Šatorović: Bili su protiv 1.080 KM i sada bezobrazno predlažu 2.520 KM

Na današnjoj sjednici Skupštine ZDK stranke opozice prozvale su Sindikat i predsjednika Selvedina Šatorovića da je naklonjen aktuelnoj vladi što je on oštro odbio i poručio im “da ne budu bezobrazni i predlažu 2.560 KM pomoći jer su prošle godine bili i protiv 1.080 KM pomoći građanima ZDK”.

Zastupnici opozicije SDP-a, NiP-a, NS, BHI-KF i HDZ-a danas su podnijeli inicijativu da se uposlenima koji plaću primaju iz Budžeta ZDK izvrši isplata pomoći u iznosu od 2.520 KM, a na spisku potpisanih bili su i oni koji su prije godinu dana noć uoči donošenja odluke bili protiv isplate 1.080 KM pomoći uposlenima na Budžetu ZDK.

Ujedno, prozvali su i predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH i Sindikata osnovnog obrazovanja ZDK Selvedina Šatorovića da je “blag” prema aktuelnoj vladi.

“Sindikat nije ping-pong loptica i neće ga niko koristiti za ubiranje jeftinih političkih poena. Niti jedni, niti drugi, niti treći. Vratiću se za period od 23.12.2022. kada je imenovana prethodna Vlada ZDK. Tada su prosvjetni radnici imali najveću platu u BiH. Za vrijeme prethodne vlade, samo prosvjetni radnici nisu dobili jedan fening povećanja plaće i to je u prvi slučaj u posljednjih 10 godina da prosvjetni radnici ne dobiju ništa”, kazao je Šatorović odgovarajući opoziciji.

Nadalje navodi da je to najbolji pokazatelj učinka prethodne vlade prema prosvjetnim radnicima. Pomenuo je i protest prosvjetnih radnika povodom isplate 1.080 KM pomoći onda kada je dio zastupnika i tadašnje parlamentarne većine kroz kolegij skupštine pokušao odgoditi skupštinu da ne bi isplatili tu pomoć.

“Imate zapisnik s kolegija gdje se jasno vidi da zastupnici BHI-KF, NiP,a NS i NES-a su glasali protiv pomoći prosvjetnim radnicima. Danas ti isti zastupnici bezobrazno potpisuju inicijativu za isplatu 2.520 KM. Moram biti direktan i kazati, sve vrijeme smo bili na fonu s predsjednicima kantonalnih odbora SDP-a i DF-a i imali smo podršku”, kazao je Šatorović.

Dodao je da su pravni timovi pokrenuli proces traženja pravnog modaliteta utuživanja za period od 1. juna do danas od kad prosvjetni radnici imaju pravo na veću plaću za 15 posto.

“Da li premijer Pivić, koji je u dosadašnjem dijelu bio korektan jer nas je zvao na razgovore, dogovorili smo priču pomoći od 350 KM kada Vlada FBiH nije imala informaciju uopće da će ići s pomoći od 2.520 KM. Ukoliko bi se pokušalo nastaviti, kao što je radila vlada Amre Mehmedić, da u 2024. ne dobijemo platu veću za 15 posto, imat ćemo sindikalne mjere bez obzira ko bio opozicija ko pozicija”, poručio je Šatorović te dodao da će biti partneri onima koji ih uvažavaju i neprijatelji onima koji ih ponižavaju.

Poručio je da su danas potpisani zastupnici “po cijenu života” prije godinu dana bili protiv isplate od 1.080 KM pomoći te da Sindikat nema namjeru javnog dopisivanja s predstavnicima vlasti te da će kod potpisivanja kolektivnog ugovora tražiti da prosvjetni radnici u ZDK imaju ponovo najveću plaću u BiH.

“Ukoliko do toga ne dođe, imat ćemo oštar odgovor. To ne znači da do 8. mjeseca neće doći do povećanja plata. Kada primjetimo da postoji bilo kakav pokušaj opstrukcije, idemo s tužbama i dobit ćemo to na ovaj ili onaj način”, zaključio je Šatorović.

