Ne znam kako je u BiH, ali svakako vrijedi pričitati s čime se susreću građani Hrvatske po pitanju nasljedstva i iz njihovih grešaka ponešto i naučiti.
Ostavinske rasprave su vjerojatno među najzanimljivijima na sudu. Zaposleni na sudu svjedoci su brojnih tragičnih priča. Obitelji se nakon čitanja oporuke ili rastaju ili sastaju, ali u slučaju da pokojnik ili pokojnica nisu ostavili oporuku, cijeli proces može pretvoriti u pravu noćnu moru.
Svaki građanin Hrvatske trebao bi barem jednom pročitati Zakon o nasljeđivanju koji potanko opisuje sve što se događa nakon smrti pokojnika, između ostaloga i što se događa ako se dotična osoba želi odreći nasljedstva. Naime, u slučaju kada su dugovi veći od nasljedstva, korisno je odreći se od nasljedstva, ali i u tom slučaju imati na umu odredbe Zakona.
U Zakonu piše kako se nasljednik može odreći nasljedstva javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom danom na zapisnik kod suda do donošenja prvostupanjske odluke. Važno je napomenuti da odricanja od nasljedstva ne vrijedi samo za njega, već i za potomke onoga koji se odrekao, ako odricatelj nije izričito izjavio da se odriče samo u svoje ime. Ako su odricateljevi potomci malodobni, za ovo odricanje nije potrebno odobrenje tijela nadležnog za poslove skrbništva.
Nasljedstva se može odreći i prije smrti
Ipak, ne može se svatko odreći nasljedstva. Zakon jasno ističe kako se nasljedstva ne može odreći nasljednik koji je raspolagao nasljedstvom ili nekim njegovim dijelom te mjere koje jedan nasljednik poduzme samo radi očuvanja ostavine, kao i mjere tekuće uprave, ne lišavaju ga prava da se odrekne nasljedstva.
Nasljedstva se može odreći i prije smrti, ako je riječ o osobi koja može samostalno raspolagati svojim pravima. Tako se potomak može ugovorom s pretkom odreći nasljedstva koje bi mu pripalo nakon smrti pretka. Isto vrijedi i za slučaj kad se bračni drug odriče nasljedstva koje bi mu kao bračnom drugu pripalo nakon smrti njegova bračnog druga.
Ugovor o odricanju od nasljedstva valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i ovjeren od suca nadležnog suda ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku.
Odricanje u svoje ime i ime svojih nasljednika
Odvjetnik Zvonko Kristović objašnjava kako se svatko može odreći nasljeđivanja.
“U tom slučaju se morate odreći svega, ne možete se djelomično odreći nasljedstva. Pitanje je samo hoćete li se odreći u svoje ime ili i u ime svojih nasljednika”, kaže.
Što se tiče dugova, odvjetnik ističe kako nasljednik nasljeđuje dugove do visine vrijednosti imovine koju je naslijedio.
“Ako ste naslijedili neku glupost koja vrijedi 100 eura, a dug je bio milijun eura oni će vas zadužiti. Tu je važno da prigovorite kako ne biste odgovarali za tuđe dugove. Znači, ako vam netko kaže da mu platite očeve dugove, vi morate reći: “Vi kažete da očevi dugovi jesu milijun eura, ali ja sam naslijedio tisuću i ja prigovaram i odgovaram samo za tisuću eura”, objašnjava Kristović.
Problem su dugovi kojih nasljednici nisu svjesni na ostavinskoj raspravi, a koji se mogu pojaviti naknadno. U tom slučaju, nasljednik bi se mogao naći u velikim problemima.
“Ako ste već prihvatili nasljedstvo na ostavinskoj raspravi, vi ste odgovorni i za dugove, bez obzira na to kada saznate za njih”, zaključuje.
Nema komentara:
Objavi komentar