Autoceste FBiH traže 95 miliona eura za dionicu za koju su tvrdili da je završena⁉️

Na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u utorak nije odobrena odluka o zaduženju Federacije BiH kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) radi izgradnje poddionice Poprikuše – Nemila na Koridoru 5C.

Planirani kredit iznosio je 95 miliona eura, s rokom otplate od 11 godina i četverogodišnjim grace periodom, a implementaciju projekta trebale su voditi Autoceste Federacije BiH.

Zanimljivo je da se odluka odnosi na dionicu dugu 5,5 kilometara, za koju su iz Autocesta FBiH ranije navodili da su radovi već završeni, piše BiznisInfo.ba.

Radovi još uvijek nisu potpuno završeni

Iz Autocesta su još krajem ljeta naveli da su radovi pri kraju i da je otvaranje planirano za oktobar. Sredinom oktobra za portal Fokus su izjavili da je u toku tehnički prijem dionice, što je ukazivalo na to da su građevinski radovi završeni. Tada su poručili da će dionica biti puštena u promet čim Komisija završi svoj posao.

Odluka nije dobila potrebnu većinu glasova, iako je ranije dobila saglasnost Predstavničkog doma. Bez odobrenja oba doma Parlamenta, zaduženje ne može stupiti na snagu.

Iako su prema planu građevinski radovi trebali biti završeni do septembra, a otvaranje planirano za oktobar, dionica još nije u potpunosti gotova.

Veći dio trase je već asfaltiran, a mostovi i vijadukti s obje strane tunela su funkcionalni. Ipak, manji dio trase kod Topčić Polja još se gradi, pa će otvaranje, prema trenutnom stanju na terenu, biti pomjereno za narednu godinu.

Ipak, teško je vjerovati da za ostatak radova treba 95 miliona eura, jer je ostalo još malo posla. Stoga nije jasno da li je novac koji se sada traži kreditom potreban za nastavak radova ili, vjerovatnije – kao pokriće već potrošenih sredstava. 

Autoceste FBiH svakako bi javnosti trebale pojasniti ovu situaciju.

Tunel Bosna – najduži cestovni tunel u BiH

Najznačajniji objekat na ovoj dionici je tunel Bosna, dug 3,6 kilometara, koji će nakon otvaranja postati najduži cestovni tunel u Bosni i Hercegovini. Gradnja tunela je završena.

Tunel, koji je ranije bio poznat pod imenom Golubinja, omogućiće vozačima da izbjegnu zahtjevnu obilaznu trasu kroz kanjon rijeke Bosne, čime će se značajno skratiti putovanje prema sjeveru zemlje.

Dženana Karup Druško: Opasno podmetanje‼️

Ne znam kako se Suad Kurtćehajić izjašnjava i koje državljanstvo danas ima, ali znam da je u ratu odbio državljanstvo Bosne i Hercegovine, jer Bosna i Hercegovina nije njegova država zbog čega nije želio da učestvuje u njenoj odbrani. Tačnije izbjegao je opću mobilizaciju koju je proglasilo Predsjedništvo RBiH, a njega je rat zatekao u Sarajevu gdje i živio. Kurtćehajić je rođen u Bijelom Polju, Crna Gora, koja je tada bila u SR Jugoslaviji, koja je po presudama MKSJ bila agresor na BiH. Poslije rata u državi BiH Kurtćehajić je, kao diplomirani pravnik, izgradio karijeru kao profesor u Sarajevu, s tim da je, koliko mi je poznato, doktorirao u Bihaću. 

Titulu akademik, kako se predstavlja, nije dobio od Akademije nauka BiH, kao recimo profesor FPN Ćurak, nego od privatnog udruženja građana – Bošnjačke akademije nauka kojoj je cilj “okupljanje naučnih i umjetničkih potencijala bošnjačkog naroda…“, što mu je, također, omogućila ova država koja po zakonima dozvoljava i registraciju takvih udruženja. I to su činjenice koje niti komentarišem niti imam potrebu. 

Da mi je prije samo mjesec dana neko rekao da ću ja početi pisati i baviti se bošnjačkim identitetom, nasmijala bih se. Jer ne smatram da sam uz sve institucije i pojedince koje bi trebalo time da se bave ja pozvana da o tome govorim, a i nisam vidjela potrebe jer nisam nikad imala problema sa svojim identitetom: vjera, islam, dakle muslimanka sam po rođenju, moja etnička pripadnost je Bošnjakinja, moja nacionalnost/državnost je Bosanka i Hercegovka. 

Kao novinar nikad nisam pisala tekstove o Bošnjacima, time su se bavili neki drugi, “umni ljudi“, ali jesam, kao neko ko iskreno vjeruje u građansku državu pisala bezbroj tekstova o kategoriji ostalih poštujući pravo tih ljudi da se tako izjasne, zagovarajući njihova prava, kao što sam napisala bezbroj tekstova o presudama Evropskog suda za ljudska prava, uvijek jasno i kategorično zagovarajući njihovu implementaciju. I jednaka prava za sve građane države BiH. U svim tekstovima uvijek sam se zalagala za državu BiH. I od toga nikad neću odustati. 

Ironija je da me Sebija Izetbegović natjerala da se bavim ovom temom. Tada sam prvi put iznijela javno svoje stavove otvarajući pitanje Bošnjaka koji ne pripadaju nacionalnim strankama, ali ne podržavaju ni one koje ih podstiču da se odreknu svog identiteta da bi bili politički, državotvorno opredijeljeni. I navela da se Bošnjacima nameće jedna od najopasnijih zamki: ili si Bošnjak ili si Bosanac, a jedno je u suprotnosti s drugim! Što je danas najveća LAŽ. Ono o čemu ja govorim i na št aukazujem nema u porukama ni jedne “strane“. 

Vidjela sam problem u novoj potpuno nepotrebnoj podjeli Bošnjaka, svako ima pravo i slobodu na svoj identitet i da glasa za koga hoće. Ali, s obzirom da su Bošnjaci u ovoj zemlji i dalje najbrojniji narod, narod koji je bio najveća žrtva u ratu, koji je najdržavotvorniji u BiH, političke stranke se, nažalost, igraju njihovim emocijama, još uvijek svježim ranama i tjeraju ih da se opredijele. 

Narod koji se jedinstveno, jasno i glasno opredijelio kad je bilo najteže: mi smo za Bosnu i Hercegovinu.

Drugi problem koji sam vidjela je da pojačana srpska i hrvatska nacionalna politika vješto koristi te rasprave između Bošnjaka, te podjele i dodatno ih raspiruju: Ne jer žele jaču državu BiH, nego da je dodatno oslabe i završe planove o etničkoj podijeli BiH. Nažalost, i politički potezi kojima svjedočimo idu u tom pravcu.

Sve to me je natjeralo da pokušam objasniti. Da ljudi shvate ako ih već tjeraju da se dijele, koji je njihov izbor i zašto. Da imaju informacije, činjenice i da onda mogu slobodno, kako žele donijeti odluku i o tome ko su i za koga su. A ne zbog toga što se političke partije u Sarajevu otimaju oko njihovih glasova za vlast i svoje fotelje, a nacionalisti iz Beograda i Zagreba, uz brojne pojedince u BiH, dodatno raspiruju te podijele, pa i mržnju unutar Bošnjaka, sve igrajući na kartu ljubavi, mira, države… Koliko god se ne slagali s ovim što pišem, samo pogledajte ko se danas bavi u javnom prostoru pitanjem bošnjačkog identiteta, ili još bolje ko se ne bavi? I koliko je to ili nije povezano s politikom. 

Koliko je ovo važna tema svjedoči broj vas koji je to pročitao. Teške teme, duge objave na FB. I hiljade i hiljade ljudi koji su podržali. Da se razumijemo, među kojima nisu svi Bošnjaci.

To su dva ključna razloga zašto sam istupila u javnost i rekla da sam Bošnjakinja/Bosanka. I objasnila da je to moja pripadnost narodu i da to ne isključuje moje bosanstvo, nego upravo suprotno da je to jedno tkivo. 

Istupila sam u trenutku kad se puno toga lomi oko Bosne, u Sarajevu, unutar BiH, u regionu, pa i na međunarodnom planu, što se ne smije ni isključiti ni podcijeniti iz razgovora o ovom veoma važnom pitanju.

Kako sve pratim, zbog profesionalne deformacije, nekim krajem oka sam vidjela i raspravu koju je nametao Kurtćehajić o izboru Bošnjak/Bosanac u šta se nisam upuštala. Prvo bilo mi je nebitno po broju i strukturi reakcija na njegove objave i teze, bez obzira što je o tome često govorio i po nekim medijima. Drugo, da me niko nije pogrešno shvatio, ali meni kao ponosnoj Bošnjakinji/Bosanki zaista ne može niko nametati to ko sam i šta sam ko se nije rodio u BiH. Bez obzira koliko dugo živio u BiH. S druge strane nisam primijetila da se on angažirao oko pitanja crnogorskog identiteta koji je kao i bošnjački na meti velikosrpske politike. 

Ali, ne bih ja ulazila ni u šta oko toga, fakat me ne bi zanimalo, puno ljudi priča svašta, da se upravo sada nije pojavio veliki intervju s Kurtćehajićem, toliko važan da je objavljen čak u dva nastavka (već odavno ukinuta praksa u medijima, jer ljudi ne vole duge tekstove?) u kome nam objasni kako su Bošnjaci najveća opasnost za Bosnu i Hercegovinu!?

Kako se u intervju bavi Bošnjacima, dakle i sa mnom, jer ne da se izjašnjavam nego se i javno deklariram kao Bošnjakinja/Bosanka, napisat ću šta o tome mislim kao Bošnjakinja/Bosanka. Iznosim svoje mišljenje i svoje stavove, ne želim ulaziti ni u kakvu raspravu s Kurtćehajićem, iako me pokušavao uvući više puta, a dobro se znamo. On je rekao šta misli kao profesor, a ja ću reći šta ja mislim kao Bošnjakinja/Bosanka.