EKSKLUZIVNO: U Žepču se osniva HDS – Hrvatski demokratski savez

Danas je u Žepču održana sjednica Inicijativnog odbora u cilju osnivanja nove političke stranke s hrvatskim predznakom

HDS – Hrvatski demokratski savez, koja će svoje djelovanje bazirati primarno na općinu Žepče ali i Zeničko-dobojsku županiju. 

Kako doznaje portal scena.ba u Inicijativnom odboru su ukupno 42 osobe s prostora čitave općine Žepče, mahom mladih, visokoobrazovanih i neovisnih ljudi koji imaju novu energiju potrebnu za nužno potrebne promjene u političkom životu Hrvata Žepča ali i cjelokupne Zeničko-dobojske županije. Također, u Inicijativnom odboru su i iskusni hrvatski političari koji obnašaju funkcije zastupnika, ministara i direktora ustanova. 

Na današnjem sastanku donesena je odluka da će inicijativni odbor u narednih mjesec dana intenzivno raditi na organizaciji Izborne skupštine koja će ujedno biti i najveća skupština neke političke stranke u Žepču. 

Na Izbornoj skupštini ćemo izabrati vodstvo stranke, usvojiti Statut, Program i ciljeve koji će transparentno biti prezentirani javnosti. 

Plan je da HDS ponudi hrvatsku listu za Općinsko vijeće ali i kandidata za načelnika Općine Žepče na predstojećim izborima 2024. godine.

Pozivamo sve Vas koji imate ideje koje do sada niste mogli iskazati u političkom jednoumlju općine Žepče da se priključite novom političkom projektu i zajedno napravimo zaokret koji je nužan za opstanak hrvatskog naroda na našim prostorima.

Za predsjednika inicijativnog odbora HDS-a jednoglasno je izabran gospodin Ivo Tadić, aktualni zastupnik u Skupštini ZDŽ i izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH. Za dopredsjednika inicijativnog odbora HDS-a izabran je Antonio Šimunović, aktualni ministar u Vladi ZDŽ.

Budžetski korisnici u FBiH će dobiti novčanu pomoć u iznosu od 2.520 KM

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku kojom će svi oni koji primaju platu iz Budžeta Federacije BiH dobiti jednokratnu novčanu pomoć od poslodavca (Vlada FBiH, op.a.) u iznosu od 2.520 KM, isključujući izabrane dužnosnike i nosioce izvršnih funkcija.

Prva tranša isplate će, odlukom od 18. decembra ove godine, iznositi 1.260 KM. Vlada FBiH je dužna da ostatak novca isplati do kraja šestog mjeseca naredne godine.

Vlada FBiH je prethodno donijela Uredbu o isplati pomoći od poslodavca kojom su poslodavci koji se odluče za njenu primjenu oslobođeni plaćanja poreza na dohodak.

Odluka o isplati pomoći zaposlenima u institucijama FBiH je objavljena u Službenom listu BiH, a navodi se da pravo na isplatu jednokratne pomoći ostvaruju svi zaposlenici koji platu primaju iz Budžeta FBiH koji su bili u radnom odnosu u momentu stupanja na snagu ove odluke.

Uredbu o isplati pomoći od poslodavaca Vlada FBiH je donijela nakon što je postalo izvjesno da su propale najave o povećanju minimalne plate u FBiH te da će ona od 1. januara naredne godine iznositi 1.000 KM.

Poslodavci nisu obavezni da implementiraju ovu Uredbu te je zasigurno veliki broj radnika koji primaju minimalnu platu, a koji od predviđene pomoći neće dobiti ni jednu marku.

FIPA dodjela priznanja: Kompanija Adriatic Metals među najznačajnijim stranim ulagačima

Agencija za promociju stranih ulaganja Bosne i Hercegovine (FIPA) je održala manifestaciju dodjele priznanja najznačajnijim stranim ulagačima u BiH, a jedno je dobila i kompanija Adriatic Metals BiH koja je do danas uložila gotovo 400 miliona KM u istraživanje, razvoj rudnika, izgradnju infrastrukture i postrojenja za preradu.

