petak, 31. siječnja 2014.

Čovjek je slobodan onoliko koliko mu je slobodna misao!

Prije nepunih godinu dana počeo sam pisati za portal dnevno.ba. dobronamjerno kritikujući svojevrsni propagandni rat, lažni moral bh patriota, zloupotrebe moći od strane vladajućih struktura ali i svojevrsnu apatiju građana i građanki širom Bosne i Hercegovine.

Nažalost, u zemlji koja je okarakterisana kao savremena i demoktratska kao da je desnica postala prihvatljiva i dobrodošla, a ljevica ne.

 "Čovjek je slobodan onoliko koliko mu je slobodna misao" i to je izreka ali ne obična. To je jebeno dobra izreka. 
Na svom blogu prenosim poslednju, oproštajnu kolumnu za navedeni portal.


U masi dobro uhljebljenih!


Nakon što je postalo očigledno da živimo u društvu u kojem bi najprigodnija parola bila „do podne kradi a od podne se Bogu moli da ti oprosti“, najbolje je jednostavno prestati s pisanjem.

Neslužbena, prljava kampanja je počela! Šta vrijedi pojedinačan glas razuma u gomili razularenih idiota il' u masi dobro uhljebljenih brižnih i osjećajnih kurvi kojima su prioriteti poredani prema njihovim potrebama.

Koja je zapravo svrha iznijeti svoj stav pored tolike inertnosti, pasivnosti, neaktivnosti, dokonosti i tuposti? Oni koji su naučili drhtati pred hordom razularenih nek' se i dalje tresu, dršću i kolebaju kako, na koji način i kojem se političaru il' tajkunu prioritetnije uvući u dupe.

Nek' se u novim vjerskim objektima diljem zemlje očajničkim molitvama peru i preispituju uvjerenja zbog kojih su nagomilali mnoge male i velike grijehe. Pokorni svojoj nesavršenoj provincijskoj obitelji nek' sanjaju ubistva nevinih, gnusne i odvratne stvari koje su počinili u ime politike, vjere i naroda kojem pripadaju. Vođeni sebičnim interesima i zadovoljavanjem vlastitih osjetila, ne osjećaju ni želju ni potrebu misliti na bolji život male raje već nas ubjeđuju da bi se zločin mogao ponovo desiti. Uz snažnu podršku medija nesposobni za izlazak iz uskog okvira razmišljanja spremni su uništiti svakog čovjeka za kojeg predpostave da bi im mogao ugroziti status i moć.

Ne, u tome ne želim i ne mogu da učestvujem, nisam spreman na zaokret u pisanju, na blaćenje drugih i drugačijih radi interesa narcisoidne osobe koja se dokopala određene liderske pozicije. Unošenje zlih misli i dalje dominira, ima glavni značaj i svaki pokušaj nametanja praktičnih pitanja, uključujući i pitanja finansija od životnog značaja u osnovi je promašeno. Umjesto svjetlosti, znanja, etike i socijalne pravednosti unijeli su strah u kosti najmlađima opterećujući ih umjetnim strahom kao sredstvom za postizanje lažne discipline

U svakom slučaju u ovako anarhično organiziranom prostoru nezasita, nasilna, bahata, razularena i dobro uhljebljena stoka naprosto proždire sve što je normalno. Normalne misli i vrijednosti nepoželjne su i zatrpane nekim drugim informacijama, otpadom i fekalijama koji odlažu izlazak iz ove septičke jame, do daljnjeg.

U iznenadnoj potrebi da se olakšaju spremni su demokratski i civilizirano rušit' i premještat' istorijske spomenike, urinirat po žrtvama ili pak po tuđoj dobroti i plemenitosti, k'o u horor filmovima po istinutom dogadjaju.

