom Kaknja.

Željeznice FBiH: Prestanak rada Nove željezare u Zenici dovodi u pitanje 2.500 naših radnika‼️

Željeznice FBiH od osnivanja nisu bile u gorem položaju

 (Foto: FENA)

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) upućuju hitan apel svim institucijama vlasti zbog mogućih posljedica uzrokovanih najavom obustave proizvodnje u kompaniji Nova željezara Zenica.

Kompanija Nova željezara Zenica najavila je prestanak rada ukoliko Vijeće ministara BiH na najavljenoj sjednici 23. marta ove godine ne donese odluku o zaštiti domaće proizvodnje.

Kažu da ovim saopćenjem žele skrenuti pažnju na to da bi prestanak rada Željezare u Zenici izazvao vrlo štetne posljedice za Željeznice FBiH.

"Izostanak blagovremene podrške i konkretnih mjera dovelo bi u pitanje poslovanje i egzistenciju 2.500 radnika Željeznica FBiH te bi ugrozilo i ostale mnogobrojne kooperante. Napominjemo da ova kriza dolazi nakon već pretrpljenog gubitka od 10 miliona KM zbog gašenja Koksare Lukavac", navodi se u saopćenju.

Prema riječima v.d. generalnog direktora Mirze Hadžibegića za opstanak Željeznica FBiH neophodne su hitne reforme u smislu finansijske konsolidacije, modernizacije procesa i infrastrukture, te dugoročno održivog sistema finansiranja kroz usvajanje Zakona o prevozu opasnih materija, namjenskog izdvajanja dijela akciza za Željeznice FBiH, ili drugih zakonskih rješenja.

Do provođenja pomenutih reformi potrebne su hitne mjere kojima bi se omogućio kontinuitet željezničkog prijevoza u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Pozivaju Vijeće ministara BiH i sve institucije vlasti da prilikom donošenja odluka uzmu u obzir uticaj na željeznički sektor i ozbiljne posljedice koje bi nastale prestankom proizvodnje u Željezari Zenica.

Od svog osnivanja Željeznice FBiH, ističu, nisu bile u težem i delikatnijem položaju, i to ne svojom krivicom.

"Zato se Uprava Društva snažno zalaže za iznalaženje sistemskih, provodivih i održivih rješenja za dobrobit svih privrednih subjekata, uz podršku relevantnih institucija vlasti. U tom smislu, spremni smo dati svoj puni doprinos u rješavanju aktuelnih, teških pitanja s uvjerenjem da će Željeznice FBiH i ubuduće biti pouzdan partner svim komitentima", izjavio je direktor Hadžibegić.

Kozlić se prisjetio pravog Prkačina: Kako je “famozni general” nekad došao u Zenicu sav preplašen

KOZLIĆ ODGOVORIO PRKAČINU: Od uplašenog oficira do glasnog prijetitelja iz saborske fotelje

Izjave zastupnika Hrvatskog sabora Ante Prkačina posljednjih dana ponovo su uzburkale javnost u Bosni i Hercegovini. Čovjek koji danas, iz udobnosti saborske klupe, nastupa kao jedan od najglasnijih glasova tvrde desnice u Hrvatskoj, otvoreno je zaprijetio Bošnjacima, poručujući da bi u nekom budućem ratu “prošli mnogo gore nego do sada”. Takva retorika izazvala je oštre reakcije, ali i podsjećanja na prošlost koju Prkačin danas očigledno pokušava prepraviti.

Podsjetimo, ovo nije prvi put da Prkačin koristi uvredljiv i zapaljiv govor. Još 2022. godine, gostujući na Hrvatskoj radioteleviziji, Bošnjake je nazvao “polunarodom”, izjava koja je tada ocijenjena kao otvoreno rasistička i fašizoidna, ali bez ozbiljnih političkih posljedica po njega.

