Blog je pokrenut 17 oktobra 2012.god. s ciljem da se upozori na mnoštvo nezaposlenih i onih koji žive na rubu preživljavanja. Dvije godine poslije "trideset drugi vijećnik"je dostigao veliki broj čitalaca čije tekstove nerijetko prenose i razni bh portali. Teme su proširene, a blogu su se pridružili slobodni, misleći građanski aktivisti koji će govoriti o društvenim problemima koji tište građane ovog grada, kantona i države. Autor bloga: Muhamed Pivić

srijeda, 16. srpnja 2014.

U iščekivanju penzije

Obećavali su da kašnjenja penzija neće biti... Zabrinuta zbog činjenice da veliki broj građana svoje minorne iznose dobivaju sa kašnjenjem od nekoliko dana naša sugrađanka ne krije svoje razočarenje. Odlučila je putem bloga 32-vijećnik svoje mišljenje podijeliti s javnošću...

07. juli. Datum koji vraća osmijeh na stara, izborana lica. Taj dan se plaćaju računi, veresija u obližnjim trgovinama, kupi se malo fasunge, koji batak, poneko krilo i ono što ostane, a to je nekih tridesetak maraka, treba nekako „razvući“ do slijedećeg mjeseca, do slijedećeg sedmog.

Ozarenih lica otišli su po svoj zarađeni novac, ali vratili se praznih ruku.

„Para nema i ne znam kada će ih biti?“ rekao je gospodin poštar. Očajni vratili su se svojim kućama.

Evo već je sredina mjeseca i penzije još nema. Još se nezna kad će biti? Ako nastavim pisati, pretvorit ću se u vulgarnu, nepismenu, neškolovanu osobu. Reći ću i ono što nikada nisam ni sanjala da mogu. 

Egoistični, pokvareni, zlobni kreteni, jeste li svjesni koliko ugrožavate živote većine koji su primorani da žive ovdje?

Znate li da ta većina pije terapije koje mora da plati?

Ta većina mora da jede, mora da živi! Neka vam Bog ubrzo pokaže kakav je to život. Želim vam sreću u preživljavanju, idioti.

Nema komentara:

Objavi komentar

Popularni postovi