Nabraja on neke izvore, autore, nadugo i naširoko, iznosi i brojne neistine, ali neću ulaziti u to, iako se njegove teze mogu pobiti i na taj način, navođenjem nekih drugih autora i izora. Ovdje je puno važnije pitanje: zašto je opasno to što nama Bošnjacima/Bosancima Kurtćehajić nameće u javnom prostoru kao profesor i akademik? 

On kreće od toga da u BiH postoji identitetska kriza i da se to prelama i na “aktuelnu bosansku krizu“. Pročitate i shvatite da se ta identitetska kriza kojom se on bavi odnosi isključivo na Bošnjake i da su oni glavni krivci što je “Bosna izgubila šansu da izgradi modernu, integrativnu naciju“. 

Prvo, iznositi neutemeljenu pretpostavku da su Srbi i Hrvati u BiH 90 posto spremni na bosanski identitet, po njegovom mišljenju, ali ih odvraća bošnjački, i da Bošnjaci trebaju da se odreknu svog identiteta u ime Bosanstva, pa će onda krenuti u Bosanstvo i Srbi i Hrvati, ne samo da je pogrešna teza, nego i opasno podmetanje. A, kamo sreće da je tako kako on priča.

Po Kurtćehajićevim tezama ispada da su krivci za etničku podjelu zemlje Bošnjaci. Najbrojniji narod koji je branio državu. Armija RBiH, u kojoj je bilo najviše Bošnjaka uz sve druge kojima je BiH domovina, jedina je vojska u BiH koja je položila zakletvu da će braniti državu.

Kurtćehajić ignorira, da ne kažem negira, da nisu Bošnjaci ti koji su stvorili etničke podjele nego velikosrpski i velikohrvatski projekti koji su zbog toga izvršili i agresiju na BiH, uz jake srpske i hrvatske snage u BiH, a Bošnjaci su u ratu morali braniti vlastiti opstanak i svoju državu uz sve druge koji BiH vide kao svoju domovinu. U haškim presudama je ovo decidno utvrđeno među političkim ciljevima projekata Zagreba i Beograda koji su se svom snagom obrušili na BiH. 

Ako bih bila maliciozna rekla bih da njegova teza ima uporište upravo u tim velikosrpskim i velikohrvatskim projektima. Tako da, koliko god njegova teza na prvi pogled i površnim čitanjem izgledala dobronamjerno i pomirujuće, to je opasno iskrivljavanje historijskih činjenica i zamjena uzroka i posljedice. Da je Kurtćehajić u pravu, ne da ne bismo imali entitete u BiH, nego danas ne bi svjedočili sve jačim zahtjevima za odcjepljenje RS i uspostavljanjem trećeg, hrvatskog entiteta. A ni blokadama državnih institucija.

U osnovi modela koji nam u javnom prostoru nameće Kurtćehajić je: Bošnjaci treba da se odrekne bošnjaštva, da bi možda onda i drugi pristali biti Bosanci. Bosanstvo se ne može graditi brisanjem jednog naroda, nego uzajamnim priznanjanjem svih. Bosanstvo može postojati samo ako postoji narod/narodi koji ga nose. Bošnjaci ponosno ističu da su Bosanci i Hercegovci, dok mnogi Srbi i Hrvati od Daytona jačaju svoj nacionalni identitet povezan ne s BiH nego s maticama u Srbiji i Hrvatskoj što je rezultiralo time da danas u javnom prostoru mnogi Hrvati i Srbi iz BiH ne priznaju Bosnu i Hercegovinu kao svoju državu i svoju domovinu. 

Druga opasna zamka Kurtćehajićevog modela je to što je on u opširnom intervju nabacao svega, ali nije razjasnio šta on misli kad govori bošnjački identitet, što će sigurno mnoge dodatno zbuniti jer on prepliće, ne objašnjava, muslimane (kao vjersku skupinu), Bošnjake (kao etnički narod) i Bosance (kao zajednički nacionalni/državni identitet)

Zagovaranje građanskog koncepta, brisanjem Bošnjaka i njihovim ugrađivanjem u građansku kategoriju u praksi ne znači apsolutno nikakvo jedinstvo, niti zajednički identitet, nego dodatno razjedinjavanje, slabljenje i nestanak Bošnjaka kao naroda. 

Bošnjaci nemaju rezervnu domovinu i oni najjače zagovaraju Bosnu kao državu, domovinu. Ako se Bošnjaci odreknu bosanstva, oni se odriču države, a ljudi su ginuli za svoju državu odbijajući da pristanu da je to prostor koji treba podijeliti između Zagreba i Beograda. Bosna ne može postojati bez Bošnjaka koji vjeruju u nju, narod koji ima svoju historiju i tradiciju kao i drugi narodi koji žive u BiH. 

Tako da ovo nije nikakav izbor nego opasno nametanje konstruisanog, vještačkog, nepotrebnog izbora da Bošnjaci moraju birati između bošnjaštva i bosanstva! To nije nikakav izbor između dvije ideje, nego pokušaj brisanja identiteta.

Ovdje moram primjetiti još jednu važnu činjenicu: ko danas čuva istinu o onome što se dogodilo Bosni, o ratu, opsadi Sarajeva, otporu, odbrani, genocidu, i na sve one koji su pod zastavom Bosne i Hercegovine branili državu?! 

U praksi vidimo kako to se to radi i koliko su Srbi u RS i Hrvati koje predvodi HDZ spremni na zajednički identitet, i to kroz njihovo političko i institucionalno djelovanje, kroz obrazovanje. I to su, na žalost svih nas u BiH koji je smatramo svojom državom i domovinom, činjenice.

Zajednički identitet Bosanski, što automatski znači i jaču zajedničku državu Bosnu i Hercegovinu, ne gradi se brisanjem postojećih identiteta (i naroda) nego građenjem zajedničkih vrijednosti koje povezuju sve ljude koji BiH smatraju svojom domovinom: jednakost pred zakonom, zajednička historijska svijest o antifašizmu i ZAVNOBiH-u, priznanje i prihvatanje Bosne kao države svih njenih građana.

Ali to znači i suočavanje s prošlošću, odustajanje od velikosrpskih i velikohrvatskih planova, prestanak negiranja, i prihvatanje međunarodnih presuda koje su utvrdile istinu o agresiji i genocidu. To su stvarni problemi Bosne i Hercegovine, a nedostatak je političke i moralne hrabrosti da se to jasno i glasno kaže. 

Da ponovim: etnički i državni identitet nisu u suprotnosti. Ne isključuju jedan drugog, nego se nadopunjuju, jer ne postoji država bez naroda koji je doživljava svojom, niti narod koji može opstati bez države koja mu garantuje ravnopravnost i sigurnost. 

Zamjena imena, Bošnjaka Bosancima, po Kurtćehajićevom modelu ne rješava probleme BiH niti pitanje Bosanstva, nego otvara nove sukobe oko tumačenja historije, legitimiteta, identiteta. Bošnjaštvo nije vjerska pripadnost, nego političko-historijski identitet naroda. 

Kurtćehajićeva vizija “bosanske nacije“ podsjeća na pokušaje stvaranja “jugoslavenskog naroda”, što je vjerojatno mnogima privlačno, jedinstvo, pomirenje, rješenje.

Ali, ko je, kako i zašto razbio tu Jugoslaviju? Koje su posljedice toga? Ne možeš graditi i jačati državu brisanjem onih koji su bili najbrojniji u njenoj odbrani.

Ako se Bošnjaci brišu kao narod neće ostati jedinstvena građanska država nego prostor, teritorija između Beograda i Zagreba koji to godinama i pokušavaju postići. 

Brisanje bošnjaštva pod krinkom bosanstva je najperfidniji oblik političke neutralizacije Bosne.

Dženana Karup Druško, bosanskohercegovačka je novinarka, trenutačno glavna i odgovorna urednica internet portala Avangarda.ba, bivša javna zagovaračica i predstavnica Bosne i Hercegovine u Regionalnom savjetu Koalicije za REKOM, te bivša glavna i odgovorna urednica magazina BH Dani.

Otvaraju se nove dionice autoputa između Zenice i Žepča

Federacija Bosne i Hercegovine uskoro će biti bogatija za nove kilometre autoputa na jednom od najvažnijih saobraćajnih pravaca u zemlji — između Zenice i Žepča. Riječ je o dionicama koje će značajno skratiti i olakšati putovanje između Sarajeva i sjevera zemlje, što će posebno osjetiti svakodnevni putnici i privreda.

Prema ranijim najavama iz preduzeća “Autoceste FBiH”, u oktobru bi u promet trebale biti puštene dvije ključne dionice — Poprikuše – Nemila i dio susjedne trase Nemila – Vranduk, ukupne dužine nešto više od 11 kilometara, u sklopu Koridora 5C.

Dionica Poprikuše – Nemila duga je 5,5 kilometara i prolazi kroz zahtjevan teren između Zenice i Žepča. Najveći infrastrukturni objekt na ovoj dionici je tunel Bosna, dug 3,6 kilometara, koji je ujedno i najduži cestovni tunel u BiH. Ovaj tunel, ranije poznat pod imenom Golubinja, u potpunosti će izmjestiti saobraćaj iz uskog i opasnog kanjona rijeke Bosne, čime se skraćuje putovanje i povećava sigurnost vozača.

Pored tunela, izgrađeni su brojni mostovi i vijadukti, uključujući Golubinju, Željeznicu i Kovaniće, kao i petlju i odmorište Golubinja. Više od 80 posto trase čine objekti, što ovu dionicu svrstava među tehnički najzahtjevnije na čitavom Koridoru 5C.

Istovremeno, na dionici Nemila – Vranduk od 6,2 kilometra, radovi su u završnoj fazi. Na prvoj sekciji, koja obuhvata oko dvije trećine trase, završni radovi i tehnički prijem očekuju se do kraja mjeseca. Ako sve bude teklo prema planu, ovaj dio biće otvoren zajedno sa dionicom Poprikuše – Nemila do kraja oktobra.

Otvaranje novih kilometara autoputa predstavlja važan iskorak ka modernizaciji saobraćajne mreže u BiH. Osim kraćeg i sigurnijeg putovanja, projekat donosi i niz ekonomskih koristi – bolju povezanost industrijskih zona, lakši pristup tržištima, kao i jačanje turizma i investicija.