U državi nasilnih ideologija i sistemske korupcije trebaš biti vraški dobro korumpiran ili vraški dobro ošišana ovca i idiot da bi poticao rasprave oko nebitnih stvari za ovo društvo i ovaj narod. A što je onaj ko se upusti u samu raspravu nek' sam izabere. Uostalom, u ovoj masi dobro uhljebljenih brižnih i osjećajnih kurvi teme od životnog značaja i nisu neke teme koje izazivaju raspravu i zato se u izbornoj godini tokom prljave kampanje i otvaraju one koje će najviše privući pažnju čitaoca.

Jebeš svjetlost, znanje, etiku i socijalnu pravednost kome to treba, koga zanima i ko to čita. Iskopavanje kostiju iz masovnih grobnica, podsjećanje na tragediju i godišnjice istih te rušenje vjerskih objekata, vijesti o nesrećama i tragedijama sa kobnim posljedicama su ono što privlači prosječnog bh čitaoca.

Unutar uskog okvira i zadanih pravila igre narod nije lud da 'nasjeda' na socijalnu pravednost, jer narod zapravo više i ne zna šta je pravednost. Počeli smo s kladionicama, igrama na sreću i reality showom a završili s podjelom besplatnog „hljeba za kasnije". Izgubila se pravednost zbog „hljeba i igara", kao s početka 2. vijeka u vrijeme apatije građana Rima kada se sve većim zanimanjem za raskošne gladijatorske igre i druge javne spekatkle u organizaciji države, izgubio interes za politiku i brigu o javnim stvarima.

Samo u Bosni i Hercegovini „dvije ili tri osobe, dva ili tri naroda mogu biti podjeljeni razlikama u mišljenju, vjerovanju, mjestom boravka pa čak i govornim jezikom a da ih i drugi smatraju dijelom iste nacije", dok se tupani međusobno, uporno i sadistički smatraju neprijateljima.

Oni koji su na rubu egzistencije, odnosno u govnima do grla ni po čemu se ne razlikuju od onih koji su ih u govna uvalili. Unatoč saznanju tko im urinira po glavama svo vrijeme se nadaju promjenama a ponosno biraju „svatko - svoje" u inat onim drugima. Povuci vodu i pusti govna, nek idu.

Prestajem, jer svaka daljnja riječ bila bi suvišna.


srijeda, 15. siječnja 2014.

Hoćemo l' im halalit'?

       Jedna slika govori više od hiljadu riječi


Jedna slika govori više od hiljadu riječi!

U kolumni objavljenoj na portalu Dnevno.ba nisam spomenuo, a mogao sam...... i malenu Belminu Ibrišević i Berinu Hamidović kojima je nedostatak matičnog broja pomjerio liječenje, Mevludina Smriku koji nije uspio novac i otići na liječenje u Njemačku, Sabita Kobića preminulog od zatrpavanja zemlje dok je tražio željezo od čije preprodaje je živio, Rašida Velića preminulog bivšeg rudara koji je štrajkovao glađu ispred ZDK-a, Jozu Leutara i Nedžada Ugljena žrtve političkih ubistava i mnoge druge građane koji su izvršili samoubistva, od samospaljivanja do bacanja sa višekatinica.

Oslobođeni i amnestirani, izašavši iz zatvora s odsluženja kazne za protuustavno djelovanje i rušenje postojećeg poretka prvo su se udružili, ubjeđivali da nam nije dobro, da živimo u mraku, da nam je dosta jednoumlja kao i da ne vjerujemo svojim očima.

Trebalo je vjerovati njima. Rekoše da se jugoslovensko društvo deklarativno baziralo na socijalnoj jednakosti i istančanom osjećaju za pravdu, da se radilo o licemjerju, da je „obični svijet" gladovao dok se vrhuška snabdijevala iz tajnih magacina, da je narod jeo krompir i rižu, a povlaštena i ideološki podobna kasta živjela u izobilju.

