Cijene u Neumu oduševile turiste: Puno je jeftinije nego u Hrvatskoj; evo velikog izbora hrane i piće i iznosa za njih

Odlazak na more iz godine u godinu postaje sve veći luksuz, posebno kada su u pitanju nama najbliže i najčešće korištene destinacije u Hrvatskoj. Od smještaja do cijena hrane i pića, Hrvatska postaje sve teže dostupna brojnim građanima BiH. Mnogi se zato odlučuju za odlazak na naš komadić mora u – Neum.

Iako mnogi tvrde da i Neum postaje skup za ljetovanje, i dalje puno, puno jeftiniji i mnogim pristupačniji od hrvatske obale. Kako zbog puno niže cijene smještaja, tako i zbog cijene hrane.

Čitatelj iz Tuzle, koji je upravo Neum izabrao za odlazak na odmor, poslao je cjenovnik iz jednog od neumskim restorana, uz poruku; “Ovdje je jeftinije jesti u restoranu usred ljetnje sezone, nego u Sarajevu”.

Pogledajte cijene hrane i pića i procijenite sami je li jeftino ili ipak skupo. 

CIJENE HRANE

Jela od mesa

Biftek (prilog) – 50,00 KM (25 eura)

Biftek u zelenom papru (prilog) – 53,00 KM (26,5 eura)

Ramstek (prilog) – 28,00 KM (14 eura) 

Ramstek u zelenom papru (prilog) – 31,00 KM (15,5 eura)

Bečki odrezak (prilog) – 27,00 KM (13,5 eura) 

Naravni odrezak – 30,00 KM (15 eura) 

Teleći kotlet – 26,00 KM  (13 eura) 

Teleći ražnjići (prilog) – 25,00 KM (12,5 eura) 

Teleći medaljoni (prilog) – 30,00 KM (15 eura) 

Pileći file (prilog) – 30,00 KM (15 eura) 

Pileći ražnjići (prilog) – 14,00 KM (7 eura) 

Pileći file na bečki – 18,00 KM  (9 eura) 

Otkošteni pileći batak (luk, ajvar, prilog) – 16,00 KM  (8 eura) 

Pileća salata – 15,00 KM (7,5 eura) 

Ćevapi mali (5 kom., luk, ajvar, prilog) – 9,00 KM (4,5 eura) 

Ćevapi veliki (10 kom., luk, ajvar, prilog) – 16,00 KM (8 eura) 

Pljeskavica (prilog) – 16,00 KM (8 eura) 

Gurmanska pljeskavica (sir, pršut, prilog) – 19,00 KM (9,5 eura) 

Punjena pljeskavica (sir, pršut, prilog) – 19,00 KM (9,5 eura) 

Mesna plata piletina (prilog) – 55,00 KM (27,5 eura) 

Mesna plata mix – 63,00 KM (31,5 eura) 

Miješano meso (prilog) – 28,00 KM (14 eura) 

Doručak

Omlet (sir, pršut, prilog) – 10,00 KM (5 eura) 

Kobasice – 10,00 KM (5 eura) 

Pizza

Pili (piletina, sir, šampinjoni, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Pura (šunka, sir, šampinjoni, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Bosna (suhomesnato, sir, šampinjoni, tomato sos) – 16,00 KM (8 eura) 

Plodovi mora (plodovi mora, sir, šampinjoni, tomato sos) – 17,00 KM (8,5 eura) 

Tunjevina (tunjevina, sir, paprika, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Capricciosa (šunka, sir, šampinjoni, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Slavonska (kulen, sir, feferoni, šampinjoni, kečap, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Dalmatino (šunka, sir, šampinjoni, rajčica, masline, origano, tomato sos) – 16,00 KM (8 eura) 

Vegetarian pizza (povrće, sir, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Quattro formaggi (četiri vrste sira, tomato sos) – 16,00 KM (8 eura) 

Margarita (sir, tomato sos) – 13,00 KM (6,5 eura) 

Pizza fungioso (šunka, gljive, sir, tomato sos) – 13,00 KM (6,5 eura) 

Vegetarijanska jela

Povrće sa žara – 10,00 KM (5 eura) 

Vegetarian pizza – 14,00 KM (7 eura) 