Očekuje se da će završetkom ovih radova Bosna i Hercegovina biti još jedan korak bliže potpunom povezivanju juga i sjevera zemlje modernim autoputevima, čime se stvaraju preduslovi za dugoročni ekonomski rast i snažniju integraciju s evropskom transportnom mrežom.

GlobalBH

Bećirović s pratnjom je najskuplji političar u BiH, u stopu ga prati Komšić

Dok građani BiH jedva sastavljaju kraj s krajem, izabrani funkcioneri žive lagodno na njihov teret, uživajući u privilegijama, uključujući i skupu policijsku pratnju koju plaćaju poreski obveznici.

Najveći troškovi u tom pogledu vezani su za članove Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića.

Prema podacima Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) BiH, troškovi obezbjeđenja i pratnje samo ove dvojice funkcionera u proteklih godinu i po dana premašuju 800.000 KM.

Na vrhu liste nalazi se Bećirović. Njega je u 2024. godini obezbjeđivalo čak 12 lica, a ukupni troškovi pratnje i obezbjeđenja u zemlji i inostranstvu iznose više od 452.000 KM.

Taj novac otišao je na avionske karte, troškove smještaja, službene dnevnice, ali i ostale troškove.

Komšića je u istom periodu osiguravalo 11 lica, a troškovi njegovog obezbjeđenja iznosili su 348.489 KM.

Kada je riječ o Predsjedništvu najmanji iznos novca izdvojen je za obezbjeđenje srpskog člana Željke Cvijanović, koju su lani i u ovoj godini pratila i štitila četiri lica.

Ukupni troškovi pratnje Cvijanovićeve u istom periodu iznose 127.079 KM.

Nije samo Predsjedništvo BiH na trošku poreskih obveznika kada je riječ o obezbjeđenju i pratnji štićenih ličnosti, već i mnogi drugi.

Na spisku se nalazi i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto čija pratnja broji sedam lica, a troškovi njihovog rada, uključujući putovanja i dnevnice, iznosili su 312.159 KM u istom periodu.

Kada je riječ o ministrima, najviše novca otišlo je na pratnju i obezbjeđenje ministra Elmedina Konakovića, koji vodi resor inostranih poslova, i to više od 302.000 maraka. Konakovićeva pratnja broji pet lica.

“Za petama” Konakoviću nalazi se ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić, koga prate četiri osobe. Obezbjeđenje Hurtića u pomenutom periodu koštalo je 290.660 KM građane ove zemlje.

Na trećem mjestu je ministar odbrane Zukan Helez, čija pratnja broji tri lica. Poslovi obezbjeđenja i pratnje Heleza olakšali su poreske obveznike za 170.000 KM.

Zanimljiv je i podatak da je na obezbjeđenje bivšeg ministra bezbjednosti Nenada Nešića u ovoj godini potrošeno 5.786 maraka za avionske karte. S obzirom na to da je Nešić uhapšen prošle godine, nakon čega je i podnio ostavku na tu funkciju, vjerovatno se radi o unaprijed kupljenim kartama za lica koja su ga pratila.

Pored pomenutih funkcionera u pratnji i obezbjeđenju u prošloj i ovoj godini su uživali, između ostalih, i glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kojganić, v.d. predsjednika Suda BiH Minka Kreho, direktor Memorijalnog centra Potočari Emir Suljagić, sudija Suda BiH Sena Uzunović…

U DKPT-u napominju da od svog osnivanja kontinuirano predlažu donošenje novih odluka i uputstava o određivanju osoba, objekata i imovine koji se posebno štite, a kojima bi se poslovi i zadaci zaštite lica, objekata i imovine efikasno i racionalno uredili. Međutim, te odluke do danas nisu usvojene.

Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Slobodan Župljanin navodi da ima puno neracionalnosti u trošenju para za obezbjeđenje štićenih ličnosti, kao i u mnogim drugim oblastima u BiH.

– Zbog toga imamo i armiju pratnje koja je bespotrebna, a možda tamo gdje je potrebnija je i nema. Sasvim sigurno da sve to zaslužuje jednu ozbiljniju analizu nadležnih institucija koje se bave tim poslovima – kazao je Župljanin i dodao da je sve ove troškove potrebno analizirati i naći adekvatna rješenja.

Pogrešno bi bilo, navodi on, primijeniti manji ili veći stepen u odnosu na štićene ličnosti jer onda bi neko mogao da snosi i zakonsku odgovornost.

– Da li je obezbjeđenje nekoga preveliko ili premalo, može da kaže isključivo struka na bazi podzakonskih propisa. Tako je, pored pravnog i bezbjednosnog, to i političko pitanje – poručio je Župljanin i dodao da opšta percepcija pojedinaca o nekoj štićenoj ličnosti ne mora da odgovara stručnoj percepciji.

Saobraćajne nesreće

Prema podacima DKPT od početka 2023. godine do kraja juna ove bilo je i 19 saobraćajnih nesreća u kojima su učestvovala vozila kojima se vrši zaštita štićenih osoba u pokretu. Većina nesreća odnosi se na napuknuće vjetrobranskog stakla ili sitne ogrebotine nastale usljed udara posipnog materijala sa cestovnih površina. Sva šteta je naplaćena od osiguranja.

Kilometri

Prema podacima nadležnih od početka 2024. godine do 30. juna ove godine u Jedinici za neposredno obezbjeđenje VIP osoba ukupno su pređena 1.858.053 kilometra te potrošeno 148.715 litara goriva. U navedenom periodu za kupovinu goriva preko putnih naloga isplaćeno je 64.560 KM.

Izvor: provjereno.info

Cijene u Neumu oduševile turiste: Puno je jeftinije nego u Hrvatskoj; evo velikog izbora hrane i piće i iznosa za njih

Odlazak na more iz godine u godinu postaje sve veći luksuz, posebno kada su u pitanju nama najbliže i najčešće korištene destinacije u Hrvatskoj. Od smještaja do cijena hrane i pića, Hrvatska postaje sve teže dostupna brojnim građanima BiH. Mnogi se zato odlučuju za odlazak na naš komadić mora u – Neum.

Iako mnogi tvrde da i Neum postaje skup za ljetovanje, i dalje puno, puno jeftiniji i mnogim pristupačniji od hrvatske obale. Kako zbog puno niže cijene smještaja, tako i zbog cijene hrane.

Čitatelj iz Tuzle, koji je upravo Neum izabrao za odlazak na odmor, poslao je cjenovnik iz jednog od neumskim restorana, uz poruku; “Ovdje je jeftinije jesti u restoranu usred ljetnje sezone, nego u Sarajevu”.

Pogledajte cijene hrane i pića i procijenite sami je li jeftino ili ipak skupo. 

CIJENE HRANE

Jela od mesa

Biftek (prilog) – 50,00 KM (25 eura)

Biftek u zelenom papru (prilog) – 53,00 KM (26,5 eura)

Ramstek (prilog) – 28,00 KM (14 eura) 

Ramstek u zelenom papru (prilog) – 31,00 KM (15,5 eura)

Bečki odrezak (prilog) – 27,00 KM (13,5 eura) 

Naravni odrezak – 30,00 KM (15 eura) 

Teleći kotlet – 26,00 KM  (13 eura) 

Teleći ražnjići (prilog) – 25,00 KM (12,5 eura) 

Teleći medaljoni (prilog) – 30,00 KM (15 eura) 

Pileći file (prilog) – 30,00 KM (15 eura) 

Pileći ražnjići (prilog) – 14,00 KM (7 eura) 

Pileći file na bečki – 18,00 KM  (9 eura) 

Otkošteni pileći batak (luk, ajvar, prilog) – 16,00 KM  (8 eura) 

Pileća salata – 15,00 KM (7,5 eura) 

Ćevapi mali (5 kom., luk, ajvar, prilog) – 9,00 KM (4,5 eura) 

Ćevapi veliki (10 kom., luk, ajvar, prilog) – 16,00 KM (8 eura) 

Pljeskavica (prilog) – 16,00 KM (8 eura) 

Gurmanska pljeskavica (sir, pršut, prilog) – 19,00 KM (9,5 eura) 

Punjena pljeskavica (sir, pršut, prilog) – 19,00 KM (9,5 eura) 

Mesna plata piletina (prilog) – 55,00 KM (27,5 eura) 

Mesna plata mix – 63,00 KM (31,5 eura) 

Miješano meso (prilog) – 28,00 KM (14 eura) 

Doručak

Omlet (sir, pršut, prilog) – 10,00 KM (5 eura) 

Kobasice – 10,00 KM (5 eura) 

Pizza

Pili (piletina, sir, šampinjoni, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Pura (šunka, sir, šampinjoni, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Bosna (suhomesnato, sir, šampinjoni, tomato sos) – 16,00 KM (8 eura) 

Plodovi mora (plodovi mora, sir, šampinjoni, tomato sos) – 17,00 KM (8,5 eura) 

Tunjevina (tunjevina, sir, paprika, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Capricciosa (šunka, sir, šampinjoni, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Slavonska (kulen, sir, feferoni, šampinjoni, kečap, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Dalmatino (šunka, sir, šampinjoni, rajčica, masline, origano, tomato sos) – 16,00 KM (8 eura) 

Vegetarian pizza (povrće, sir, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Quattro formaggi (četiri vrste sira, tomato sos) – 16,00 KM (8 eura) 

Margarita (sir, tomato sos) – 13,00 KM (6,5 eura) 

Pizza fungioso (šunka, gljive, sir, tomato sos) – 13,00 KM (6,5 eura) 

Vegetarijanska jela

Povrće sa žara – 10,00 KM (5 eura) 

Vegetarian pizza – 14,00 KM (7 eura) 

Rižoto povrće – 14,00 KM (7 eura) 

Špageti povrće – 14,00 KM (7 eura)

 

Salate

Raštika – 5,00 KM (2,5 eura) 

Krastavac – 5,00 KM (2,5 eura) 

Kupus – 5,00 KM (2,5 eura) 

Zelena – 5,00 KM (2,5 eura)) 