Ubjeđujući nas otišli su toliko daleko da su jedni pucali po nenaoružanom narodu a drugi po svatovima, čak su i zastave vezali, a kad su nas ubijedili, zaratili smo. Međutim, zaratili smo, ne zato što nam je bilo loše već zato što su nas ubijedili u to. Nakon što smo im povjerovali , tokom krvavog rata u ime naroda, počinjen je takav zločin da još uvijek nije moguće spoznati i utvrditi pune razmjere stradanja. Prošlost je postala priča zbog koje se i budućnost odgađa. Svi smo postali istoričari, pišemo je i pričamo svako na svoj način. Nažalost, mnoge se zloupotrebljavaju za održavanje "statusa quo", odnosno opstanka najgorih protuha i probisvjeta na stečenim pozicijama koje obično i ne zaslužuju.

Bosanskohercegovačko društvo poslije rata zasnovano na „visokim moralnim vrijednostima i visokim načelima vladavine prava" je zapravo društvo koje bi mogli nazvati „društvo tolerancije". Dostigli smo toliki nivo tolerancije da možemo mirno gledati kako političari i kad ne rade primaju plaću ili kako radnici rade a ne primaju plaću, kako nedostaje zakonskih rješenja, kako je policija korumpirana ili kako tužilaštvo ne procesuira slučajeve isl...

Dvije decenije poslije, u malom mjestu Pribava kod Gračanice na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine poginuo je Sejdo Šiko skupljajući željezo, kako bi s ocem i stricom "zaradili koji dinar". "Dijete od deset godina dalo je svoj život kako bi sa svojim ocem pronašlo željezo i imalo od čega živjeti", kazali su njegovi bližnji u izjavi za medije. Posljednje riječi malog Sejde bile su: "Ago, ja odo, ne daj me". Klanjana je dženaza desetogodišnjem dječaku, a mjesni imam je poručio da će mali Sejdo nama halaliti, da je on veliki insan, a da je nama ostalo puno pitanja na koja će se morati dati odgovor.

Naravno, puno je pitanja koja se i sama nameću. Možda će Sejdo nama i halaliti a hoćemo li mi halaliti onima koji su proizveli ovakvo stanje? Kako danas živi vrhuška? Ko danas jede krompir i rižu a ko živi u izobilju? Ko se danas zalaže i da li se uopće zalaže za socijalnu jednakost?

Danas, dvije decenije poslije, nakon što smo se oslobodili jednoumlja, narod ne jede krompir i rižu, narod rovi po smeću, traži hranu u kontejnerima, narod skuplja željezo čak i po minskim poljima, narod kopa ugalj u napuštenim i nesigurnim rudničkim oknima. I današnja vrhuška se (za)laže! Zalaže se za narod i državu i ne spominjući socijalnu jednakost, tajnih magacina više nema, a sve što rade, javno je.

Ogromne plate zvaničnika i direktora više nisu tajna, najplaćeniji su u regionu a postoji i sumnja da spisak najplaćenijih nije sve otkrio. Hoćemo l' im halalit' usprkos saznanju i činjenici da socijalna neosjetljivost premašuje granice razuma. Saznanju i činjenici da radnici završavaju na biroima za zapošljavanje sa mizernim ili u nekim slučajevima i bez primanja, a političari plaće primaju i po godinu dana nakon završetka mandata, naravno isti iznos kao i oni koji će tek zasjesti u udobne fotelje.

Bilo čija pomisao da izjavi kako bi bilo najbolje da dijele sudbinu s ostalim građanima BiH u najmanju ruku bi bila okarakterisana kao samopromocija ili predizborna kampanja koju bi narod po običaju sažvakao i nastavio dalje, od kontejnera do kontejnera, dok alarmantnog poziva na odgovornost i uklanjanje idiota sa političke scene na vidiku nema. Narod se uživio u toleranciju tako da toleriše sve i svašta.

Posljednje riječi malog Sejde, ako već nisu zaboravljene tokom čitanja teksta, zaboravit će se sutra ili prekosutra jer je mali Sejdo nama halalio, on je veliki insan, a pitanja na koja će se morati dati odgovor možda se preokrenu i pretvore u međunacionalna prepucavanja. Jednostavno, po već oprobanom receptu, dovoljno je izjaviti kako je nemoguće da na tom mjestu bude zaostala mina i kako je to djelo nepoznate osobe s (ne)poznatim namjerama.

