Mjesto u BiH gdje temperatura nikad ne prelazi 11 stepeni

Mističnost ovog mjesta čine i razna narodna predanja, a po kojima su u njoj živjele vile čiji se glasovi i danas mogu čuti

Toplotni val zahvatio je veći dio Evrope, a izuzetak nije ni Bosna i Hercegovina. No, gdje pronaći spas od visokih temperatura?

Ako se odlučite za more, rijeke ili jezera u našoj zemlji, ipak morate biti svjesni da trenutno osvježenje u vodi neće vam dati potreban odmor od vrućine.

Ipak, ova zemlja obiluje brojnim posebnostima, a jedno od njih je i pećina Vjetrenica unutar koje je temperatura uvijek 11 stepeni.

Vjetrenica prestavlja najveći sistem pećina u BiH. Smještena je na području južno-dinarskog krša, s ulazom na samom rubu Popovog polja, 300 m istočno od sela Zavale na 260 m nadmorske visine. Od Mostara je udaljena 80 kilometara, a od Sarajeva oko 200 km, piše Klix.

U svijetu se nalazi na prvom mjestu po bio-raznolikosti i njena dužina iznosi preko sedam km. Prosječna temperatura unutar pećine je 11 stepeni.

U pećini živi bogati pećinski svijet, u kojem je zabilježeno gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, a jedna od najpoznatijih je i čovječija ribica koja živi u Donjoj Vjetrenici.

Pojava snažnog "vjetra" na ulazu fascinantno je obilježje Vjetrenice i po njemu je i dobila ime. Ipak, ne radi se o vjetru nego o fizikalnoj pojava strujanja zraka, kojom se nastoje izjednačiti stalna unutrašnja i promjenljiva vanjska temperatura zraka.

Na topografskoj površini iznad Vjetrenice nalaze se duboke pukotine kroz koje ljeti ulazi topli zrak, hladi se i izlazi na glavni ulaz špilje. Stalna temperatura u pećini je 11 stepeni Celzijusa, a snaga vjetra u ljetnim danima iznosi 15 metara u sekundi.

Pećina je veoma prostrana i hidrografski bogata brojnim jezerima, vodopadima, potocima i manjim podzemnim tokovima koji teku u raznim smjerovima.

Na samom ulazu, na desnoj strani nalaze se dva srednjovjekovna reljefa, lov na jelena i viteški turnir, a starost pojedinih pećinskih crteža procjenjuje se na 10.000 godina. Najznačajnija arheološka otkrića su kosti pećinskog medvjeda i leoparda.

Najsistematičnija naučna istraživanja je vodio češki znanstvenik Karel Absolon u razdoblju od 1912. do 1914. godine, kada otkriva gotovo sve danas poznate špiljske kanale. Po ovom naučniku je nazvan i jedan kanal (Abloslonov) koji je karakterističan po čestoj pojavi magle.

Magična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, podzemne vode i vodopadi, vjetar koji stalno struji čine ovu pećinu jedinstvenom u svijetu. Mističnost ovog mjesta čine i razna narodna predanja, a po kojima su u njoj živjele vile čiji se glasovi i danas mogu čuti.

Posjete Vjetrenici realiziraju se u periodu od 1. aprila do 1. oktobra svakim danom od 10 do 18 sati. Turistički obilasci Vjetrenice traju 40 do 60 minuta.