Miješana – 5,00 KM ((2,5 eura) 

Šopska – 10,00 KM (5 eura) 

Pileća – 14,00 KM (7 eura) 

Salata tuna (tuna konzerva) – 12,00 KM (6 eura) 

Juhe

Pileća – 5,00 KM (2,5 eura)

Goveđa – 5,00 KM (2,5 eura) 

Riblja – 5,00 KM (2,5 eura)

Prilozi

Pomfrit – 5,00 KM (2,5 eura) 

Kuhani krumpir – 5,00 KM (2,5 eura)

Blitva – 5,00 KM (2,5 eura) 

Riža – 5,00 KM (2,5 eura)

Kajmak – 5,00 KM (2,5 eura)

Hladna jela

Hladna plata 150 g (dalmatinski ili goveđi pršut, sir) – 17,00 KM (8,5 eura) 

Pršut dalmatinski 100 g – 12,00 KM (6 eura) 

Goveđi pršut 100 g – 12,00 KM (6 eura)  

Tvrdi sir 100 g – 12,00 KM (6 eura) 

Kajmak 100 g – 12,00 KM (6 eura) 

Riba

Lubin na žaru – 25,00 KM (12,5 eura) 

Orada na žaru – 25,00 KM (12,5 eura) 

Oborita riba do 1 kg – 120,00 KM  (60 eura)

Gringo – 17,00 KM (8,5 eura)

Lignje sa žara – 25,00 KM (12,5 eura)

Lignje pržene/frigane – 25,00 KM (12,5 eura) 

File brancina, file orade – 25,00 KM (12,5 eura) 

Losos steak 1 kat. – 45,00 KM (22,5 eura)

Losos steak 2 kat. – 70,00 KM (35 eura)

Tuna steak 200 gr – 35,00 KM (17,5 eura)

Salata hobotnica – 22,00 KM (11 eura)

Salata od ribe – 12,00 KM (6 eura)

Salata tuna (konzerva) – 12,00 KM (6 eura)

Rakovi i školjke

Škampi 0,50 kg – 52,00 KM (26 eura)

Kozice 0,50 kg – 40,00 KM (20 eura)

Mušule 0,50 kg – 13,00 KM (6,5 eura)

Kamenice 1 komad – 5,00 KM (2,5 eura)

Špageti i rižota

Carbonare – 14,00 KM (7 eura)

Špageti morski plodovi – 16,00 KM (8 eura)

Špageti povrće – 14,00 KM (7 eura)

Crni rižoto sipa – 20,00 KM (10 eura)

Rižoto plodovi mora – 20,00 KM (10 eura)

Rižoto piletina – 14,00 KM (7 eura)

Slastice

Sladoled (1 kugla) – 2,50 (1,25 eura)

Palačinke (Nutella, eurokrem, marmelada, linolada, marmelada + orasi, sladoled) – 5,00 KM (2,5 eura)

Palačinke sladoled – 7,50 (3,75 eura)

Kolači – 5,00 KM (2,5 eura)

Banana split – 12,00 KM (6 eura)

Voćni kup – 12,00 KM (6 eura)

Topli napici

Kava – 3,00 KM (1,5 eura)

Kava s vrhnjem – 3,50 (1,75 eura)

Kava s mlijekom – 3,50 (1,75 eura)

Bijela kava – 3,50 (1,75 eura)

Kava sa šlagom – 3,50 (1,75 eura)

Kava ledena – 5,50 (2,75 eura)

Čokoladno mlijeko – 4,50 (2,25 eura)

Vruća čokolada – 5,50 (1,75 eura)

Nescafe – 4,50 (2,25 eura)

Cappuccino – 4,50 (2,25 eura)

Čaj – 3,00 KM (1,5 eura)

CIJENE PIĆA

Bezalkoholna pića

Coca Cola – 5,00 KM (2,5 eura)

Coca Cola zero – 5,00 KM (2,5 eura)

Fanta naranča – 5,00 KM (2,5 eura)

Sprite – 5,00 KM  (2,5 eura)

Tonic – 5,00 KM  (2,5 eura)

Bitter Lemon – 5,00 KM  (2,5 eura)

Egrentina – 5,00 KM  (2,5 eura)

Orangina – 5,50 (2,75 eura)

Gusti (breskva) – 5,00 KM  (2,5 eura)

Jucy (naranča) – 5,00 KM  (2,5 eura)

Jabuka – 5,00 KM  (2,5 eura)

Jagoda – 5,00 KM (2,5 eura)

Borovnica – 5,00 KM  (2,5 eura)

Cijeđena naranča – 6,00 KM  (2,5 eura)

Limunada – 5,00 KM  (2,5 eura)

Ledeni čaj (breskva) – 5,00 KM (2,5 eura)

Ledeni čaj (brusnica) – 5,00 KM  (2,5 eura)

Cedevita naranča – 5,00 KM  (2,5 eura)

Cedevita limun – 5,00 KM  (2,5 eura)

Red Bull – 7,00 KM  (3,5 eura)

Alkoholna pića

Viski

Chivas Regal – 7,00 KM (3,5 eura)

Jack Daniels – 6,00 KM (3 eura)

Johnny Walker – 6,00 KM (3 eura)

Bailey’s Irish Cream – 6,00 KM (3 eura)

Ballentine’s – 5,00 KM (2,5 eura)

Jameson Whiskey – 6,00 KM (3 eura)

Votka

Smirnoff – 5,00 KM (2,5 eura)

Romana – 3,00 KM (1,5 eura)

Moskva – 3,00 KM (1,5 eura)

Puschkin – 3,00 KM (1,5 eura)

Absolute – 6,00 KM (3 eura)

Belvedere – 7,00 KM (3,5 eura)

Ostalo

Jagermeister – 4,00 KM (2 eura)

Pelinkovac – 3,00 KM (1,5 eura)

Stock – 3,00 KM (1,5 eura)

Martini – 4,00 KM (2 eura)

Gin – 4,00 KM (2 eura)

Aperol – 10,00 KM (5 eura)

Tequila – 5,00 KM (2,5 eura)

Viljamovka – 6,00 KM (3 eura)

Travarica – 3,00 KM (1,5 eura)

Loza – 3,00 KM (1,5 eura)

Vlahovac – 3,00 KM (1,5 eura)

Višnjevača – 3,00 KM (1,5 eura)

Orahovica – 3,00 KM (1,5 eura)

Smirnoff Ice – 8,00 KM (4 eura)

Somersby – 6,00 KM (3 eura)

Pivo

Karlovačko boca 0,33 l – 4,00 KM (2 eura)

Karlovačko boca 0,50 l – 5,00 KM (2,5 eura)

Tamno – 5,00 KM (2,5 eura)

Laško – 5,00 KM (2,5 eura)

Laško malt – 5,00 KM (2,5 eura)

Radler – 5,00 KM (2,5 eura)

Heineken – 6,00 KM (3 eura)

Pivo bezalkoholno – 5,00 KM (2,5 eura)

Sarajevsko – 5,00 KM (2,5 eura)

Točeno 0,30 l – 4,00 KM (2 eura)

Točeno 0,50 l – 5,00 KM (2,5 eura)

 

Vina

Bijela vina

Vino kuće bijelo 0,10 l – 1,00 KM/0,25 l – 3,00 KM (0,5 -1,5 eura)

Markant vrh. bijelo 0,75 l – 25,00 KM (12,5 eura)

Žilavka Andrija 0,75 l – 45,00 KM (22,5 eura)

Pošip Čara 0,75 l – 70,00 KM (35 eura)

Malvazija Kozlović 0,75 l – 70,00 KM (35 eura)

Graševina 0,75 l – 40,00 KM (20 eura)

Crvena vina

Vino kuće crveno 0,10 l – 1,00 KM/0,25 l – 3,00 KM (0,5 -1,5 eura)

Blatina Andrija 0,75 l – 45,00 KM (22,5 eura)

Plavac mali 0,75 l – 65,00 KM (32,5 eura)

Dingač 0,75 l – 85,00 KM (42,5 eura)

Ostala vina

Rose vino 0,75 l – 45,00 KM (22,5 eura)

Prošek desertno 1,00 KM l – 40,00 KM (20 eura)

Šampanjac – 50,00 KM (22,5 eura)

Mala vina

Blatina 0,18 l – 8,00 KM (4 eura)

Žilavka 0,18 l – 8,00 KM (4 eura)

Graševina 0,18 l – 8,00 KM (4 eura)

Voda

Kiseljak 1,00 KM l – 7,00 KM (3,5 eura)

Jamnica 0,75 l – 6,00 KM (3 eura)

Jamnica 0,25 l – 3,00 KM (1,5 eura)

Jana limun 0,50 l – 3,00 KM (1,5 eura)

Jana naranča 0,50 l – 4,00 KM (2 eura)

Negazirana voda 0,75 l – 5,00 KM (2,5 eura)

Negazirana voda 0,25 l – 3,00 KM (2,5 eura)

Mineralna voda 0,25 l – 3,00 KM (2,5 eura)

Min. voda Sensation 0,25 l – 3,50 (1,75 eura), piše Fokus.ba.

 

Oglasili se poslodavci, ne žele plaćati radnike dok su na pauzi

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH) reagovalo je na informacije iz medija prema kojima je Vlada FBiH navodno usvojila inicijativu kojom bi se pauza na poslu ubuduće uračunavala u radno vrijeme. Iako ova informacija još uvijek nije zvanično potvrđena na službenoj stranici Vlade, UPFBiH smatra da bi usvajanje ovakve odluke bez prethodnog dijaloga sa socijalnim partnerima predstavljalo ozbiljan presedan.

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine reagovalo je na informacije da je Vlada Federacije BiH usvojila inicijativu o izmjeni i dopuni Zakona o radu kojom bi se pauza na poslu ubuduće uračunavala u radno vrijeme.

Na službenoj stranici Vlade FBiH nema informacija koje bi potvrdile medijske navode, te Udruženje smatra da ovakva inicijativa, usvojena bez prethodnog konsultovanja sa socijalnim partnerima, predstavljala ozbiljan presedan u socijalnom dijalogu i direktan novi udar na poslovno okruženje, a posebno u trenutku kada je prema najavama iz resornog ministarstva rada i socijalne politike u pripremi početak rada novog Zakona o radu Federacije BiH.