Hoćemo l' im halalit' usprkos saznanju i činjenici da je dijete od deset godina dalo svoj život kako bi sa svojim ocem pronašlo željezo i imalo od čega živjeti? Hoćemo l' im halalit' bezobrazne plaće i iživljavanje s novcem penzionera, studenata, radnika, seljaka i njihove djece? Hoćemo l' im halalit' svu moguću udobnost plaćenu krvlju nevinih?

Kako stvari stoje, ne bi bilo iznenađujuće...

subota, 4. siječnja 2014.

Kolektivno iseljenje: Neka u zemlji ostanu vlada, podobni i penzioneri...

Malo sam googlao i pronašao kako ljudi govore ili su već govorili o tome kako bismo se trebali iseliti bilo gdje i kako je to zapravo jedno od alternativnih rješenja s obzirom da ništa drugo nismo u stanju napraviti.

Nikad nam neće biti jasno zašto smo tako pitomi, zašto trpimo "Feudalno društvo i feudalce". 

Sve znamo i svi šutimo i trpimo! „Nije nam lako jer se nismo borili za takvu državu i zato predlažem kolektivno iseljenje, neka u zemlji ostanu vlada, podobni i penzioneri, mater im jebem parazitsku“, glasi jedan od mnogobrojnih komentara na tu temu.


Koje je najvažnije pitanje za Zeničane?

A koja viza je najprikladnija za Vas? Slijedeće informacije možda nekome i pomognu...

Ako Vas zanima useljenje u Australiju na osnovu stručne spreme, osnovne informacije nalaze se na slijedećim Internet stranicama i u prilozima:

http://www.immi.gov.au/allforms/pdf/1126i.pdf (informacije o vrstama
iseljenja)
http://www.immi.gov.au/allforms/pdf/959i.pdf (informacije o kategorijama
viza za iseljenje na osnovu strucne spreme)
http://www.immi.gov.au/skilled/sol/#a (popis zanimanja i nadleznih
institucija za nostrifikaciju diploma)
http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1119.pdf (informacijski paket o
procesu prijave i obrade vize, ukljucujuci bodovni sistem - Booklet 6)
http://www.immi.gov.au/skilled/general-skilled-migration/pdf/175_checklist.pdf
(popis ostale dokumentacije)

Ako ste zainteresirani za dugotrajnu poslovnu vizu (Long Stay Business
Visa), molim pronadjite sve informacije i obrasce na slijedecoj internet
stranici: http://www.immi.gov.au/skilled/skilled-workers/sbs/
http://www.comlaw.gov.au/Details/F2010L01414 (popis zanimanja za dugotrajnu
poslovnu vizu)

Za sve informacija o pristojbama za vize, molimo Vas da pogledate slijedecu
Internet stranicu:
www.immi.gov.au/allforms/990i/how-to-pay.htm.

Za sve informacije o vremenskom trajanju obrade viza, molimo Vas da
pogledate slijedecu Internet stranicu:
http://www.immi.gov.au/about/charters/client-services-charter/standards/2.1.htm

Za informacije o zaposlenju u Australiji pogledajte sljedece internet
stranice:
www.deetya.gov.au/ty/careers
www.jobsearch.gov.au
www.careersonline.com.au
www.dewr.gov.au
www.ozemail.com.au/-worklife

Za informacije o ovlastenim migracijskim agentima, pogledajte sljedecu
internet stranicu:
www.mara.gov.au

Za vise informacija o migracijskim paketima, molimo da posjetite dole
navedene Internet stranice:

1.Partner Migration
Iseljenje bracnih partnera - Ako je Vas bracni partner Australski
drzavljanin
Web-page: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1127.pdf

2. Child Migration
Iseljenje djece - Ako su Vasi roditelji Australski drzavljani
Web-page: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1128.pdf

3. Parent Migration
Iseljenje roditelja - Ako su Vasa djeca Australski drzavljani
Web-page: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1129.pdf