Rižoto povrće – 14,00 KM (7 eura) 

Špageti povrće – 14,00 KM (7 eura)

 

Salate

Raštika – 5,00 KM (2,5 eura) 

Krastavac – 5,00 KM (2,5 eura) 

Kupus – 5,00 KM (2,5 eura) 

Zelena – 5,00 KM (2,5 eura)) 

Miješana – 5,00 KM ((2,5 eura) 

Šopska – 10,00 KM (5 eura) 

Pileća – 14,00 KM (7 eura) 

Salata tuna (tuna konzerva) – 12,00 KM (6 eura) 

Juhe

Pileća – 5,00 KM (2,5 eura)

Goveđa – 5,00 KM (2,5 eura) 

Riblja – 5,00 KM (2,5 eura)

Prilozi

Pomfrit – 5,00 KM (2,5 eura) 

Kuhani krumpir – 5,00 KM (2,5 eura)

Blitva – 5,00 KM (2,5 eura) 

Riža – 5,00 KM (2,5 eura)

Kajmak – 5,00 KM (2,5 eura)

Hladna jela

Hladna plata 150 g (dalmatinski ili goveđi pršut, sir) – 17,00 KM (8,5 eura) 

Pršut dalmatinski 100 g – 12,00 KM (6 eura) 

Goveđi pršut 100 g – 12,00 KM (6 eura)  

Tvrdi sir 100 g – 12,00 KM (6 eura) 

Kajmak 100 g – 12,00 KM (6 eura) 

Riba

Lubin na žaru – 25,00 KM (12,5 eura) 

Orada na žaru – 25,00 KM (12,5 eura) 

Oborita riba do 1 kg – 120,00 KM  (60 eura)

Gringo – 17,00 KM (8,5 eura)

Lignje sa žara – 25,00 KM (12,5 eura)

Lignje pržene/frigane – 25,00 KM (12,5 eura) 

File brancina, file orade – 25,00 KM (12,5 eura) 

Losos steak 1 kat. – 45,00 KM (22,5 eura)

Losos steak 2 kat. – 70,00 KM (35 eura)

Tuna steak 200 gr – 35,00 KM (17,5 eura)

Salata hobotnica – 22,00 KM (11 eura)

Salata od ribe – 12,00 KM (6 eura)

Salata tuna (konzerva) – 12,00 KM (6 eura)

Rakovi i školjke

Škampi 0,50 kg – 52,00 KM (26 eura)

Kozice 0,50 kg – 40,00 KM (20 eura)

Mušule 0,50 kg – 13,00 KM (6,5 eura)

Kamenice 1 komad – 5,00 KM (2,5 eura)

Špageti i rižota

Carbonare – 14,00 KM (7 eura)

Špageti morski plodovi – 16,00 KM (8 eura)

Špageti povrće – 14,00 KM (7 eura)

Crni rižoto sipa – 20,00 KM (10 eura)

Rižoto plodovi mora – 20,00 KM (10 eura)

Rižoto piletina – 14,00 KM (7 eura)

Slastice

Sladoled (1 kugla) – 2,50 (1,25 eura)

Palačinke (Nutella, eurokrem, marmelada, linolada, marmelada + orasi, sladoled) – 5,00 KM (2,5 eura)

Palačinke sladoled – 7,50 (3,75 eura)

Kolači – 5,00 KM (2,5 eura)

Banana split – 12,00 KM (6 eura)

Voćni kup – 12,00 KM (6 eura)

Topli napici

Kava – 3,00 KM (1,5 eura)

Kava s vrhnjem – 3,50 (1,75 eura)

Kava s mlijekom – 3,50 (1,75 eura)

Bijela kava – 3,50 (1,75 eura)

Kava sa šlagom – 3,50 (1,75 eura)

Kava ledena – 5,50 (2,75 eura)

Čokoladno mlijeko – 4,50 (2,25 eura)

Vruća čokolada – 5,50 (1,75 eura)

Nescafe – 4,50 (2,25 eura)

Cappuccino – 4,50 (2,25 eura)

Čaj – 3,00 KM (1,5 eura)

CIJENE PIĆA

Bezalkoholna pića

Coca Cola – 5,00 KM (2,5 eura)

