Britanske trupe - Zašto u Zenici i zašto s trideset drugim vijećnikom?

Nakon što su britanske trupe stigle u Bosnu i Hercegovinu s ciljem pružanja dodatne pomoći mirovnoj misiji EU-a u BiH postalo je očigledno koliko su oktobarski izbori važan događaj ali i da je njihova misija osigurati da se isti održe u stabilnom i sigurnom okruženju.

Zašto su u Zenici i zašto s trideset drugim vijećnikom i članovima aktivističke grupe, odnosno članovima plenuma građana Zenice? Tu su, naravno, po zadatku komandanta NATO štaba, a nakon prethodno obavljenih razgovora s političarima interesovalo ih je i mišljenje “odozdo” iz naroda. Dalje, to što su upoznati sa blogom “trideset drugi vijećnik” govori nam i da su dobro informisani.

Eskalacija nacionalizma u BiH je evidentna, nacionalistički ispadi tokom predizborne kampanje nisu veliko iznenađenje nama građanima, a ni njima koji to cijelo vrijeme posmatraju…

Prema dosadašnjim informacijama, ono što je u javnosti poznato, oni su tu radi sprečavanja građanskih nemira i u BiH će ostati najmanje šest mjeseci. U nedostatku informacija mnogi građani su zabrinuti, posebno nakon informacija od prije nekoliko dana, da su u RS stigla 124 ruska specijalca.

Međutim, u današnjem razgovoru sa britanskim oficirom Cristopherom Golightlyem vidjeli smo da su oni tu prvenstveno zbog održavanja stabilnog i sigurnog okruženja i pomoći građanima Bosne i Hercegovine, počevši od izviđanja putnih pravaca područja pogođenim poplavama i klizištima pa do osposobljavanja oružanih snaga BiH.

Razgovor i druženje s britanskim vojnicima su protekli u prijateljskom ozračju uz zajedničku konstataciju da bi se ovakav vid susreta trebao nastaviti i u narednom periodu.

Sve te antidržavne retorike, politički ambijent, političke stranke i “programi” zasnovani na nacionalističkoj retorici, a manje na stvarnim reformama garant su da ova država neće ići naprijed tako da je ovo samo jedna od aktivnosti.

Vratila Visokom predstavniku njegova "bonska ovlaštenja"!

U BiH tri miliona birača ima "bonska ovlaštenja" 12. listopada, da odluče o svojoj sudbini – ponovio je Inzko izjavu novinarima koju je već ranije znao reći.

Kazao je i da ima dovoljan broj kandidata na izborima, novih, starih, "lijevih" ili "desnih" te da se treba sagledati šta je bilo u posljednje četiri godine, šta su kandidati obećali, koliko su toga ispunili...

No, izgleda da nas ima koji i nismo zadovoljni tom njegovom izjavom. Jedna od njih je Sarajka Azra Hadžić koja je, kako kaže vratila Inzku njegova"bonska ovlaštenja". “Da budem moderna i u duhu kapitalizma, ja Vama vraćam svoj pasoš…vraćam Vam bonsku ovlast, koju ste mi dali, a vi meni jedan lični dohodak, odnosno za mjesec oktobar 2014. godine. Mislim da je to pošteno, ako poštenje uopće stanuje više u porodici evropskih zemalja”, navodi u pismu koje je upućeno Visokom predstavniku.

Kazala je i kako joj nije do eksponiranja, već da joj je jedina želja da okonča život, nakon što je uništen, uz spoznaju kako je barem imala hrabrosti da digne glas i ukaže na nepravdu.

Zenički SDA podržava kampanju križanja izbornih listi !?

- Kad sam rekla da da nemam opciju, djevojčica mi je savjetovala da izađem i da prekrižim listić...

Nakon velikih protesta kojima su građani jasno iskazali svoje protivljenje strankama i postojećem političkom sistemu, kako se izbori bliže, sve više je nedoumica da li njihov glas zaista može donijeti promjene kojima se nadaju. Jedni preporučuju križanje izbornih listi, drugi glasno govore da je to velika greška .