4. Other Family Migration
Iseljenje ostale obitelji - Ako su svi clanovi Vase obitelji Australski
drzavljani
Web-page: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1130.pdf

5. Employer Sponsored Migration
Iseljenje sponzorirano od poslodavca
Web-page: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1131.pdf

6. General Skilled Migration
Iseljenje na osnovu strucne spreme
Web-page: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1119.pdf

7. Business Skills Migration
Iseljenje na osnovu poslovnih sposobnosti
Web-page: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1132.pdf

8. Special Migration
Iseljenje na specijalnim osnovama
Web-page: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1133.pdf

Ako kliknete na link ispod naziva svakog migracijskog paketa, dobit cete
kompletne informacije o toj vrsti useljavanja u Australiju, zajedno sa
uputama, obrascima i popisom potrebnih dokumenata.

MIGRACIJSKI PAKETI SU NA RASPOLAGANJU SAMO NA ENGLESKOM JEZIKU.


Za vise informacija o GSM (General Skilled Migration) migraciji na osnovu
strucne spreme, molimo da procitate dole navedeni teks:

General Skilled Migration

Migracija na osnovu strucne spreme

Prije nego odlucite predati zahtjev za ovu vrstu useljenja, molim pazljivo
procitajte Knjizicu 6 (Booklet 6) u kojoj se nalaze sve informacije i upute
o postupku, troskovima, obrascima i dokumentima koji su potrebni.

Booklet 6: http://www.immi.gov.au/allforms/booklets/1119.pdf

Postupak:

1. korak – pazljivo prouciti Booklet 6, izracunati postignute bodove
2. korak – traziti priznanje Vase struke kod nadleznog tijela u
Australiji (Skilled Occupations List -
http://www.immi.gov.au/skilled/_pdf/sol-schedule3.pdf

)
3. korak – polaganje IELTS testa engleskog jezika (British Council,
Ilica 12, Zagreb, Croatia)
4. korak – popuniti obrasce, prikupiti dodatne dokumente i predati
zahtjev sa uplatom pristojbe u odgovarajuci ured u Australiji.

Uredi koji zaprimaju zahtjeve za useljenje putem strucne spreme u
Australiji:
Adelaide Skilled Processing Centre
General Skilled Migration Brisbane
Kontakt:
http://www.immi.gov.au/contacts/australia/processing-centres/adelaide-skilled.htm

Sve pristojbe su nepovratne i u slucaju da je molba odbijena, nece Vam biti
vracene!


Podkategorije General Skilled Migration:

Subclass 475 Skilled - Regional Sponsored (Provisional)
Subclass 175 Skilled - Independent Migrant
Subclass 176 Skilled - Sponsored Migrant

Dodatne informacije o nekim pod-kategorijama:

A. Ako u Australiji imate blizu rodbinu (dijete, roditelja, brata ili
sestru, strica, tetku ili ujaka) mozete imati vece mogucnosti za iseljenje
pod ovom kategorijom ako Vas oni sponzoriraju. Da bi Vas mogao sponzorirati
Vas rodjak mora uplatiti “jamstvo o pomoci” (Assurance of support) za
svakog clana obitelji ukljucenog u molbu.
Bez obzira na garanciju koju Vam Vasa rodbina može poslati i dalje morate
zadovoljiti iste uvjete i platiti iste pristojbe kao za migraciju na osnovu
strucne spreme.

B. Skilled Independent Regional Visa jest vrsta iseljenja za strucne osobe
koje zele zivjeti i raditi u manje naseljenim dijelovima Australije. Morate
zadovoljiti sve uvjete i platiti iste pristojbe kao za migraciju na osnovu
strucne spreme, uz dodatne uvjete samo za ovu vrstu iseljenja:
* biti spremni 3 godine zivjeti i raditi u manje naseljenim dijelovima
Australije
* biti sponzorirani od strane lokalne uprave u tom dijelu Australije za
koji ste se odlucili.