“Donošenje parcijalnih rješenja bez sagledavanja šireg konteksta radnih odnosa i poslovnog okruženja, a posebno bez sveobuhvatne analize ekonomsko-fiskalnih posljedica, u potpunosti obesmišljava proces izrade i usvajanja novog zakona kao i procese kolektivnog pregovaranja između poslodavaca i sindikata“, smatraju poslodavci, prenosi BiznisInfo.

Predložena inicijativa da se pauza u toku rada uračunava u efektivno radno vrijeme nije u skladu sa EU direktivom koja definiše određene aspekte organizacije radnog vremena, a pravo na pauzu ne podrazumijeva automatski i pravom da se pauza smatra dijelom radnog vremena.

“Analiza radnog zakonodavstva većine zemalja članica EU, koje imaju visoke standarde u odnosu na BiH, jasno ukazuje da se pauza u pravilu ne plaća i ne uračunava u radno vrijeme, već se koristi isključivo za odmor radnika“, saopšteno je iz Udruženja poslodavaca FBiH.

"Zenica uskoro dobija moderan aqua park", pisali smo prije 5 godina ⁉️

Kompleks otvorenih gradskih bazena u Zenici izgrađen u naselju Crkvice 1965. godine, do ljeta naredne godine postat će veliko gradilište. Postojeći rekreativni bazen i ovalni dječiji bazen bit će potpuno uklonjeni, a na njihovim mjestima izgradit će se novi savremeni bazeni, sa povećanjem vodene površine do cca 2.500m². Budući bazeni obogaćeni su vodenim atrakcijama, ugostiteljskim i servisnim sadržajima. U glavnom rekreacijskom bazenu centralno, projektovano je ostrvo sa cafeom i povezano mostovima sa uređenim površinama za sunčanje. Projektovana je i posebna dječija zona sa dva nova dječija bazena sa adekvatnim sadržajima. Duž olimpijskog bazena bit će postavljene nove montažne tribine za 200 gledalaca koje su također u funkciji sunčališta. Otvoreni vodeni park činit će rekonstruisani olimpijski 50-metarski bazen za isplivavanje sa pripadajućim tribinama sa 200 mjesta za sjedenje, rekonstruisani bazen sa skakaonicom od 3m, 5m i 10m, bazen za rekreaciju u slobodnoj formi površine cca 2500 m², dubine 1,4 m, sa planiranim vodenim atrakcijama (brza rijeka, whirlpooli, masažne mlaznice – labudovi i gejziri, tobogani anakonda i ostrvo sa cafeom, ostrva i mostovi, pristupne stepenice), dječiji bazeni površine 325 m², sa slapom, pečurkom i ostrvom. Unutar kompleksa bit će površina za sunčanje, spasilački toranj, mobilni šankovi, tuševi, kabine za presvlačenje, kiosci, mobilijar za plažu… Duž ulice Prve zeničke brigade uz istočnu ogradu kompleksa planiran je niz poslovnih objekata komercijalnog karaktera, pretežno ugostiteljske namjene (caffe, pizzeria, restoran) kao terasaste građevine sa vizurama na kompleks bazena. U padinskom dijelu kompleksa nalazit će se amfiteatar sa pozornicom u funkciji održavanja različitih priredbi, a uz amfiteatar formira se i polukružna pozornica. Na sjevernoj strani kompleksa projektovani su sportski tereni za mali nogomet sa vještačkom travom, košarku, odbojku na pijesku, mini golf sa 9 rupa i dječije igralište. „Zenica je četvrti grad u Bosni i Hercegovini čiji građani zaslužuju savremene otvorene i zatvorene bazene. Uspio sam finansijski stabilizovati grad, vraćamo tuđe kredite i sada imamo prostora za nove investicije kako bi olakšali i uljepšali život građanima Zenice ali i privukli goste iz drugih gradova. Imamo projekte i siguran sam da Zeničani vrlo brzo svoje rekreativne potrebe neće zadovoljavati izvan našeg lijepog grada“, kaže Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice. Idejni projekat rekonstrukcije kompleksa gradskih bazena u Crkvicama uradili su zenički stručnjaci, radnici Javnog preduzeća za prostorno planiranje i uređenje grada Zenica.

Hotel Vapore spreman za sezonu 2025.: Nova prilika za goste i buduće zaposlenike

Hotel Vapore već je otvorio svoja vrata za sezonu 2025., a očekivanja su pozitivna. Direktor prodaje i marketinga, Darijo Maslać, ističe kako su proteklih mjeseci intenzivno radili na pripremama za nadolazeću sezonu.

“Tijekom zime smo aktivno razgovarali s našim dugogodišnjim partnerima, sudjelovali na turističkim sajmovima i analizirali tržišne trendove. Najave su optimistične, ali nećemo unaprijed proglašavati rekordne rezultate – radije ćemo se fokusirati na kvalitetnu promociju i prodaju, što bi, nadamo se, trebalo donijeti odlične rezultate,” izjavio je Maslać.

Osim što pripremaju sve za dolazak gostiju, u Hotelu Vapore u potrazi su i za novim članovima tima. Ako imate timski duh, volite dinamično okruženje i želite biti dio luksuznog hotelskog ambijenta, možda je upravo ovo prilika za vas!

Otvorena su radna mjesta na sljedećim pozicijama:

• Recepcioner
• Konobar
• Kuhar
• Pomoćno osoblje u kuhinji
• Slastičarka

Zainteresirani kandidati mogu poslati prijavu sa kratkim životopisom i kontakt brojem na e-mail info@hotel-vapore.com. Dodatne informacije mogu se dobiti i putem telefona 036 88 55 00.

Nova sezona donosi nove izazove i prilike – bilo da tražite savršeno mjesto za odmor ili novu poslovnu avanturu, Hotel Vapore vas čeka!

Zastupnici Skupštine ZDK podržali inicijativu o formiranju RTV ZDK-a!

Skupština Zeničko-dobojskog kantona usvojila je na današnjem zasjedanju, glasovima svih prisutnih zastupnika, Inicijativu zastupnika Omera Škalje za donošenje zakona o kantonalnoj radio-televiziji ZDK-a te zaključke koje je predložio predsjedavajući Skupštine Ćazim Huskić.

Skupština je, svojim zaključkom, dala zadatak Ministarstvu za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoliša, a koje je dalo svoje pozitivno mišljenje na ovu inicijativu, da “u roku od 30 dana sačini nacrt prijedloga odgovarajućeg osnivačkog akta o osnivanju Kantonalne radio-televizije ZDK“.

Ministarstvu finansija ZDK-a naloženo je da poduzme sve aktivnosti koje se odnose na “stvaranje zakonskih uslova za pripremu i razmatranje odgovarajućeg osnivačkog akta“ o formiranju RTV ZDK-a, u pogledu budžetskog planiranja i finansijskih sredstava.

Grad Zenica kreditno nesposoban: "Plava voda" i dalje samo na papiru

Od prvobitne ideje iz osamdesetih, pa izrade projekta 2011. godine, regionalni vodovod Plava voda, kojim bi iz Travnika preko Novog Travnika, Viteza, koji je inače odustao od projekta, te Busovače pitka voda stigla do Zenice ostao je samo na papiru. Dok se proteklih godina često nalazio u krizi zbog neslaganja svih aktera, prvobitno planiranu cijenu pojela je inflacija, pa je sada za oko 10 miliona eura skuplji u odnosu na sredstva koja stoje na računima. Upravo zbog te činjenice akteri moraju da pored vraćanja kredita plaćaju i takozvane penale, a vodovod postoji tek na kartama.

„Regionalni vodovod Plava voda će vjerovatno ući u anale čudnovatosti projekata, koliko to već sve dugo traje“, ocjenjuje Kenan Dautović, načelnik Općine Travnik (SDA).

Ipak, posljednjih godina stvari su se pomjerile s tačke neizvjesnosti. Eksproprijacija zemljišta na trasi od Travnika do Zenice u velikom procentu je okončana, čak je i izabran izvođač radova. No, godine odugovlačenja, a nerijetko političkog nadmudrivanja dovele su do toga da sada nedostaje i novca. Ranije osigurana sredstva kreditima EBRD-a i CEB-a od po 11 miliona eura sada nisu dovoljna.

„U završnoj fazi nabavke izvođača dostavljena finansijska ponuda ponuđača premašuje iznos raspoloživih sredstava predviđenih u budžetu za cca 11 miliona eura. Pod pretpostavkom da se iznađu nedostajuća sredstva za implementaciju regionalnog vodovoda Plava voda uz suglasnost banke EBRD, mogao bi se potpisati ugovor sa izvođačem radova“, navode iz JP RV "Plava voda".

Prema važećem projektu usvojenom od EBRD-a završetak radova je 2027. godina, ali je izvjesno da do toga neće doći jer za novo zaduženje nema saglasnosti svih partnera. Za sada još nema ni spremnosti viših nivoa vlasti da preuzmu tuđe obaveze, iako ih oni koji su obavezni po vlasničkom udjelu u Javnom preduzeću uredno ne izmiruju.

„Ono u čemu smo se trenutno našli jeste da nas je Grad Zenica zvanično obavijestio da nije kreditno sposoban da vraća dug, s obzirom na to da se vrijeme vraćanja duga skratilo i dogovor je bio da Vlada Federacije preuzme obaveze Grada Zenice“, kaže Dautović.

„Nadam se da će opstati taj projekat, iako Grad Zenica već više od godinu ne uplaćuje sredstva namijenjena za preduzeće JP 'Plava voda'. To stvara probleme i Grad Zenica se mora odrediti oko toga“, ističe Tahir Lendo, premijer SBK-a (SDA).

S druge strane, građani Zenice kroz cijenu vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda uredno plaćaju kredite postojećih, održivost realizovanih, te razvoj novih projekata, a među njima je i Plava voda.