Priznanje u ime kompanije i generalnog direktora Paula Cronina preuzela je Sanela Karić, članica Nadzornog odbora, pominjući dosadašnje uspjehe kompanije.

"Ovo je treće priznanje za kompaniju Adriatic Metals BiH u protekle dvije godine. Uz priznanja 'Najveća strana investicija godine u BiH' Sarajevo Business Foruma i 'Investicija godine' Poslovnih novina koje smo dobili 2022. godine, ovo je još jedna u nizu potvrda koja svjedoči obimu našeg investicionog angažmana u BiH, na šta smo ponosni", kaže Karić.

FIPA-u je Vijeće ministara BiH ovlastilo da pruži podršku i omogući priliv direktnih stranih ulaganja u zemlju, a ulaganje Adriatic Metals BiH iznosi 25% ukupnih direktnih ulaganja u BiH.

"Naš cilj nikada nije bio samo realizacija projekta, već stvaranje pozitivnog nasljeđa. Građani i vlasti su to prepoznali i validirali 'društvenom dozvolom' za rad, a mi se svojim angažmanom trudimo opravdati povjerenje i zadržati tu dozvolu. Ovo priznanje nije samo potvrda naše predanosti, već poticaj da nastavimo s ulaganjima i ostvarivanjem naše misije", ističe Karić.

Adriatic Metals BiH svoj glavni fokus stavlja na istraživanja i eksploataciju mineralnih resursa u Varešu, poštujući najveće ekološke i društvene standarde.

"Mi se obavezujemo dugoročnoj budućnosti rudarske industrije u BiH. Vidimo potrebu za modernizacijom rudarskog i ekološkog zakonodavstva, te zakona koji se tiču oblasti koncesija. Ima prostora za unapređenje", dodala je Karić pa zaključila:

"BiH treba moderne zakone koji odgovaraju promjenama na globalnom tržistu. Mi smo otvoreni da pomognemo u modernizaciji zakona koji će privući još investitora, što će dugoročno osigurati prosperitet ove zemlje. S tim u vezi, nastavićemo blisko raditi i sarađivati s nadležnim organima vlasti, naročito Zeničko-dobojskim kantonom, kako bi došli do boljih i prosperitetnijih rješenja."

Dženan Skelić: Pseća vremena

Cezar je moj pas i najbolji prijatelj. U prošli petak je Cezar uginuo. Družili smo se gotovo 12 godina. Bio je to najdruželjubiviji i najdobrodušniji pas, kojega sam ikada susreo. Bio je bez trunke nasilnosti, iako je pripadao borbenoj pasmini Američkih staforda. Volio je ljude i imao potrebu da oni vole njega.

(ne)Ljudi su me, za tih preko deceniju, bezbroj puta napadali zbog mog psa, ili im je to, vjerojatnije je, bila samo dobra isprika. Prijavljivali su me, širili lažne priče, te dramatizirali o susretima sa mnom i mojim drugom. Tako su me na primjer, na društvenim mrežama, prozivali da sam ludak, koji priča sa psom. Teško je navesti sve varijante u kojima su me stavljali u nekakav samo njima razumljiv kontekst čovjeka i psa, koji je prema njihovoj procjeni bio vrijedan prezira. Očito je, kako je to sve usmjereno prije svega protiv mene, a ne protiv Cezara, ali kako god, narušavalo je naš mir, naše druženje, opterećavalo nas u slobodi kretanja, igri, zabavi, stvaralo napetost i tenziju. Oduzimalo nam mir, koji smo gradili u zajedničkom sjedenju, lutanju, zurenju u prazninu.