Coca Cola zero – 5,00 KM (2,5 eura)

Fanta naranča – 5,00 KM (2,5 eura)

Sprite – 5,00 KM  (2,5 eura)

Tonic – 5,00 KM  (2,5 eura)

Bitter Lemon – 5,00 KM  (2,5 eura)

Egrentina – 5,00 KM  (2,5 eura)

Orangina – 5,50 (2,75 eura)

Gusti (breskva) – 5,00 KM  (2,5 eura)

Jucy (naranča) – 5,00 KM  (2,5 eura)

Jabuka – 5,00 KM  (2,5 eura)

Jagoda – 5,00 KM (2,5 eura)

Borovnica – 5,00 KM  (2,5 eura)

Cijeđena naranča – 6,00 KM  (2,5 eura)

Limunada – 5,00 KM  (2,5 eura)

Ledeni čaj (breskva) – 5,00 KM (2,5 eura)

Ledeni čaj (brusnica) – 5,00 KM  (2,5 eura)

Cedevita naranča – 5,00 KM  (2,5 eura)

Cedevita limun – 5,00 KM  (2,5 eura)

Red Bull – 7,00 KM  (3,5 eura)

Alkoholna pića

Viski

Chivas Regal – 7,00 KM (3,5 eura)

Jack Daniels – 6,00 KM (3 eura)

Johnny Walker – 6,00 KM (3 eura)

Bailey’s Irish Cream – 6,00 KM (3 eura)

Ballentine’s – 5,00 KM (2,5 eura)

Jameson Whiskey – 6,00 KM (3 eura)

Votka

Smirnoff – 5,00 KM (2,5 eura)

Romana – 3,00 KM (1,5 eura)

Moskva – 3,00 KM (1,5 eura)

Puschkin – 3,00 KM (1,5 eura)

Absolute – 6,00 KM (3 eura)

Belvedere – 7,00 KM (3,5 eura)

Ostalo

Jagermeister – 4,00 KM (2 eura)

Pelinkovac – 3,00 KM (1,5 eura)

Stock – 3,00 KM (1,5 eura)

Martini – 4,00 KM (2 eura)

Gin – 4,00 KM (2 eura)

Aperol – 10,00 KM (5 eura)

Tequila – 5,00 KM (2,5 eura)

Viljamovka – 6,00 KM (3 eura)

Travarica – 3,00 KM (1,5 eura)

Loza – 3,00 KM (1,5 eura)

Vlahovac – 3,00 KM (1,5 eura)

Višnjevača – 3,00 KM (1,5 eura)

Orahovica – 3,00 KM (1,5 eura)

Smirnoff Ice – 8,00 KM (4 eura)

Somersby – 6,00 KM (3 eura)

Pivo

Karlovačko boca 0,33 l – 4,00 KM (2 eura)

Karlovačko boca 0,50 l – 5,00 KM (2,5 eura)

Tamno – 5,00 KM (2,5 eura)

Laško – 5,00 KM (2,5 eura)

Laško malt – 5,00 KM (2,5 eura)

Radler – 5,00 KM (2,5 eura)

Heineken – 6,00 KM (3 eura)

Pivo bezalkoholno – 5,00 KM (2,5 eura)

Sarajevsko – 5,00 KM (2,5 eura)

Točeno 0,30 l – 4,00 KM (2 eura)

Točeno 0,50 l – 5,00 KM (2,5 eura)

 

Vina

Bijela vina

Vino kuće bijelo 0,10 l – 1,00 KM/0,25 l – 3,00 KM (0,5 -1,5 eura)

Markant vrh. bijelo 0,75 l – 25,00 KM (12,5 eura)

Žilavka Andrija 0,75 l – 45,00 KM (22,5 eura)

Pošip Čara 0,75 l – 70,00 KM (35 eura)

Malvazija Kozlović 0,75 l – 70,00 KM (35 eura)

Graševina 0,75 l – 40,00 KM (20 eura)

Crvena vina

Vino kuće crveno 0,10 l – 1,00 KM/0,25 l – 3,00 KM (0,5 -1,5 eura)

Blatina Andrija 0,75 l – 45,00 KM (22,5 eura)

Plavac mali 0,75 l – 65,00 KM (32,5 eura)