„Po kreditima za projekat 'Plava voda', Javno preduzeće 'Vodovod i kanalizacija' d. o. o. Zenica je uredno izmirilo sve dospjele obaveze. Imajući u vidu da dinamika realizacije odobrenog kredita kasni u odnosu na planiranu otplatu kredita, Javno preduzeće 'Vodovod i kanalizacija' d. o. o. Zenica je na svojim računima akumuliralo više sredstava nego što je planiralo. Ona se nalaze na računima preduzeća i biće korištena u skladu s namjenom“, kažu iz JP ViK Zenica.

U međuvremenu, dok se vraćaju sredstva ratu po ratu stranim kreditorima i traže novi finansijeri, novca itekako ima. Zbog nepovučenih sredstava iz kredita EBRD-a svi učesnici - dva kantona, Zenica, Novi Travnik i Busovača te Federalni fond za zaštitu okoliša plaćaju dodatne naknade i to nisu zanemarljivi iznosi.

„Do sada je ZDK za penale zbog nepovlačenja sredstava EBRD-a platio 522.717 KM. Zaduženja se isplaćuju, a pitanje je koliko će trebati da se to realizaciju“, kaže Nezir Pivić, premijer ZDK-a (SDA).

Dok je realizacija ovog međukantonalnog projekta godinama tapkala u mjestu, čini se da je propuštena prilika da se minimalnim sredstvima dugoročno riješi pitanje vodosnabdijevanja za sredine koje ukupno imaju više od 200.000 stanovnika. Ako se i pronađu dodatni milioni neophodni za nastavak i pokretanje radova, cijenu političkih nesuglasica kao i cijenu vode platit će građani.

federalna.ba

Porodica Ahmetlić mogla bi objaviti ponudu za preuzimanje kompanije Igman Konjic

FOTO: Ilustracija / Biznisinfo

Porodica Ahmetlić mogla bi objaviti ponudu za preuzimanje kompanije Igman Konjic koja je lider domaće namjenske industrije.

Naime, Muharem i Ahmed Ahmetlić su u proteklom periodu, kupovinom dionica Igmana, došli do procenta koji nalaže objavu ponude za preuzimanje cijele kompanije, a prema Zakonu o preuzimanju dioničkih društava FBiH.

Objasnili su zbog čega još uvijek nisu objavili ponudu i kada će to učiniti.

– Ponuda za preuzimanje emitenta Igman d.d. Konjic, u skladu sa članom 9. Zakona o preuzimanju dioničkih društava FBiH nije provođena, obzirom da se radi o specifičnom emitentu koji po svojoj djelatnosti pripada grani namjenske industrije – istaknuli su.

Kako su pojasnili, shodno zakonskim propisima sva društva iz namjenske industrije moraju biti u većinskom državnom vlasništvu, te je ta činjenica u indirektnoj koliziji sa članom 9. Zakona o preuzimanju dioničkih društava FBiH, obzirom da bi ponuda za preuzimanje obuhvatila i većinski dio dionica koje su u državnom vlasništvu a koje ne mogu biti predmet prodaje.

– U cilju rješavanja ovog problema gdin. Muharem Ahmetlić se obraćao pismenim dopisom prema Vladi F BiH i prema resornom ministarstvu dana 25.02.2020. godine, ali odgovor na postavljena pitanja nije nikad dobio, a upravo ti traženi odgovori su preduslov za provođenje Ponude za preuzimanje emitenta Igman d.d. Konjic u skladu sa članom 9. Zakona o preuzimanju dioničkih društava FBiH. Shodno prethodno navedenom, Ponuda za preuzimanje emitenta Igman d.d. Konjic će biti provedena kad se ispune svi uslovi za provođenje iste, a nastupanje navedenih uslova nije u djelokrugu mogućnosti gospodina Muharema Ahmetlića i gospodina Ahmeda Ahmetlića – kazali su.

Podsjetimo, Ahmetlići su jedna od najuspješnijih i najbogatijih porodica u BiH. Stoje iza kompanije Hifa Petrol koja je prošle godine imala prihode od čak 800 miliona KM. Osim toga, vlasnici su i niza drugih kompanija u BiH, Sloveniji, Njemačkoj i SAD-u.

Svojim bogatim poslovnim iskustvom i kontaktima sigurno mogu doprinijeti dodatnom razvoju Igmana.

Inače, Igman Konjic ima ukupno 40 dioničara.

Izvor: Biznisinfo.ba

Firma koja cijeni svoje radnike: Uposlenice počastili nezaboravnim putovanjem u Istanbul!

Firma Alternativa d.o.o. još jednom je dokazala koliko cijeni i ulaže u svoje zaposlenike. Nakon prošlogodišnjeg putovanja u Dubrovnik, ove godine organizovali su nezaboravan boravak u Istanbulu, jednom od najfascinantnijih gradova svijeta.

Ovo putovanje nije bilo samo prilika za odmor i istraživanje, već i za jačanje timskog duha i bolje povezivanje kolegica, što je ključan segment uspjeha kompanije.

Istanbul – grad koji spaja Istok i Zapad

Tokom boravka u Istanbulu, uposlenice su imale priliku posjetiti najpoznatije turističke atrakcije ovog impresivnog metropolisa. Jedan od vrhunaca putovanja bilo je krstarenje Bosforom, koje im je omogućilo da grad dožive iz potpuno nove perspektive, uživajući u panoramskom pogledu na evropsku i azijsku stranu turske prijestonice.

Naravno, nije izostala ni kupovina u Kapali čaršiji, jednom od najstarijih i najvećih bazara na svijetu, kao ni šetnja živopisnim Taksimom, srcem modernog Istanbula, gdje su uposlenice imale priliku upoznati lokalnu kulturu i tradiciju.

Posebno su ih impresionirale historijske znamenitosti poput:

Aja Sofije – impozantne građevine koja je bila crkva, džamija, a danas muzej svjetske baštine

Galata kule – simbola Istanbula s nevjerovatnim pogledom na grad

Balata – šarmantne četvrti poznate po svojim šarenim kućama i fascinantnoj arhitekturi

Timski duh kao temelj uspjeha

Ovo nezaboravno putovanje nije bilo samo odmor, već i prilika da se uposlenice bolje upoznaju, povežu i podijele iskustva izvan poslovnog okruženja. U Alternativi d.o.o. vjeruju da su zadovoljni zaposlenici ključ uspjeha kompanije, a ovakve inicijative to dodatno potvrđuju.

• Pružamo svojim zaposlenicima prilike za opuštanje, druženje i jačanje timskog duha. Vjerujemo da sretni i motivisani radnici doprinose razvoju firme i pružaju kvalitetniju uslugu našim klijentima – poručuju iz kompanije.

Alternativa d.o.o. nastavlja s tradicijom ulaganja u svoje zaposlenike, a ovakva iskustva dokazuju da su briga o radnicima i timska energija put ka dugoročnom uspjehu.

(biznisinfo.ba)

ZENICA: Održane 5. mirne demonstracije, za petak najavljeno okupljanje pred zgradom institucija

Petu nedjelju za redom, u Zenici su, u organizaciji neformalne grupe 'Zenica ustaje', upriličena je mirna šetnja i skup, koji je započeo minutom šutnje za stradale u prošlogodišnjim poplavama i klizištima u Jablanici kod Mostara. I sa ovog su skupa zatraženi odgovornost, ubrzanje istrage te i podizanje optužnica protiv odgovornih za tu katastrofu, kao i da se javnosti i stanovništvu Jablanice predoči situacija u tom pogledu.

- Primarno sam ovdje zbog naših penzionera, jer su se, ipak, oni izborili za ovu našu budućnost, kao i sadašnjost, te ih ne treba zaboraviti. Trebamo im biti podrška i ti koji će im pomoći živjeti život kakav su zaslužili svojim cjeloživotnim radom, kazala je Esmeralda Deranjić, studentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Zenica. Ona je pozvala i ostale studente i mlade u BiH da se pridruže protestima jer smatra da mogu doći do željenog cilja. 

- Borba ne staje. Naši zahtjevi još nisu ispunjeni. Nisu nam došli ni odgovori na zahtjeve tako da se u petak planiramo okupiti ispred zgrade institucija u Zenici i tražiti da se naše zahtjeve ispune i da nam se da odgovoru, najavila je Deranjić uz poruku da ne žele praviti nikakve nemire, već samo motivirati i druge na borbu.

Zahtjevi koji su u proteklih mjesec dana odaslani s ovih skupova prema Gradu Zenica, Vladi Zeničko-dobojskog kantona i Vladi Federacije BiH, osim odgovornosti za Jablanicu te saniranje šteta i pomoći stanovnicima tog grada, podrazumijevaju i povećanje penzija i poboljšanje uvjeta života penzionera. Upućen je i zahtjev za suzbijanje vršnjačkog nasilja, koje zahtijeva konkretne odgovore, planove za rješavanje te angažman na tim problemima, te zahtjev za suzbijanje inflacije i teške ekonomske situacije u FBiH. Demonstranti su ranije tražili i dogovor vezan za izgradnju Kantonalne bolnice Zenica, izradu Registra karcinoma u gradu Zenica te adekvatnog rješavanje problema grijanja u Zenici.

"ZENICA USTAJE" POZIVA MEDIJE: Podržite građane - bojkotujte političare na jedan dan!

Neformalna grupa Zenica ustaje obratila se medijima sa originalnim pozivom na bojkot – naime, pozvali su medijske radnike i radnice da na jedan dan bojkotuju političke ličnosti u Bosni i Hercegovini. Ovu inicijativu su zdušno podržali i građani Zenice koji su se okupili na protestnom skupu prije dva dana, a na podršku je naišla i kod grupa i građana koji slične protestne skupove organizuju u Kaknju i Brčkom.

U pozivu se ističe kako je već godinama javni prostor u Bosni i Hercegovini svakodnevno kontaminiran  vijestima o političarima i političarkama, te kako promjene kojima građani teže nisu moguće bez šire podrške medija i društva.

„Moramo prestati da šablonski prebacujemo kanale,  ishitreno klikamo i  na taj način podižemo rejting političkim ličnostima i njihovim medijima. Moramo prestati da čitamo, slušamo i gledamo crnu hroniku, senzacionalističke natpise, sponzorisane objave, te da se naslađujemo sa kakofonijom jednih te istih političkih lica“, poručuju iz grupe Zenica ustaje.  

