Pojedini napuštaju čak i “sigurne poslove” i odlaze u inostranstvo. Idealna prilika mnogima više nije ni posao u javnom sektoru, te radije biraju strane kompanije ili pokretanje privatnog biznisa.
Počinje li i javni sektor u Bosni i Hercegovini dijeliti sudbinu realnog, kada je riječ o nedostatku radne snage?
Prije dvije godine Vladimir Milićević iz Bijeljine dao je otkaz u javnom sektoru i okrenuo se privatnom poslu. Kako kaže, odluka koju je donio pokazala se ispravnom iz više razloga.
– Ja sam počeo da razmišljam da u ovom današnjem, savremenom vremenu ne postoji više siguran posao, tako da i posao koji vi radite u javnom sektoru nije toliko siguran. I ona druga stvar, vi od te plate ne možete nešto ozbiljnije planirati, to je prebacivanje od danas do sutra – kaže Milićević za BHRT.
Shodno jednom istraživanju, država više nije omiljeni poslodavac. Naime, polovina ispitanika kao najpoželjnijeg poslodavca odabrala je stranu kompaniju u privatnom vlasništvu. Za poznavaoce prilika ovo nije iznenađenje.
– Vidimo da čak i oni koji imaju poslove u javnom sektoru ili stabilnija primanja, odlučuju se da odlaze. Mislim da su najčešće grupe ljudi koje napuštaju javni sektor ili našu zemlju oni koji rade u IT industriji ili vozači koji u zapadnoj Evropi mogu zaraditi mnogo više novca nego što je to ovdje slučaj – kaže Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava.
Nisu iznenađeni ni sami zaposleni u javnoj upravi. Kako kažu, takvoj situaciji doprinijelo je više faktora.
– Mi imamo neuređen sistem plata u javnoj upravi. Sve izraženiji pritisak na službenike i namještenike u jedinicama lokalne samouprave od strane njihovih nadređenih političkih šefova i to je jedan od razloga zbog čega se ljudi sve više odlučuju za posao realnom sektoru, u kompanijama koje ostvaruju značajnu dobit -ističe Božo Marić, predsjednik Sindikata javne uprave RS.
Pored javnog sektora, u začaranom krugu hroničnog nedostatka radnika je i privatni sektor, jer radnici radije biraju rad za strance ili započinjanje sopstvenog biznisa od domaćih kompanija.
– Mi u ovom trenutnku na ponudi radne snage imamo 60.000 nezaposlenih, struktura je prilično loša u smislu starosti, zanimanja, stručne spreme, pokretljivosti na tržištu rada. U ovom trenutku mi iskazujemo povećane potrebe za angažmanom stranih lica – navodi Saša Aćić, predsjednik Udruge poslodavaca RS.
Čak 52 posto učesnika u istraživanju planira da promijeni posao u narednoj godini, a visina plate je najvažniji faktor za željeno radno mjesto.
Nema komentara:
Objavi komentar