Ovi prvi obrazlažu da je njihova ciljna skupina oni koji ne misle uopće izlaziti pozivajući ih da izađu i ponište izbornu listu riječima „nemam povjerenja“.

Dakle, svi oni koji su odlučili da neće ni izlaziti jer nemaju za koga glasati, svi oni koji smatraju da njihov glas ionako ne vrijedi, ili zato što ima toliko korupcije u izborima, laži, prevara, ili zato što je izborni zakon nula, ili zato što je sistem najgluplji na svijetu, pozvani su da izađu na izbore, ponesu dobro debel flomaster, po mogućnosti neke drečave boje, i prekriže svaki list.

Oni drugi, koji glasno govore kako je to velika greška jasno obrazlažu da svaki neizlazak i poništavanje izbornih listi ide na ruku vladajućim strankama, a to potvrđuju pričom o anketi koju ovih dana vodi SDA stranka sa sjedištem u Zenici. Tako ispade da zenički SDA podržava kampanju grupe građanki i građana okupljenih oko Plenuma Zenica vezano za poništenje glasačkih listića.

„Prije desetak minuta mlad ženski glas me zvao i pitao da li ću glasati za SDA i ako neću zašto neću i za koga ću“, piše jedna od fejsbuk prijateljica.

- Na moje odgovore pod br. 1: ni u ludilu, pod 2: predugačak spisak razloga , a kad sam rekla da pod tri da nemam opciju, djevojčica mi je savjetovala da izađem i da prekrižim listić, nastavlja ona.

Na kraju, zaključujući kome idu u prilog nevažeći listići pita kome se to duva u leđa pozivajući na križanje izbornih listića?

Odgovor na njeno pitanje, prepustit ćemo građanima, neka sami odluče da li će duvati nekome vjetar u leđa. Neka sami odluče da li ostati u kući, izaći, glasati ili prekrižiti izborni listić.

Za koga ćete vi glasati ne znam, ja znam za koga neću... :)

Ko je od Zeničko - dobojskog kantona napravio privrednog giganta?

Kako je „SDP BiH od Zeničko - dobojskog kantona uspio napraviti privrednog giganta“ a da mi to nismo ni primjetili? Hvale se ljudi na račun Breze i Vareša, gradova sa višedecenijskom rudarskom tradicijom, hvale se ljudi sa multietničnosti, investicijama isl. Kažu kako niko, do aktuelne Vlade FBiH, to nije uradio, da su jedino kadrovi SDP-a u vlasti garant da se investicije nastave i u budućnosti“,... ...

Kolege sa jednog od bh portala rekoše i kako su čekirali neke činjenice koje se između ostalog odnose na zvanične statističke podatke (podaci o broju nezaposlenih, prosječnoj plati...).

Kako god gledali na ove laži, ako bi kojim slučajem i „nasjeli“ na SDP-ovu priču i ako bi njihovim očima gledali (da ta dva grada čine kanton) ostaje nekoliko neodgovorenih pitanja. Prvo, kako se i na koji način izvlači taj prosjek i kako se dolazi do podataka o prosječnoj plati, i ako je porasla, zašto je porasla?

Odgovor je vlo jednostavan i o ovome se zbijaju šale na društvenim mrežama.

Prosječna plata kod nas je oko 800KM .
- A kako se izvlači prosjek ?
- Pa evo ovako : Tvoj šef jede meso i rižu, a ti kupus ... znači, zajedno vi jedete sarmu :)))

Zašto je porasla? Odgovor je: zbog širenja familije i porasta uposlenih u javnom sektoru!

Podaci o broju nezaposlenih???? Manje-više, poznato je i da je Vareš mrtav grad iz kojeg ljudi masovno sele... dakle, i egzodusom nezaposlenog stanovništva dolazimo do drugačijeg prosjeka nezaposlenosti tj. ako u narednom periodu iz Vareša i Breze odu svi nezaposleni imat ćemo punu zaposlenost :)))

Dobro, neka im bude. Ostaje nejasno i zašto su ljudi iz Vareša skoro mjesec dana logorovali ispred Zeničko-dobojskog kantona? Privredni gigant, a šatori i protesti pred zgradama vlada kantona ili općina. Privredni gigant, a porodilje, studenti i druge kategorije stanovništva ne mogu dobiti svoju mizeriju ukoliko se ne podigne neki novi kredit, novo zaduženje. Zašto se desi 7 februar? Ko to napade na privredni gigant?