Uz riječi zahvalnosti medijima za podršku i pažnju koju su posvetili protestima u Zenici, aktivisti su im poručili kako bi izvrstan čin podrške građanima u borbi za rješavanje njihovih problema bio kad bi se bar na jedan dan sa političara fokus u potpunosti prebacio na građane.

„Umjesto njihovih izjava, posvetite prostor ljudima koji svojim radom, inicijativama i hrabrošću mijenjaju Bosnu i Hercegovinu nabolje. Umjesto prenosa političkih prepucavanja, izvještavajte o vašim građanima, inovatorima i lokalnim herojima koji svakodnevno donose stvarne promjene. Izvještavajte o građanskim borbama, hrabrosti, znanju i djelovanju. Mediji imaju moć da oblikuju društvo, a taj jedan dan može poslati snažnu poruku o tome ko zaista zaslužuje pažnju. Dajte priliku građanskom aktivizmu da bude u centru zbivanja“, stoji u ovom pozivu kojeg podržavaju i potpisuju i neformalne grupe Kakanj ustaje i Brčko ustaje.

Ove grupe jasno i glasno zajedno pozivaju sve medije na potpuni medijski bojkot političkih ličnosti, za početak – na jedan dan. „Predlažemo da to bude subota, 8. mart – dan posvećen ženskom pokretu i (ženskom) građanskom aktivizmu. Ukoliko određeni mediji iz opravdanih razloga – unaprijed planiranih programskih šema i rasporeda nisu u mogućnosti pridružiti se na ovaj dan, predlažemo da takvi mediji solidarno i u dogovoru odrede drugi dan za bojkot“, kažu organizatori protesta u Zenici, Kaknju i Brčkom.

Svoj sljedeći izlazak na ulice najavljuju za ovaj vikend, a medije – uz poziv na bojkot – pozivaju i na nastavak praćenja njihovih aktivnosti.

„U dogovoru, ujedinjeno, solidarno i bez opravdanja, a mi, građani, upamtit ćemo svaki izuzetak“, poručuju predstavnici grupa građana Zenice, Kaknja i Brčkog.

Prvi mart neradni dan u FBiH, obilježava se u subotu

Državni praznici, shodno ovom Zakonu, ne prenose se i obilježavaju se onoga dana na koji i padaju.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike saopćeno je da se u skladu sa Zakonom o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine Dan nezavisnosti obilježava 1. marta, te da je na dan praznika neradni dan za državne organe, preduzeća i druga pravna lica.

Državni praznici, shodno ovom Zakonu, ne prenose se i obilježavaju se onoga dana na koji i padaju.

- Ove godine Dan nezavisnosti pada na subotu, te shodno tome, pozivamo sve pravne subjekte da ispoštuju pravo građana na neradni dan povodom obilježavanja ovog praznika.

Ukoliko, zbog prirode posla i rasporeda radnog vremena, radnici rade ovoga dana, propada im pravo na uvećanje plaće, u skladu sa članom 76. Zakona o radu - saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Objavljeno ko su najpoželjniji poslodavci u BiH

Na svečanoj dodjeli priznanja, kompanija dm drogerie markt d.o.o. ponijela je titulu Najpoželjnijeg poslodavca u BiH za 2024. godinu, potvrđujući svoju lidersku poziciju u kreiranju kvalitetnog radnog okruženja.

Ova prestižna titula, koju dmBiH osvaja već jedanaesti put, potvrda je kontinuiranog ulaganja u kvalitetno radno okruženje, razvoj zaposlenika i korporativnu kulturu koja stavlja ljude na prvo mjesto.

Svečana dodjela priznanja održana je 20. februara 2025. godine u Hotelu Holiday u Sarajevu, u organizaciji kompanije Kolektiv d.o.o. (MojPosao.ba).

Ovaj značajan događaj, koji se organizuje već osamnaest godina, okupio je predstavnike vodećih kompanija, međunarodnih organizacija, kao i poslovne i političke zajednice, potvrđujući značaj employer brandinga u savremenom poslovanju.

– U ime dmBiH želim se zahvaliti javnosti na ovom vrijednom priznanju. Ponosni smo na činjenicu da smo prepoznati kao Najpoželjniji poslodavac 11 puta, a od toga devet puta zaredom. Kroz našu poslovnu filozofiju “Živjeti posao drugačije” kontinuirano nastojimo oplemeniti potrebe naših zaposlenika. Nudimo brojne prilike za profesionalni razvoj u vidu edukacija, školovanja, aktivnog učešća u internacionalnim projektima, atraktivnih primanja, ali ih i potičemo na što bolji balans poslovnog i privatnog, brinemo za njihovo zdravlje, družimo se i zajedno slavimo uspjehe. Ovo prestižno priznanje daje nam podstrek i obavezuje nas da i u narednom periodu nastavimo s dobrim praksama koje će i dalje dm za zaposlenike činiti mjestom kojem se vraćaju s osmijehom – izjavila je Emina Mušinović, članica Uprave i Poslovodstva i voditeljica resora Razvoj ljudskih resursa i Informatika dmBiH.

Među TOP 10 najpoželjnijih poslodavaca za 2024. godinu, poslije prvoplasirane dm drogerie markt d.o.o., našle su se kompanije: BINGO d.o.o. Tuzla, BH Telecom d.d., Elektroprivreda BH, HIFA-OIL d.o.o. Tešanj, VIOLETA d.o.o. Grude, Nelt d.o.o, LIDL BH, UniCredit Bank d.d. Mostar, CM Cosmetic market d.o.o.

U odnosu na prethodnu godinu, na listi su se po prvi put plasirale kompanije LIDL BH i CM Cosmetic market d.o.o., dok se UniCredit Bank d.d. Mostar vratio među vodeće poslodavce.

Uz ovu nagradu, dm drogerie markt ponio je i priznanje Najinkluzivnijeg poslodavca u BiH za 2024. godinu, potvrdivši time svoju lidersku poziciju u korporativnoj inkluzivnosti.

Ovo priznanje, dodijeljeno u saradnji sa partnerom istraživanja Sarajevskim otvorenim centrom, pripada kompanijama koje aktivno unapređuju ljudska prava, promovišu jednakost i osiguravaju ravnopravno radno okruženje za sve, bez obzira na spol, seksualnu orijentaciju, etničku pripadnost ili invaliditet, piše Ekapija.

Skupo je koštalo pravljenje torti i prodaja “na crno”

U borbi protiv poreskih i carinskih prevara, službenici finansijske policije otkrili su ilegalnu internet poslastičarnicu.

Kako prenose austrijski mediji, 31-godišnja Austrijanka prodavala je torte u velikim količinama u Gornjoj Austriji putem popularne društvene mreže.

Nelegalno je prodala najmanje 806 torti i zaradila oko 72.000 evra. Pored toga, žena od početka 2022. godine prima stalnu naknadu za nezaposlene i hitnu pomoć.

“Takvi slučajevi nisu bezazleni prekršaji i nanose štetu principima poštene ekonomije i društva zasnovanog na solidarnosti. Naš recept protiv prevara je jednostavan: otkriti, kazniti i obeshrabriti. Na taj način obezbjeđujemo pravednost i povjerenje u našu privredu te štitimo prave firme, u ovom slučaju prave poslastičarnice”, izjavio je ministar finansija.

Otkrivena preko društvenih mreža

Službenici finansijske policije saznali su za slučaj nakon prijave koja se odnosila na profil žene na društvenim mrežama. Tamo je objavila 806 fotografija u cilju promocije svojih torti.

Platforma je takođe omogućavala slanje narudžbi putem direktnih poruka.

Naplaćivala 90 evra po torti

Ilegalna poslastičarka dobijala je 90 evra po torti. Kupci torti od Austrijanke migrantskog porijekla uglavnom su dolazili iz turske zajednice.

Prema informacijama AMS-a Gornje Austrije, žena je nezakonito primila oko 16.882 evra naknade za nezaposlene i hitnu pomoć. Podnesena je prijava AMS-u za povrat neosnovano primljene pomoći. Pored toga, “poslastičarka” je prijavljena državnom tužilaštvu zbog prevare i poreskoj upravi zbog utaje poreza.

Sada joj prijete visoka kazna i povrat nezakonito stečenih naknada, prenosi Fenix-magazin.

Izvor: Nezavisne

Konaković: To što Avdo Avdić radi može raditi samo glup ili plaćen čovjek, a Avdo nije glup

Konaković je naveo kako je prvo Dodikov pravni mentor Branko Perić nazvao proces protiv njega političkim i montiranim, a sada je, navodi, i Perićev šegrt Avdo Avdić uradio isto.

"Dodao je Avdo još da je proces "montirao" bivši ambadador USA u BiH Michael Murphy. Dodik je takve tvrdnje jedva dočekao da podeblja svoje teze kako mu je sve montirano i još jednom napadne pravosudje, a posebno Sud BiH", dodao je Konaković.

Navodi da to što Avdo Avdić radi može raditi samo glup ili plaćen čovjek, "a Avdo nije glup".

"Sve što Dodiku treba opet na pladnju dobije od starih poznanika. Avdi i Bakiru ove tvrdnje trebaju kako bi još jednom napadali Sud BiH zbog presude Novaliću i svih drugih presuda SDA kadrovima. I tako oni godina, spojene posude koje odlično funkcionišu", napisao je u statusu.

Navodi da u borbu za bolje sutra treba ići još jače, sada kada se sve "izdvodi na čistac".

Dodik je naveo kako je godinu dana Sarajevo šutjelo o procesu protiv njega, a onda je "jučer progovorio Avdo Avdić i brutalno ogolio stvari". Dodik je naveo kako je Avdić napisao: "Za predstojeću krizu uzrokovanu presudom Miloradu Dodiku n...

Podsjećamo, i predsjednik RS-a Milorad Dodik napisao je status na društvenoj mreži X komentarišući kolumnu Avde Avdića.