Na najnovije istupe reagovao je Spahija Kozlić, profesor Univerziteta u Zenici, koji je javno iznio lično iskustvo sa Prkačinom iz ratne 1992. godine. Kozlić se prisjetio dolaska Prkačina u komandu 1. zeničke brigade, opisujući ga kao čovjeka koji tada nije ličio ni izbliza na današnjeg “famoznog generala”.

Prema Kozlićevim riječima, Prkačin je u jesen 1992. godine djelovao snishodljivo i uplašeno, a njegov dolazak u Zenicu dogodio se svega nekoliko mjeseci nakon ubistva Blaža Kraljevića, komandanta HOS-a. Taj događaj, smatra Kozlić, ostavio je dubok trag i strah da bi i sam mogao završiti na sličan način.

Profesor iz Zenice ističe da je današnje Prkačinovo ponašanje potpuna suprotnost onome čemu je svjedočio. Umjesto suzdržanosti i odgovornosti, Prkačin sada, iz sigurne političke pozadine, koristi govor mržnje, prijetnje i otvorene uvrede, pritom ignorišući činjenice koje su utvrđene presudama međunarodnih sudova o ulozi Hrvatske, HV-a i HVO-a u ratu u BiH.

Kozlić zaključuje da su ovakvi nacionalistički ispadi prije svega politički populizam, čiji je cilj zadržavanje pozicije i pažnje javnosti, a ne istina, pomirenje ili odgovornost. Jer, kako poručuje između redova – najglasniji su često oni koji su nekada govorili najtiše.

Autoceste FBiH traže 95 miliona eura za dionicu za koju su tvrdili da je završena⁉️

Na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u utorak nije odobrena odluka o zaduženju Federacije BiH kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) radi izgradnje poddionice Poprikuše – Nemila na Koridoru 5C.

Planirani kredit iznosio je 95 miliona eura, s rokom otplate od 11 godina i četverogodišnjim grace periodom, a implementaciju projekta trebale su voditi Autoceste Federacije BiH.

Zanimljivo je da se odluka odnosi na dionicu dugu 5,5 kilometara, za koju su iz Autocesta FBiH ranije navodili da su radovi već završeni, piše BiznisInfo.ba.

Radovi još uvijek nisu potpuno završeni

Iz Autocesta su još krajem ljeta naveli da su radovi pri kraju i da je otvaranje planirano za oktobar. Sredinom oktobra za portal Fokus su izjavili da je u toku tehnički prijem dionice, što je ukazivalo na to da su građevinski radovi završeni. Tada su poručili da će dionica biti puštena u promet čim Komisija završi svoj posao.

Odluka nije dobila potrebnu većinu glasova, iako je ranije dobila saglasnost Predstavničkog doma. Bez odobrenja oba doma Parlamenta, zaduženje ne može stupiti na snagu.

Iako su prema planu građevinski radovi trebali biti završeni do septembra, a otvaranje planirano za oktobar, dionica još nije u potpunosti gotova.

Veći dio trase je već asfaltiran, a mostovi i vijadukti s obje strane tunela su funkcionalni. Ipak, manji dio trase kod Topčić Polja još se gradi, pa će otvaranje, prema trenutnom stanju na terenu, biti pomjereno za narednu godinu.

Ipak, teško je vjerovati da za ostatak radova treba 95 miliona eura, jer je ostalo još malo posla. Stoga nije jasno da li je novac koji se sada traži kreditom potreban za nastavak radova ili, vjerovatnije – kao pokriće već potrošenih sredstava. 

Autoceste FBiH svakako bi javnosti trebale pojasniti ovu situaciju.

Tunel Bosna – najduži cestovni tunel u BiH

Najznačajniji objekat na ovoj dionici je tunel Bosna, dug 3,6 kilometara, koji će nakon otvaranja postati najduži cestovni tunel u Bosni i Hercegovini. Gradnja tunela je završena.

Tunel, koji je ranije bio poznat pod imenom Golubinja, omogućiće vozačima da izbjegnu zahtjevnu obilaznu trasu kroz kanjon rijeke Bosne, čime će se značajno skratiti putovanje prema sjeveru zemlje.