Besima Borić, zastupnica u Federalnom parlamentu BiH predlaže skraćivanje porodiljskog odsustva. Zašto? Jel' zato što ne misli više rađat' ili je zato što im to mizerno pravo na porodiljsku naknadu ne možete isplaćivat bez kredita?

Zatim, kako onda u jednom tako velikom gigantu nije bilo mjesta za samo jednog radnika! Radnika, preko kojeg su danima prelazili političari kada su ulazili u zgradu Zeničko dobojskog kantona, sve dok nije umro... Rašid Velić je umro i nikoga nije briga, invalid rada koji je devet dana štrajkao glađu ispred zgrade Vlade Zeničko-dobojskog kantona, tražeći da ga vrate na radno mjesto u zenički rudnik, preminuo je na Intenzivnom odjelu Kantonalne bolnice u Zenici.

Dakle, izravno ste odgovorni za smrt Rašida kao što ste odgovorni za život nedostojan ljudskog bića kojim živi više od pola populacije.

Što se tiče gladnih i siromašnih, vaša olakšavajuća okolnost je činjenica da za traženje hrane u kontejnerima, koje je postala svakodnevnica za sve veći broj gladnih ljudi niste odgovorni sami. Iako izgledaju tako, nisu svi kontejneri zeleni, ima i vaših „crvenih“.

Što se tiče rasipanja narodnog novca, ne voza samo Bakir audi od 213 hiljada maraka, iako se u Ministarstvu vanjskih poslova BiH ne može pronaći taj podatak, na bh putevima većina vas se može vidjeti u "audiju A6" i još se derete preko megafona „sklanjaj se“. Čuvajte se, žao bi nam bilo da vam se, nedaj Bože šta desi, ljudi danas voze jeftine automobile, mnogo je neiskusnih vozača, nisu svi ni vješti u sklanjanju.

„Pravda radnicima sada“, „država za čovjeka“, „Idemo naprijed“....

Idete vi u vražiju mater! Imate sreću zato što vaši slijepi glasači ne žele i neće da potraže istinu. Ne prepoznaju vas.... Sreća da vam ne raste nos kao Pinokiju, lako bi vas prepoznali.

VIDEO/FOTO: Aktivisti iz Španije i svih dijelova BiH u Zenici i Sarajevu!

U sklopu radionice namijenjene razmjeni znanja i iskustava predstavnika aktivističkih grupa iz Španije i Bosne i Hercegovine proteklog vikenda aktivisti iz svih dijelova BiH u Zenici su organizovali tribinu pod nazivom NAKON PROTESTA: „ISKUSTVA IZ ŠPANIJE“.

Španiju je 2011. godine pogodio val protesta nezadovoljnih građana u organizaciji Pokreta 15M (El Movimiento 15-M) poznatog i kao movimiento de los indignados – pokret ogorčenih. Protestima diljem Španije tražilo se ukidanje mjera štednje koje vode sve većem osiromašenju, smanjenje jaza između bogatih i siromašnih, borba protiv korupcije i utaje poreza, nacionalizacija ključnih sektora gospodarstva, revizija javnog duga te poticanje izravne demokracije i građanskih inicijativa. U protekle tri godine 15M, sindikati, ljevičarski pokreti i udruge te različite građanske inicijative organiziraju na stotine štrajkova, protesta i manifestacija građanskog neposluha s ciljem borbe za osnovna ljudska, radnička i građanska prava. Početkom ove godine španski aktivisti osnivaju stranku Podemos (Možemo), zasnovanu na solidarnosti i građanskoj participaciji. Na nedavnim izborima za parlament EU, Podemos osvaja impresivnih pet zastupničkih mjesta i s 8% glasova postaje četvrta politička snaga u državi.  