Najavljena realizacija milionskog projekta u Zenici, koji će mostom i tunelom povezati Crkvice i Blatušu

S ciljem rasterećenja gužvi u Gradskoj upravi planiraju realizaciju nekoliko kapitalnih projekata koji će dovesti do veće prohodnosti saobraćaja, javlja portal televizije Zenica.

Jedan od njih je projekat “Blatuša”, koji podrazumijeva izgradnju  kružnog toka u Blatuši na koji će se vezati most preko rijeke Bosne i izlaziti na kružni tok koji će biti izgrađen na magistralnom putu iznad baucentra “Zeka”, te nadalje kroz tunel koji će biti izgrađen ispod Crkvičkog brda i koji će izlaziti u blizini Kantonalne bolnice Zenica.

„Završili smo projekat mosta u Blatuši prema Zeki, a sa Autocestama FBiH imam dogovor o izgradnji kružnog toka na toj lokaciji. Dao sam zadatak JP za prostorno planiranje da angažuje najveće bh. kompanije kako bismo riješili i dugogodišnji problem požarišta izgradnjom tunela koji bi vodio do Kantonalne bolnice Zenica, gdje bi bio kružni tok. Planirana je dužina tunela do 800 metara, koji će rasteriti saobraćaj“, kazao je Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice, napomenuvši da vrijednost ovog projekta prelazi 25 miliona KM.

Za glavnog projektanta u projektu nazvanom “Blatuša” odabrano je lokalno Javno preduzeće za prostorno planiranje i uređenje grada Zenica, u kojem ističu da su već uradili veliki dio posla na idejnom rješenju.

“Mi imamo već 80 posto glavnog projekta urađenog, tj. projekat kružnog toka u Blatuši koji je urađen, imamo projekat mosta koj je urađen, a urađen je i projekat za kružni tok na magistrali. Ostaje nam razrada glavnog projekta Tunela”, kaže Elmin Škulj, direktor JP za prostorno planiranje i uređenje grada Zenica .

Napominje da je za glavni projekat izgradnje tunela potrebno mnogo analiza, kako bi se odabrala najpovoljnija varijanta koja će povezati dio pored KBZ sa Blatušom, a za koji imaju tri idejna rješenja. Nakon formalno-pravnih saglasnosti, Škulj najavljuje fazu izrade geoloških istraživanja koja prethode i konačnoj realizacji ovoga projekta.

Projekat “Blatuša ” ističu u pomenutom preduzeću podrazumijeva nastavak projekta GGM,  koji bi trebao povezati Blatušu sa Crkvicama i Bulevarom. Podrazumijeva izgradnju tri kružna toka i jedan most i izgradnju tunela koji će rasteretiti saobraćaj kroz Crkvice i Bulevar koji se veže za Aleju šehida.

zenicainfo.ba

Sindikat: Krajnje je vrijeme da poslodavci prestanu ubjeđivati radnike da je bolje da imaju plaću 619, a ne 1.000 KM

Na 2. redovnoj sjednici Upavnog odbora Saveza samostalih sindikata Bosne i Hercegovine održanoj sinoć pored redovnih aktivnosti koje se odnose na izvještaj o radu Sindikata za 2024. godinu i izvještaj o finansijsko-materijalnom poslovanju za 2024. godinu koji su jedoglasno usvojeni, razmatrani su i usvojeni sljedeći zaključci:

1. UO Sindikata pozdravlja odluku Vlade Federacije BiH kojom je utvrđena najniža plaća za 2025. godinu u iznosu 1.000 KM. To je prva odluka u posljednjih 20 godina koja je donesena u korist radnika. Iako ovaj iznos još ne pokriva polovinu sindikalne potrošačke korpe, predstavlja značajan iskorak ka poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja radnika u FBiH. Godinama je trajala naša borba da minimalna plaća bude tog iznosa, a deseci hiljada radnika koji su iskazale svoju zahvalnost zbog činjenice da će im se minimalna plaća konačno povećati, govore u prilog tome da je naša borba bila ispravna i svrsishodna.

Savez samostalnih sindikata BiH će nastaviti insistirati na usvajanju Zakona o minimalnoj plaći FBiH u sklopu fiskalne reforme kako bi se pitanje minimalne plaće konačno riješilo na kvalitetan način i u skladu sa Konvencijom br. 131. Međunarodne organizacije rada. Također ćemo istrajati u zahtjevima da iznos za koji poslodaci budu oslobođeni nameta fiskalnom reformom bude usmjeren ka plaćama radnika, a ne iskorišten za dodatno bogaćenje poslodavaca. Trenutne procjene govore da će dobit poslodavaca za 2024. godinu premašiti šest milijardi KM što je iznos gotovo jednak cjelokupnom budžetu FBiH iz kojeg se finansiraju penzije i sva socijalna davanja za osjetljive kategorije stanovništva.

2. UO Sindikata osuđuje ponašanje nesavjesnih poslodavaca koji zloupotrebljavaju odluku Vlade FBiH o najnižoj plaći i izbjegavaju isplaćivanje naknade za topli obrok i prijevoz. Ovo nije prvi put da se poslodavci služe različitim malverzacijama kako bi sebi osigurali što veći profit na štetu radnika. Kao primjer navodimo dvije odluke Vlade Federacije BiH iz 2024. godine po kojima su poslodavci imali mogućnost da u ratama isplate pomoć radnicima u neoporezivom dijelu.

Svjedoci smo da je te odluke ispoštovalo manje od 10 posto od ukupnog broja poslodavaca u Federaciji BiH. Na taj način su i praktično pokazali šta ustvari misle o svojim radnicima koji su im zaradili enormno bogatstvo, a koje se mjeri u stotinama miliona konvertibilnih maraka. Pozivamo sve članove da prijave sve takve slučajeve kako bismo ih mogli proslijediti Poreznoj upravi FBiH i našim članovima pružiti neophodnu pravnu pomoć.

3. UO Sindikata osuđuje svaki oblik pritiska Udruženja poslodavaca FBiH kojim se, najavom masovnih otkaza, pokušava kreirati ambijent haosa u Federaciji BiH, a sve kako bi zaštitili svoje prekomjerno bogaćenje. Podaci Porezne uprave FBiH jasno pokazuju da je broj radnika kojima je prestao radni odnos zbog otpuštanja od poslodavca na nivou prethodnih godina. Spekulacije su poslodavaca da je u januaru otpušteno otprilike 7.000 radnika pa se postavlja pitanje da li se radi o radnicima koji su radili "na crno" te su im poslodavci otkazali angažman? Ako se ispostavi da je to zaista tačna brojka, pozivamo inspekcijske organe da se ozbiljno uključe u rješavanje ove problematike i sankcionišu nesavjesne i neodgovorne poslodavce.

Smatramo da poslodavci trebaju konačno biti svjesni realnosti u kojoj živimo, a to je da najniža plaća od 1.000 KM ne smije biti teret poslodavcu nego podstrek da imaju još kvalitetniji proizvod koji će biti konkurentniji na tršitu. Krajnje je vrijeme da poslodavci prestanu vrijeđati inteligenciju radnika ubjeđujući ih da je bolje da imaju plaću 619, a ne 1.000 KM. Također, poslodavci trebaju biti svjesni da je u Federaciji BiH prošlo vrijeme kada su se radnici tretirali kao robovi te da će se Sindikat u narednom periodu svim zakonom raspoloživim sredstvima boriti da se vrati dostojanstvo radnicima koje su im poslodavci i ineresne grupe oduzeli.

4. Pozdravljamo inicijativu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za donošenje novog Zakona o radu. Očekujemo da novi Zakon o radu, koji je Radnički ustav, bude u interesu radnika, a ne isključivo poslodavaca i određenih interesnih grupa kao što je to sada. Podsjetit ćemo javnost da je Sindikat 2015. godine, u vrijeme donošenja Zakona o radu, upozoravao na sve štetnosti koje taj Zakon o radu nosi sa sobom. Nažalost, vrlo brzo se ispostavilo da smo bili upravu, a radnici i danas još trpe štetne posljedice nakaradnih rješenja. Do 2015. godine, kada je usvojen Zakon o radu, na snazi su bila 24 granska kolektivna ugovora, a danas ih je svega 10 na snazi.

Nakaradna rješenja iz Zakona o radu su praktično otjerala više od 400.000 radnika u zapadne zemlje, koji su otišli kako bi sebi i svojim porodicama osigurali egzistenciju. Dodatno, poražavajuće je da su sa mnogim radnicima otišle i porodice, što je nenadokadiv gubitak za ovu zemlju i kompletno društvo. S tim u vezi, Sindikat će aktivno učestvovati u izradi prednacrta Zakona o radu, te učestvovati u pregovorima o svim njegovim fazama kako bi se pokušala ispraviti nepravda koja je učinjena radnicima kroz važeći tekst Zakona o radu te unaprijediti prava i interesi radnika koji bi se trebali temeljiti na evropskim vrijednostima.

Posebni zahtjevi Sindikata u ovom postupku će biti obaveznost zaključivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme, ograničavanje prekovremenog rada, uvođenje naknada za topli obrok i prijevoz u Zakon, minuli rad, definisanje naknada za prekovremeni rad, rad u dane praznika, rad u dane sedmičnog odmora, bolje definisanje statusa i prava porodilja, otpremnine za odlazak u penziju itd. Sve su ovo pitanja koja smo isticali i ranije u postupku donošenja Zakona o radu 2015. godine, ali, predstavnici izvršene i zakonodavne vlasti nažalost nisu imali niti sluha, a ni razumijevanja za definisanje ovih pitanja.

5. Zahvaljujemo se svim kolegama i kolegicama iz granskih sindikata-članica Sindikata i sindikata iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Turske koji su se odazvali na naš poziv za prikupljanje pomoći poplavljenim područjima u BiH. Tokom akcije je prikupljeno ukupno 539.800,20 KM. Sva prikupljena sredstva su u koordinaciji sa nastradalim općinama preusmjerena porodicama koje su izgubile člana/ove porodice, ostale bez stambenog prostora, čije su kuće nastradale tokom poplava, svoj djeci iz nastradalih područja općine Konjic i za obnovu dijela vodovodne mreže u općini Konjic, saopćio je Sindikat.