Dingač 0,75 l – 85,00 KM (42,5 eura)

Ostala vina

Rose vino 0,75 l – 45,00 KM (22,5 eura)

Prošek desertno 1,00 KM l – 40,00 KM (20 eura)

Šampanjac – 50,00 KM (22,5 eura)

Mala vina

Blatina 0,18 l – 8,00 KM (4 eura)

Žilavka 0,18 l – 8,00 KM (4 eura)

Graševina 0,18 l – 8,00 KM (4 eura)

Voda

Kiseljak 1,00 KM l – 7,00 KM (3,5 eura)

Jamnica 0,75 l – 6,00 KM (3 eura)

Jamnica 0,25 l – 3,00 KM (1,5 eura)

Jana limun 0,50 l – 3,00 KM (1,5 eura)

Jana naranča 0,50 l – 4,00 KM (2 eura)

Negazirana voda 0,75 l – 5,00 KM (2,5 eura)

Negazirana voda 0,25 l – 3,00 KM (2,5 eura)

Mineralna voda 0,25 l – 3,00 KM (2,5 eura)

Min. voda Sensation 0,25 l – 3,50 (1,75 eura), piše Fokus.ba.

 

Oglasili se poslodavci, ne žele plaćati radnike dok su na pauzi

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH) reagovalo je na informacije iz medija prema kojima je Vlada FBiH navodno usvojila inicijativu kojom bi se pauza na poslu ubuduće uračunavala u radno vrijeme. Iako ova informacija još uvijek nije zvanično potvrđena na službenoj stranici Vlade, UPFBiH smatra da bi usvajanje ovakve odluke bez prethodnog dijaloga sa socijalnim partnerima predstavljalo ozbiljan presedan.

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine reagovalo je na informacije da je Vlada Federacije BiH usvojila inicijativu o izmjeni i dopuni Zakona o radu kojom bi se pauza na poslu ubuduće uračunavala u radno vrijeme.

Na službenoj stranici Vlade FBiH nema informacija koje bi potvrdile medijske navode, te Udruženje smatra da ovakva inicijativa, usvojena bez prethodnog konsultovanja sa socijalnim partnerima, predstavljala ozbiljan presedan u socijalnom dijalogu i direktan novi udar na poslovno okruženje, a posebno u trenutku kada je prema najavama iz resornog ministarstva rada i socijalne politike u pripremi početak rada novog Zakona o radu Federacije BiH.

“Donošenje parcijalnih rješenja bez sagledavanja šireg konteksta radnih odnosa i poslovnog okruženja, a posebno bez sveobuhvatne analize ekonomsko-fiskalnih posljedica, u potpunosti obesmišljava proces izrade i usvajanja novog zakona kao i procese kolektivnog pregovaranja između poslodavaca i sindikata“, smatraju poslodavci, prenosi BiznisInfo.

Predložena inicijativa da se pauza u toku rada uračunava u efektivno radno vrijeme nije u skladu sa EU direktivom koja definiše određene aspekte organizacije radnog vremena, a pravo na pauzu ne podrazumijeva automatski i pravom da se pauza smatra dijelom radnog vremena.

“Analiza radnog zakonodavstva većine zemalja članica EU, koje imaju visoke standarde u odnosu na BiH, jasno ukazuje da se pauza u pravilu ne plaća i ne uračunava u radno vrijeme, već se koristi isključivo za odmor radnika“, saopšteno je iz Udruženja poslodavaca FBiH.