Ako se zelite iseliti u manje naseljen dio Australije, molimo prvo
kontaktirajte lokalnu upravu u dijelu Australije u koji ste odlucili
odseliti:
New South Wales: www.business.nsw.gov.au
Northern Territory: www.migration.nt.gov.au
Queensland: www.migration.qld.gov.au
South Australia: www.immigration.sa.gov.au
Tasmania: www.development.tas.gov.au
Victoria: www.LivelnVictoria.vic.gov.au

Ova vrsta iseljenja na osnovu strucne spreme ima prioritet u procesiranju.


Napomena:
Europski usluzni centar pruza savjete na osnovu informacija koje ste
dostavili.
Ako niste u mogucnosti otvoriti gore navedene Internet stranice, molimo Vas
da ih kopirate i otvorite u Vasem pretrazivacu.

S postovanjem,

Europski usluzni centar
Ministarstvo za useljenja i drzavljanstvo Vlade Australije
www.immi.gov.au

Nasi telefoni otvoreni su za Vase upite od ponedjeljka do petka od 9:00 do
16:00 casova po londonskom vremenu (osim tijekom svih britanskih i
pojedinih australskih blagdana).


+44 20 7856 1563 (usluga na engleskom jeziku, naplata kao medjunarodni
poziv) ili
+38 51 7776 286 (usluga na hrvatskom jeziku, naplata kao lokalni poziv iz
Hrvatske).

Mozete nas kontaktirati putem internet obrasca:
www.immi.gov.au/contacts/forms/europe/


nedjelja, 15. prosinca 2013.

Nije čudo što se ponašaju kao pijani milijarderi

Nakon što smo iz Kancelarije za reviziju BiH obaviješteni da su funkcioneri i službenici institucija BiH potrošili za godinu dana na telefoniranje i poštanske usluge 10,3 miliona KM možda vas neće iznenaditi informacija o finansiranju parlamentranih stranaka budžetskim novcem.

Naime, političke stranke su za svoj (ne)rad u periodu od 2004. do 2012. uzele ogomne sume novca od poreskih obveznika i nije čudo što se ponašaju kao pijani milijarderi, jer taj iznos je u stvari preko 200 miliona konvertibilnih maraka.

2004/2012 = 174.326.043,39 KM + za 2013 cca 20 miliona = cca 200 miliona





Unutra prazan a na njemu smrtovnica!

Imale su pravo preče kupnje ali ipak im je oduzeto pravo na korištenja javne površine jer je rok istekao 01.06.2013.godine a rješenje o korištenju nije produženo. 

Iako je prodavac kioska, direktorica preduzeća “Duhan” Zenica dd Zenica, prodala navedeni kiosk “Tobacco Press”-u, po svoj prilici zabranjeno je korištenje istog do okončanja sudskog postupka. 

Podsjećanja radi, zbog svega navedenog  pokrenuta je i dobivena tužba na Kantonalnom sudu Zenica protiv Federalnog ministarstva trgovine Mostar i Službe za ekonomske odnose i poduzetništvo Općine Zenica.
Međutim, prethodni kiosk pun robe je uklonjen, sklonjen, ukraden i još uvijek nema zvanični informacija gdje je. U sami cik zore postavljen je novi, koji je još uvijek zapečaćen.

Večeras je izgledao sablasno, unutra prazan a na njemu smrtovnica.



petak, 13. prosinca 2013.

Iz iznosa dobijenog prodajom izmirivat će se potraživanja povjerilaca prema isplatnim redovima!

Jučerašnje javno nadmetanja o prodaji pokretne i nepokretne imovine (stečajne mase) JP "Komrad d.o.o. Zenica u stečaju", okončano je prodajom većeg dijela imovine.

Naime, nepokretna imovina K.č.s.p. 195/23 u vlasništvu 1/1 JP "Komrad d.o.o. Zenica u stečaju" u naselju Radakovo koje se sastoji od ekonomskog dvorišta i privredne zgrade veličine 5.876 m2 prodata je jedinom i najpovoljnijem ponuđaču Privrednom društvu "Komgrad-Ze d.o.o." po cijeni od 700.000 KM. Iz iznosa dobijenog prodajom izmirivat će se potraživanja povjerilaca prema isplatnim redovima propisanih Zakonom o stečaju.