Za tebe koji su možda ipak istinski prezirao psa, a ne mene, činjenica, da je taj pas jedan od glavnih junaka moga romana, svake pjesme unutar cijele jedne knjige poezije pod nazivom «Pseća poetika», te obavezni motiv jedne ili više pjesama u drugim mojim knjigama poezije, govori o vrijednosti i značaju tog psa. Vjerovatno, da ti, koji si ga gledao s prezirom, nisi nikada bio niti sporedni motiv nekog osrednjeg vica, anegdote ili doskočice, kojima se krate seoska prela. Nije Cezar bio samo motiv književnih uradaka, već i aktivni sudionik društvenih događanja, te je tako, revnosnije išao na građanske proteste nego ti vrli građanine, kojem je pas na asfaltu jednak odbjeglom tigru ljudožderu. Visio je Cezar po kafićima, kafanama, baštama ugostiteljskih objekata ili za šankovima. Kafana mu je, može se slobodno reći, bila drugi dom. Živio je životom boema, o kakvome sanjaju mnoge pijanice, kao konačnom odredištvu svojih ispraznih bančenja. Živio je život.

Cezar je bio sugovornik vrijedan i šutnje i monologa i dijaloga, u većoj mjeri nego su to mnogi ljudi koje susrećem. Živio je u pogrešna vremene kao i mnogi od nas, zalutalih idealista, građana Svijeta, kozmopolita, što ne gledaju u kožu ili krzno, već ispod njega, u suštinu bitka i postojanja. Nije ga zanimala nečija religija, nacija niti rasa ili seksualna orijentacija. Ljude je dijelio na one, što ga počešu oko slabina ili one, koji ga tjeraju bez razloga.

Nema više Cezara. Otišao je u Vječna lovišta. Sada juri prerijom pokraj Floka, Lunje, Snupija, Bijelog Očnjaka, Hunda. Ostao sam sada usamljeniji nego ikada, u potrazi za pravim prijateljem, onim duboko povezanim, što će znati, biti pored i šutjeti, kad šutnja vrijedi hiljadu riječi. Ovo sam imao reći Tebi, koji ne podnosiš pse, jer misliš da od njih više vrijediš i da tebi pripada svijet asfalta, kojim si oteo pseći svijet prerije. Tebi, koji vjeruješ, da prije tebe ništa nije bilo i da poslije tebe ništa ne treba niti postojati.

Tebi pak, koji si isključivo htio da napakostiš meni, koristeći mog prijatelja, kao kolateralnu žrtvu u svom bespoštednom pohodu, ciljajući na njega, kao moju slabu tačku, mjesto na kojem ćeš napraviti pukotinu u oklopu nekoga, ko bi ti drugačije ostao nedodirljiv, želim napisati par riječi, koje ti nisam ranije mogao reći, da ne bih komplikovao život moga psa.

Zato evo sada, kada više njega nema, čitaj šta budala koja šapuće psu ima da ti kaže:

«Misliš da me poznaješ, jer si me sreo u prolazu između zgrada ili na izlazu sa pijace. Ti si od onih ljudi, koji imaju teoriju o svemu, pa i o tome zašto se povukao Šobić ili zašutio Štulić. Vjeruješ da su ti jasni moji krokiji ili aforizmi, što ih bacam ispod kafanskog stola, obuzet transom susretanja usamljenog čovjeka sa nutrinom beskraja, što otvara prostor ispred njega, pa je poput zdrobljenog jajeta, kojem su isisali suštinu, poput čahure oraha, čije su meso iskljucale vrane na sofri kušanja samoga sebe. Nije čovjek životinja već puno manje od toga, a moje ja, kao i svako drugo, samo je još jedan par rogova u krdu izgubljenih, preplašenih duša.

Pa ipak, ma kako beznačajan, još uvijek sam više do te zlobne iskre u tvome oku, ipak sam više od svih tih uvreda, psovki i laži, koje ćeš rasuti vjetrometinom gradskog bulevara i seoskog sokaka, pustinje što hara praznim životima apatične rulje, što je od vlastite budućnosti digla ruke. Umivaš me katranom i oblačiš perjem, a ja ću, znaj, poletjeti kao feniks! Ja nisam čovjek, već škuna nasukana na hridi tavorenja, osuđena na doba bez plima i oluja, na sušu duha, na oseku slobode misli, riječi i dijela, prikovana na obalu, na svijet kojem ne pripada.