"Zenica uskoro dobija moderan aqua park", pisali smo prije 5 godina ⁉️

Kompleks otvorenih gradskih bazena u Zenici izgrađen u naselju Crkvice 1965. godine, do ljeta naredne godine postat će veliko gradilište. Postojeći rekreativni bazen i ovalni dječiji bazen bit će potpuno uklonjeni, a na njihovim mjestima izgradit će se novi savremeni bazeni, sa povećanjem vodene površine do cca 2.500m². Budući bazeni obogaćeni su vodenim atrakcijama, ugostiteljskim i servisnim sadržajima. U glavnom rekreacijskom bazenu centralno, projektovano je ostrvo sa cafeom i povezano mostovima sa uređenim površinama za sunčanje. Projektovana je i posebna dječija zona sa dva nova dječija bazena sa adekvatnim sadržajima. Duž olimpijskog bazena bit će postavljene nove montažne tribine za 200 gledalaca koje su također u funkciji sunčališta. Otvoreni vodeni park činit će rekonstruisani olimpijski 50-metarski bazen za isplivavanje sa pripadajućim tribinama sa 200 mjesta za sjedenje, rekonstruisani bazen sa skakaonicom od 3m, 5m i 10m, bazen za rekreaciju u slobodnoj formi površine cca 2500 m², dubine 1,4 m, sa planiranim vodenim atrakcijama (brza rijeka, whirlpooli, masažne mlaznice – labudovi i gejziri, tobogani anakonda i ostrvo sa cafeom, ostrva i mostovi, pristupne stepenice), dječiji bazeni površine 325 m², sa slapom, pečurkom i ostrvom. Unutar kompleksa bit će površina za sunčanje, spasilački toranj, mobilni šankovi, tuševi, kabine za presvlačenje, kiosci, mobilijar za plažu… Duž ulice Prve zeničke brigade uz istočnu ogradu kompleksa planiran je niz poslovnih objekata komercijalnog karaktera, pretežno ugostiteljske namjene (caffe, pizzeria, restoran) kao terasaste građevine sa vizurama na kompleks bazena. U padinskom dijelu kompleksa nalazit će se amfiteatar sa pozornicom u funkciji održavanja različitih priredbi, a uz amfiteatar formira se i polukružna pozornica. Na sjevernoj strani kompleksa projektovani su sportski tereni za mali nogomet sa vještačkom travom, košarku, odbojku na pijesku, mini golf sa 9 rupa i dječije igralište. „Zenica je četvrti grad u Bosni i Hercegovini čiji građani zaslužuju savremene otvorene i zatvorene bazene. Uspio sam finansijski stabilizovati grad, vraćamo tuđe kredite i sada imamo prostora za nove investicije kako bi olakšali i uljepšali život građanima Zenice ali i privukli goste iz drugih gradova. Imamo projekte i siguran sam da Zeničani vrlo brzo svoje rekreativne potrebe neće zadovoljavati izvan našeg lijepog grada“, kaže Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice. Idejni projekat rekonstrukcije kompleksa gradskih bazena u Crkvicama uradili su zenički stručnjaci, radnici Javnog preduzeća za prostorno planiranje i uređenje grada Zenica.

Hotel Vapore spreman za sezonu 2025.: Nova prilika za goste i buduće zaposlenike

Hotel Vapore već je otvorio svoja vrata za sezonu 2025., a očekivanja su pozitivna. Direktor prodaje i marketinga, Darijo Maslać, ističe kako su proteklih mjeseci intenzivno radili na pripremama za nadolazeću sezonu.

“Tijekom zime smo aktivno razgovarali s našim dugogodišnjim partnerima, sudjelovali na turističkim sajmovima i analizirali tržišne trendove. Najave su optimistične, ali nećemo unaprijed proglašavati rekordne rezultate – radije ćemo se fokusirati na kvalitetnu promociju i prodaju, što bi, nadamo se, trebalo donijeti odlične rezultate,” izjavio je Maslać.

Osim što pripremaju sve za dolazak gostiju, u Hotelu Vapore u potrazi su i za novim članovima tima. Ako imate timski duh, volite dinamično okruženje i želite biti dio luksuznog hotelskog ambijenta, možda je upravo ovo prilika za vas!

Otvorena su radna mjesta na sljedećim pozicijama:

• Recepcioner
• Konobar
• Kuhar
• Pomoćno osoblje u kuhinji
• Slastičarka

Zainteresirani kandidati mogu poslati prijavu sa kratkim životopisom i kontakt brojem na e-mail info@hotel-vapore.com. Dodatne informacije mogu se dobiti i putem telefona 036 88 55 00.

Nova sezona donosi nove izazove i prilike – bilo da tražite savršeno mjesto za odmor ili novu poslovnu avanturu, Hotel Vapore vas čeka!

Zastupnici Skupštine ZDK podržali inicijativu o formiranju RTV ZDK-a!