Pogledajte video:
 


UČESNICI I UČESNICE IZ ŠPANIJE

Juan Luis Sánchez, zamjenik direktora uticajnog španskog digitalnog časopisa eldiario.es. Aktivno izvještavao o zbivanjima u Španiji 2011. (Pokret 15M, poznat i kao Indignados). Autor je knjige 'Las 10 mares del cambio' (10 talasa društvenih promjena) o novom građanskom društvu u Španiji.

Gala Pin, aktivistica Guanyema, Barcelona (Let's win! Barcelona – politički pokret koji naredne godine izlazi na lokalne izbore u Barseloni, sa socijalnom platformom). Aktivna i u drugim organizacijama kao što je PAH (Plataforma d'Afectats per la Hipoteca – protiv deložacija ljudi koji ne mogu otplaćivati kredite). Ima iskustvo iz desetina akcija, naročito onih kojima su sprečavane deložacije.

Eduardo Fernández Rubiño, PODEMOS (Možemo), član je i organizacije Juventud Sin Futuro (Mladi bez budućnosti), već nekoliko godina jedne od najbolje organizovanih i najaktivnijih društvenih grupa u Španiji.

Mario Munera, 2011. godine radio na digitalnim komunikacijama za Pokret 15M. Sada je ključna osoba u procesu organizacije nove političke stranke slične PODEMOSu, koja ima jače veze s društvenim pokretima i planira izlazak na lokalne izbore naredne godine. On je zadužen za saradnju sa raznim društvenim grupama, a već četiri godine organizuje razne skupštine, radionice i radne grupe.

Felipe G. Gil, iz organizacije ZEMOS98, tima istraživača lociranog u Sevilji. Rade na kritici uticaja tehnologije na društveno, komunikacije i savremenu društvenu misao.

Zbog „nesporazuma“ oko zastave s ljiljanima intervenirala policija!

- „Boriš se za prava građana, za građansku slobodu, a onda na svoju ruku tako reaguješ oko zastave koja nekima predstavlja sve što ova država treba da bude.“

Ponedeljak, 22.09.2014. godine. Sarajevo. Predstavnički dom. Dvije grupe aktivista. Jedni skupljaju potpise, drugi stoje malo niže, okruženi zastavama sa ljiljanima i transparentima. Nekad su bili jedna grupa. Bila sam prisutna polovinom maja ove godine kada je Beko, dežurni za potpise, uklonio zastave sa ljiljanima na svoju ruku i uzrokovao revolt među ostalim aktivistima, koji su odmah odlučili da se udalje.

Kad sam ih pitala zašto, razloga je bilo mnogo: Ovo je zastava Bosne; ovo je historija naše domovine, a on je samo bacio na zemlju; moj sin je poginuo pod ovim simbolom; Ja sam se borio za našu domovinu pod ovim znakom, a on će meni sada samo doći iz inostranstva i tek tako je baciti; SDA rek'o da je Muslimanska, pa sve ove budale povjerovale, a nisu se ni informisali da vide da je ovo simbol Bosne još prije Islama; itd.

Mjesecima je bilo sve mirno. Grupa građana, pod (bar prividnim) vodstvom Beke zbog kojeg sam nekada ganjala informacije iz policije i tražila pomoć da ga puste iz pritvora, je stajala na svom dijelu ulice i skupljala potpise.

Čula sam da su postali Vijeće Građana i nije mi bilo drago kad su na televiziji rekli da su plenumi postali vijeće građana – to je bila laž. Plenumi su ostali ono što su bili od početka: otvoreni za sve građane i bez ikakve potrebe za Vijeće Građana.

Druga grupa aktivista se locirala malo niže, čuvajući simbol domovine koja im je u srcu, predstavljali ravnopravnost, širili svoje mišljenje kroz transparente koje su sami pravili. Međutim, šta se dešava tog ponedeljka kojeg spomenuh na početku? Ispred predstavničkog doma Federacije dolazi i Mehmedović Lutvo, čovjek kojeg cijela Bosna poznaje kao jednog od najpoštenijih kada je u julu 2012 vratio pola miliona maraka koje je našao u Sarajevu.