Po završetku javnog nadmetanja održan je sastanak Odbora povjerilaca na kojem je dogovoren redoslijed budućih aktivnosti. Dakle, donesena je odluka da Stečajni upravnik u skladu sa Zakonom o stečaju i Zakonom o izvršnom postupku izvrši neophodne radnje koje bi dovele do realizacije kupoprodajnog ugovora.

Za preostali dio imovine 3.915,00 m2 (vanknjižno vlasništvo) koji je u posjedu stečajnog dužnika JP "Komrad d.o.o. Zenica u stečaju" a koji je takođe bio predmet javnog nadmetanja, nije bilo zainteresovanih ponuđača. Dijelovi pokretne imovine (postrojenja asvaltne baze, betonare, vozila i radnih mašina) prodati su pojedinačno, prema izboru najpovoljnijih ponuđača.

ponedjeljak, 9. prosinca 2013.

Svi ljudi se još uvijek ne rađaju slobodni, sa jednakim dostojanstvom i pravima!

 10.12.1948. prilikom potpisivanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato je pravo svih ljudi na "život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika" i pri tome udaren kamen temeljac za Međunarodni dan ljudskih prava. 

10. decembra, ljudi i države širom svijeta slave donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Dan ljudskih prava predstavlja priliku da se pokaže da se još uvijek svi ljudi ne rađaju slobodni, sa jednakim dostojanstvom i pravima. Velika ekonomska  i društvena kriza  potresa cijeli svijet, pogodila je i našu zemlju, nažalost,  ne vidimo je ali i ne podnosimo baš svi jednako.

Naši velikani, genijalni prodavači magle je doživljavaju i vide drugačije, to govore i njihove izjave od kojih bi izdvojio onu od član-a Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića u kojoj se hvali kako je „BiH bogata zemlja i kako se njeni građani rađaju bogati“, dok, eto, nekoliko mjeseci poslije saznajemo da se ta ista djeca rađaju kreditno zadužena za 1.660 KM i da je svaki zaposlenik u BiH u prosjeku kreditno zadužen za cijelu godišnju plaću.

Mala zemlja, velika bahatost....nemaran odnos prema roditeljima i djeci iz Konjević Polja, pasivno ponašanje  građana prema životnom standardu ili aktivno ponašanje oko Zakona o zaštiti životinja su samo neki od pokazatelja koliko se zauzimamo za ljudska prava.

Da je u pitanje ljudskih prava po članu 25 uloženo toliko energije i toliko truda koliko je uloženo u Zakon o zaštiti životinja,vjerujem da bi bilo sasvim drugačije. Nažalost, u pitanje ljudskih prava nije uloženo ništa, nema takve Fondacije, nema zabrinutosti za ljude i nema 5 miliona eura.

No, možda je najbolje poslušati savjet člana Predsjedništva BiH, ne izlazite na ulice, strpite se do oktobra 2014... ionako je hladno, ako se razbolite valja vam platit' liječničku njegu i potrebne usluge. A znate kakav nam je standard!

Sretan nam Dan ljudskih prava!

Član 25: Svatko ima pravo na životni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove obitelji, uključujući hranu, odjeću, stan i liječničku njegu i potrebne socijalne usluge, kao i pravo na osiguranje za slučaj nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovišta, starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za život u prilikama koje su izvan njegove moći. Majka i dijete imaju pravo na naročitu brigu i pomoć. Sva djeca, bilo rođena u braku ili izvan njega, treba da uživaju istu socijalnu zaštitu.


Zenica: 09.12.2013. zakcijagradjana.org

SIPA IZAŠLA NA TEREN I POTVRDILA: "Navodi Kasumovića da se po selima oko Zenice dijeli oružje su LAŽ!"

"Može neko te pakete, pa vas potrovat'.. Može neko ned'o Bog oružje dijelio... u 12, 11 navečer, da se nešto tajno dijeli u sel...