Skupština Zeničko-dobojskog kantona usvojila je na današnjem zasjedanju, glasovima svih prisutnih zastupnika, Inicijativu zastupnika Omera Škalje za donošenje zakona o kantonalnoj radio-televiziji ZDK-a te zaključke koje je predložio predsjedavajući Skupštine Ćazim Huskić.

Skupština je, svojim zaključkom, dala zadatak Ministarstvu za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoliša, a koje je dalo svoje pozitivno mišljenje na ovu inicijativu, da “u roku od 30 dana sačini nacrt prijedloga odgovarajućeg osnivačkog akta o osnivanju Kantonalne radio-televizije ZDK“.

Ministarstvu finansija ZDK-a naloženo je da poduzme sve aktivnosti koje se odnose na “stvaranje zakonskih uslova za pripremu i razmatranje odgovarajućeg osnivačkog akta“ o formiranju RTV ZDK-a, u pogledu budžetskog planiranja i finansijskih sredstava.

Grad Zenica kreditno nesposoban: "Plava voda" i dalje samo na papiru

Od prvobitne ideje iz osamdesetih, pa izrade projekta 2011. godine, regionalni vodovod Plava voda, kojim bi iz Travnika preko Novog Travnika, Viteza, koji je inače odustao od projekta, te Busovače pitka voda stigla do Zenice ostao je samo na papiru. Dok se proteklih godina često nalazio u krizi zbog neslaganja svih aktera, prvobitno planiranu cijenu pojela je inflacija, pa je sada za oko 10 miliona eura skuplji u odnosu na sredstva koja stoje na računima. Upravo zbog te činjenice akteri moraju da pored vraćanja kredita plaćaju i takozvane penale, a vodovod postoji tek na kartama.

„Regionalni vodovod Plava voda će vjerovatno ući u anale čudnovatosti projekata, koliko to već sve dugo traje“, ocjenjuje Kenan Dautović, načelnik Općine Travnik (SDA).

Ipak, posljednjih godina stvari su se pomjerile s tačke neizvjesnosti. Eksproprijacija zemljišta na trasi od Travnika do Zenice u velikom procentu je okončana, čak je i izabran izvođač radova. No, godine odugovlačenja, a nerijetko političkog nadmudrivanja dovele su do toga da sada nedostaje i novca. Ranije osigurana sredstva kreditima EBRD-a i CEB-a od po 11 miliona eura sada nisu dovoljna.

„U završnoj fazi nabavke izvođača dostavljena finansijska ponuda ponuđača premašuje iznos raspoloživih sredstava predviđenih u budžetu za cca 11 miliona eura. Pod pretpostavkom da se iznađu nedostajuća sredstva za implementaciju regionalnog vodovoda Plava voda uz suglasnost banke EBRD, mogao bi se potpisati ugovor sa izvođačem radova“, navode iz JP RV "Plava voda".

Prema važećem projektu usvojenom od EBRD-a završetak radova je 2027. godina, ali je izvjesno da do toga neće doći jer za novo zaduženje nema saglasnosti svih partnera. Za sada još nema ni spremnosti viših nivoa vlasti da preuzmu tuđe obaveze, iako ih oni koji su obavezni po vlasničkom udjelu u Javnom preduzeću uredno ne izmiruju.

„Ono u čemu smo se trenutno našli jeste da nas je Grad Zenica zvanično obavijestio da nije kreditno sposoban da vraća dug, s obzirom na to da se vrijeme vraćanja duga skratilo i dogovor je bio da Vlada Federacije preuzme obaveze Grada Zenice“, kaže Dautović.

„Nadam se da će opstati taj projekat, iako Grad Zenica već više od godinu ne uplaćuje sredstva namijenjena za preduzeće JP 'Plava voda'. To stvara probleme i Grad Zenica se mora odrediti oko toga“, ističe Tahir Lendo, premijer SBK-a (SDA).

S druge strane, građani Zenice kroz cijenu vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda uredno plaćaju kredite postojećih, održivost realizovanih, te razvoj novih projekata, a među njima je i Plava voda.