Misliš da me poznaješ, jer si razmijenio par pogleda sa mnom i tako mi uzeo intelektualnu i duhovnu mjeru. Rasipam se i runim pred snagom i silinom tvoga primitivizma, pitajući se gdje su nestali svi Veliki ljudi, gdje je miris, gdje matinela njihovog oslikanog svijeta. Zar sam pred prazninom ničice padao, slaveći čovjeka, opjevavajući njegov naum o stvaranju boljega svijeta?

Ti si klin, kojim su zakucali i razapeli stih živog pjesnika, vjerujući da će nakon smrti njegove uskrsnuti veći i bolji. Ti si spreman sve i svakoga žrtvovati na oltaru zabluda i vjerovanja da su daleke tvoje granice, da si predmet i mjera svijeta. Za tebe su trube Jerihona samo uvertira u krešendo tvoga prava na vlastito mišljenje i prava tog prava da bude iznad svih drugih prava i prava svih drugih.

Sretan si ti što živiš ljubeći sebe bez straha od pogrešnosti. Kako je samo Bog počastio vas glupe!»

Oko pola miliona žena u BiH nema vlastite prihode i njih treba hitno uključiti u tržište radne snage

Izgradnja vlastitog ljudskog kapitala, unapređenje obrazovnog procesa, osposobljavanje neaktivnog i nezaposlenog stanovništva koje ima ogromne kapacitete, organizacija brige o djeci kroz predškosle ustanove da bi majke imale vremana osposobljavanje i zapošljavanje , izjednačavanje prihoda žena i muškaraca, samo su neka od potencijalnih rješenja za aktuelni problem nedostatka kvalificirane radne snage u Bosni i Hercegovini.

Ovo je istaknuto na Okruglom stolu o temi „Prevazilaženje nedostajuće radne snage u privredi kroz jačanje kapaciteta neaktivne ženske populacije“ kojeg je organiziralo Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine u saradnji sa Populacijskim fondom Ujedinjenih nacija (UNFPA), u okviru projekta finansiranog od strane Ambasade Republike Češke u Bosni i Hercegovini.

„Potencijalna rješenja su i model aktivacije neaktivnih žena na tržištu radne snage, uspostavljanje privatno-javnog partnerstva na organizaciji obuke na radu za nezaposleno i/ili neaktivno stanovništvo mahom žene“, istaknuo je Željko Blagojević, projekt menadžer Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija u BiH.

Učesnicima Okrgulog stola predstavio je rezultate istraživanja kada je su u pitanju populacijski trendovi u BiH kojeg u okviru „Programa podrške izgradnji društava prilagodljih demografskim promjenama“ uradio UNFPA.

„Istraživanje pokazuje da je u BiH prisutan pad broja mladih ljudi, populacija je sve starija, ljudi sve kasnije dobijaju djeu. Prosječna dob stanovništva u BiH 1996. godine bila je oko 33 godine, a danas je to oko 42 godine i to na adekvatan način pokazuje starenje stanovništva. Projekcije urađene sa statističkim agencijama govore da će u 2070. godini prema postojećim trendovima imati maksimalno 1,5 miliona ljudi. Broj starijih i radno sposobnih će se vrlo brzo izjednačiti“, naglasio je Blagojević.

Kada je u pitanju zapošljavane kao jedan od ključnih problema istaknuta je neaktivnost stanovništva.

„Poslodavci su u potrazi za radnom snagom. Imamo veliku razliku kada je u pitanju zapošljavanje između muškaraca i žena. Tokom pandemije COVID-19 došlo je do naglog skoka nezaposlenosti kod žena. Podaci pokazuju da svaka druga žena starosti od 15 do 64 godine je neaktivna u BiH. To znači da pola miliona žena u BiH nema vlastite prihode“, upozorio je Blagojević.

