Pravna (ne)sigurnost: kako se podižu optužnice zbog porezne utaje?

Bez namjere umanjenja djela o kojem piše Zenica blog ili uticaja na pravosuđe želim pitati javnost kako se u Zenici podižu optužnice zbog porezne utaje?  Selektivno, u zavisnosti od "političke moći" okrivljenih ili odgovaraju svi koji su u vrijeme neplaćanja doprinosa bili na odgovornim pozicijama?  

 Pažljivim čitanjem optužnice primjetit ćete da je u konkretnom slučaju oštećen Budžet

Ze-Do kantona za 33.917,52 KM i odgovarajuće Zavode za razliku neuplaćenih sredstava za ta davanja u ukupnoj visini od 26.131,34 KM. 

S druge strane kada se radi o nekim javnim preduzećima koja su bila pod kontrolom vlasti načinjena je milionska šteta, a preduzeća su završila u stečaju i likvidaciji bez "odgovornih".  

Dakle, sitna buranija će odgovarati pred zakonom zbog neplaćenih doprinosa a direktori javnih preduzeća i njihovi nadzorni odbori neće.

Zenica blog prenosi optužnicu u kojoj stoji kako je Kesić Alisa u svojstvu odgovorne osobe, kao predsjednik Humanitarnog udruženja „Pogled“ Zenica, u kojem svojstvu zastupa i predstavlja Udruženje i odgovorna je za zakonito poslovanje Udruženja, te je dužna da poslovanje Udruženja vodi po mjerilima Zakona, odredbama Statuta i Odlukama Skupštine Udruženja, u smislu članova 7. i 9. Statuta Humanitarnog udruženja „Pogled“ iz Zenice, – u kojem svojstvu je U vremenskom periodu od 2018. godine do 2021. godine u Zenici, s ciljem da Humanitarno udruženje „Pogled“ Zenica izbjegne plaćanje davanja propisanih zakonodavstvom u FBiH, davala lažne podatke o činjenicama od uticaja za utvrđivanje iznosa poreza na dohodak, doprinosa i naknada propisanih u FBiH, na način da je nakon apliciranja kod Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom FBiH i dobijanja novčanog stimulansa za novo upošljavanje osoba sa invaliditetom, zaključivala Ugovore o privremenim i povremenim poslovima sa Kesić Alisom, K.A. i Č. A., te ih je prikazala u poslovnim knjigama ali je za isplate po ovim Ugovorima obračunavala poreze, doprinose i naknade suprotno odredbama Zakona o porezu na dohodak, Zakonu o doprinosima i Zakonu o vodama, što je i htjela, pa je tako u 2018. godini zaključila 8 ovih Ugovora, u 2019. godini 6 Ugovora i u 2020. godini 2 Ugovora, a na isplate po istima obračunavala i vršila uplatu poreza na dohodak po stopi od 10%, doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje po stopi od 6% i doprinosa zdravstvenog osiguranja po stopi od 4% odnosno za sve godine uplatila je za ova davanja ukupan iznos od 7.786,18 KM, iako je bila svjesna da se ove isplate prema odredbama člana 27. Zakona o porezu na dohodak FBiH imaju smatrati kao prihodi od nesamostalne djelatnosti na koje se obračunavaju: porez na dohodak po stopi od 10%, doprinos penzionog i invalidskog osiguranja po stopi od 23%, doprinos zdravstvenog osiguranja po stopi od 16,5%, doprinos za nezaposlenost po stopi od 2%, posebne naknade po stopi od 0,5% i opća vodna naknada po stopi od 0,5%, kao i da se na ove isplate primjenjuju opisane stope za obračun davanja, ali je prilikom obračuna ovih davanja primjenila naprijed navedene niže stope, što je i htjela, zbog čega je na opisani način izbjegla obračunati porez, doprinose i naknade u skladu sa pozitivnim propisima i time izbjegla uplatiti iznos tih davanja u ukupnoj visini od 33.917,52 KM, oštetivši time Budžet

Ze-Do kantona i odgovarajuće Zavode za razliku neuplaćenih sredstava za ta davanja u ukupnoj visini od 26.131,34 KM, čime je počinila krivično djelo porezne utaje iz člana 273. stav 1. KZ FBiH.

Vratimo se na početak teksta, u kojem sam napomenuo da su pojedina preduzeća u vlasništvu države, kantona ili opštine napravili mnogo veću utaju ne plativši poreze u milionskom iznosu. Jedno od njih (radi se o preduzeću Komrad) završilo je u stečaju a zatim i likvidaciji bez 10 godina neplaćenih sredstava za doprinos penzionog i invalidskog osiguranja te doprinosa zdravstvenog osiguranja. Radi se o milionskom iznosu za koji niko nije odgovarao i pored brojnih upozorenja i prijava nadležnim institucijama pravosuđa od strane inspekcije, sindikata i radnika preduzeća. 

I nije čudo zašto građani masovno napuštaju domovinu. Pravna nesigurnost i selektivni pristup određenim nezakonitim radnjama jedan je od uzroka masovnog napuštanja stanovništva.