Lutvo doalzi sa crvenim kombijem koji je parkira na trotoar nedaleko od Beke, na kojem stoji znak da je vozilo osobe sa posebnim potrebama, i Lutvo stavlja zastavu sa ljiljanima na svoje auto. Ostavlja kombi sa transparentom i zastavom, dolazi da popriča sa aktivistima niže od Beke, aktivistima okruženim ljiljanima, koje (bar prividno) vodi Fehim.

Odjednom. Beko uzima zastavu, skida je sa kombija i odbacuje na travu. Stojimo u šoku. Lutvo uze zastavu i vrati je na svoje auto. Beko prelazi cestu i odlazi pričati sa policajcem ispred Doma. Ubrzo dolazi policiski kombi, iz njega izlaze tri specijalca i prilaze kombiju da pričaju sa Lutvom.

Pitanja su bila standardna. Razgovor je bio fin. Ali, realno, nikom nije prijatno kad mu priđe policija. Pitam se kako je jedan aktivista, u ovakvoj situaciji, mogao da zove policiju drugom aktivisti bez ikakvog razloga?

Da li je moguće da je Beko toliko nerazuman o situaciji, o stanju u Bosni, a tu je svaki dan i (bar prividno) bori se za prava građana? Da je znao da je Lutvina prija nana Fata (Fata Orlović) bil drugačije postupio?

U svakom slučaju, sve mi je izgledalo kao neko ogromno licemjerstvo od strane Beke: Boriš se za prava građana, za građansku slobodu, a onda na svoju ruku tako reaguješ oko zastave koja nekima predstavlja sve što ova država treba da bude. Mnogi se 1990-tih sjećaju kao doba sanjarenja, doba kada nismo vjerovali da rata može biti u našoj nam divnoj Bosni, a to je bio znak tog sna, države u kojoj svi možemo da živimo, države gdje su građani složni. Možda neki smatraju da ljiljani nisu simbol ovog, ali: da li imamo pravo da otmemo zastavu onima koji to ovako vide? U svakom slučaju, da jedan aktivista zove policiju drugom je, po mom mišjenju, ne shvatljivo.

Lutvo je morao da pomjeri svoj kombi jer je bio nepropisno parkiran, ali se vratio sa svojim transparentom i zastavama i sjeo nazad na svoje mjesto.

autor: M. Avdić

Na ulazu u Zenicu dobrodošlica!?

Ima li iko u ovoj zemlji ljudskog dostojanstva i snage reći „dosta“, „no pasaran“ (neće moći)? 

Aktuelni predsjednik HKD „Napredak“ u Zenici dozvolio je da mu se ova kulturna institucija ne vidi od politike....zašto, možda zato što što je nositelj ovog lijevog HDZ/a, bivši predsjednik.

Čelnici te podružnice su zajedno nedavno potrošili ili možda još uvijek troše nepunih 100 000 KM na obnovu krova. Stigla im donacija iz Hrvatske. Kažu kako je u bliskoj budućnosti planirana i sanacija unutrašnjosti zgrade, inastalacija, otvora , te i sam vanjski izgled zgrade tj. fasada. Fino. Da li je to počela sanacija fasade ove zgrade postavljanjem plakata za oglašavanje? Koliko su koštali ovi baneri? Jesu li oni donacija?

Dosta je neriješenih pitanja, a odgovore za sada možemo samo nagađati. Šta će reći CIK? Da li je ovo dozvolio Franjo Topić? Ipak, je on vlasnik ove zgrade „Napredak“ u Sarajevu.

Da li bi neka druga partija mogla postaviti svoj baner ili na šta bi to ličilo kada bi neke druge kulturne institucije obukle svoje političke dresove. Na cirkus, naravno, kao što u stvari i jeste.

Pitanje za odgovorne koji su osramotili ovu kulturnu instituciju ovim političkim blaćenjem. Da li ste pitali članove Napretka, inače članove SDP/a, jeli ovo uredu? Mislim da se Slobodan, Salih i Anto neće složiti s ovim.

autor teksta: 32-vijećnik