Ovaj problem dijelom je moguće riješiti kroz organiziranje obuke na radu u trajanju od šest mjeseci za osnovna zanimanja u saradnji sa realnim sektorom, isplata minimalne (bruto) plate za vrijeme trajanja obuke što bi bila obaveza institucija vlasti, kao i uključivanje stanovništva već od 18 godina starosti kroz dualno obrazovanje.

„UPFBiH i na ovaj način želi pokrenuti razgovore o donošenju populacijske strategije u BiH. Na osnovu podataka koji su nam prezentirani, očigledno je da je to neophodno ukoliko želimo razvoj privrede, jačanje tržišta radne snage, viši standard građana“, istaknuo je Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca u FBiH.

BiznisInfo

Radnici napuštaju i javni sektor?

U Bosni i Hercegovini trinaesta plata nepoznanica je većini radnika. Značajnom dijelu nepoznanica je i plata dovoljna za minimalni životni standard. Male plate nerijetko su razlog zbog kojeg se pakuju koferi.

Pojedini napuštaju čak i “sigurne poslove” i odlaze u inostranstvo. Idealna prilika mnogima više nije ni posao u javnom sektoru, te radije biraju strane kompanije ili pokretanje privatnog biznisa.

Počinje li i javni sektor u Bosni i Hercegovini dijeliti sudbinu realnog, kada je riječ o nedostatku radne snage?

Prije dvije godine Vladimir Milićević iz Bijeljine dao je otkaz u javnom sektoru i okrenuo se privatnom poslu. Kako kaže, odluka koju je donio pokazala se ispravnom iz više razloga.

– Ja sam počeo da razmišljam da u ovom današnjem, savremenom vremenu ne postoji više siguran posao, tako da i posao koji vi radite u javnom sektoru nije toliko siguran. I ona druga stvar, vi od te plate ne možete nešto ozbiljnije planirati, to je prebacivanje od danas do sutra – kaže Milićević za BHRT.

Shodno jednom istraživanju, država više nije omiljeni poslodavac. Naime, polovina ispitanika kao najpoželjnijeg poslodavca odabrala je stranu kompaniju u privatnom vlasništvu. Za poznavaoce prilika ovo nije iznenađenje.

– Vidimo da čak i oni koji imaju poslove u javnom sektoru ili stabilnija primanja, odlučuju se da odlaze. Mislim da su najčešće grupe ljudi koje napuštaju javni sektor ili našu zemlju oni koji rade u IT industriji ili vozači koji u zapadnoj Evropi mogu zaraditi mnogo više novca nego što je to ovdje slučaj – kaže Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

Nisu iznenađeni ni sami zaposleni u javnoj upravi. Kako kažu, takvoj situaciji doprinijelo je više faktora.

– Mi imamo neuređen sistem plata u javnoj upravi. Sve izraženiji pritisak na službenike i namještenike u jedinicama lokalne samouprave od strane njihovih nadređenih političkih šefova i to je jedan od razloga zbog čega se ljudi sve više odlučuju za posao realnom sektoru, u kompanijama koje ostvaruju značajnu dobit -ističe Božo Marić, predsjednik Sindikata javne uprave RS.

Pored javnog sektora, u začaranom krugu hroničnog nedostatka radnika je i privatni sektor, jer radnici radije biraju rad za strance ili započinjanje sopstvenog biznisa od domaćih kompanija.

– Mi u ovom trenutnku na ponudi radne snage imamo 60.000 nezaposlenih, struktura je prilično loša u smislu starosti, zanimanja, stručne spreme, pokretljivosti na tržištu rada. U ovom trenutku mi iskazujemo povećane potrebe za angažmanom stranih lica – navodi Saša Aćić, predsjednik Udruge poslodavaca RS.

Čak 52 posto učesnika u istraživanju planira da promijeni posao u narednoj godini, a visina plate je najvažniji faktor za željeno radno mjesto.