„Po kreditima za projekat 'Plava voda', Javno preduzeće 'Vodovod i kanalizacija' d. o. o. Zenica je uredno izmirilo sve dospjele obaveze. Imajući u vidu da dinamika realizacije odobrenog kredita kasni u odnosu na planiranu otplatu kredita, Javno preduzeće 'Vodovod i kanalizacija' d. o. o. Zenica je na svojim računima akumuliralo više sredstava nego što je planiralo. Ona se nalaze na računima preduzeća i biće korištena u skladu s namjenom“, kažu iz JP ViK Zenica.

U međuvremenu, dok se vraćaju sredstva ratu po ratu stranim kreditorima i traže novi finansijeri, novca itekako ima. Zbog nepovučenih sredstava iz kredita EBRD-a svi učesnici - dva kantona, Zenica, Novi Travnik i Busovača te Federalni fond za zaštitu okoliša plaćaju dodatne naknade i to nisu zanemarljivi iznosi.

„Do sada je ZDK za penale zbog nepovlačenja sredstava EBRD-a platio 522.717 KM. Zaduženja se isplaćuju, a pitanje je koliko će trebati da se to realizaciju“, kaže Nezir Pivić, premijer ZDK-a (SDA).

Dok je realizacija ovog međukantonalnog projekta godinama tapkala u mjestu, čini se da je propuštena prilika da se minimalnim sredstvima dugoročno riješi pitanje vodosnabdijevanja za sredine koje ukupno imaju više od 200.000 stanovnika. Ako se i pronađu dodatni milioni neophodni za nastavak i pokretanje radova, cijenu političkih nesuglasica kao i cijenu vode platit će građani.

federalna.ba

Porodica Ahmetlić mogla bi objaviti ponudu za preuzimanje kompanije Igman Konjic

FOTO: Ilustracija / Biznisinfo

Porodica Ahmetlić mogla bi objaviti ponudu za preuzimanje kompanije Igman Konjic koja je lider domaće namjenske industrije.

Naime, Muharem i Ahmed Ahmetlić su u proteklom periodu, kupovinom dionica Igmana, došli do procenta koji nalaže objavu ponude za preuzimanje cijele kompanije, a prema Zakonu o preuzimanju dioničkih društava FBiH.

Objasnili su zbog čega još uvijek nisu objavili ponudu i kada će to učiniti.

– Ponuda za preuzimanje emitenta Igman d.d. Konjic, u skladu sa članom 9. Zakona o preuzimanju dioničkih društava FBiH nije provođena, obzirom da se radi o specifičnom emitentu koji po svojoj djelatnosti pripada grani namjenske industrije – istaknuli su.

Kako su pojasnili, shodno zakonskim propisima sva društva iz namjenske industrije moraju biti u većinskom državnom vlasništvu, te je ta činjenica u indirektnoj koliziji sa članom 9. Zakona o preuzimanju dioničkih društava FBiH, obzirom da bi ponuda za preuzimanje obuhvatila i većinski dio dionica koje su u državnom vlasništvu a koje ne mogu biti predmet prodaje.

– U cilju rješavanja ovog problema gdin. Muharem Ahmetlić se obraćao pismenim dopisom prema Vladi F BiH i prema resornom ministarstvu dana 25.02.2020. godine, ali odgovor na postavljena pitanja nije nikad dobio, a upravo ti traženi odgovori su preduslov za provođenje Ponude za preuzimanje emitenta Igman d.d. Konjic u skladu sa članom 9. Zakona o preuzimanju dioničkih društava FBiH. Shodno prethodno navedenom, Ponuda za preuzimanje emitenta Igman d.d. Konjic će biti provedena kad se ispune svi uslovi za provođenje iste, a nastupanje navedenih uslova nije u djelokrugu mogućnosti gospodina Muharema Ahmetlića i gospodina Ahmeda Ahmetlića – kazali su.

Podsjetimo, Ahmetlići su jedna od najuspješnijih i najbogatijih porodica u BiH. Stoje iza kompanije Hifa Petrol koja je prošle godine imala prihode od čak 800 miliona KM. Osim toga, vlasnici su i niza drugih kompanija u BiH, Sloveniji, Njemačkoj i SAD-u.

Svojim bogatim poslovnim iskustvom i kontaktima sigurno mogu doprinijeti dodatnom razvoju Igmana.

Inače, Igman Konjic ima ukupno 40 dioničara.

Izvor: Biznisinfo.ba