Mnogi kandidati političkih stranaka nisu upoznati da poluotvorene liste idu u prilog onima koji upravljaju strankama. Poluotvorene liste podrazumijevaju da stranački organi utvrde redoslijed kandidata na listi, pa oni čiji je redni broj udaljeniji od nositelja liste imaju sve manje šansi da budu izabrani.
Prema Izbornom zakonu Član 9.8
mandati koje lista dobije raspodjeljuju se najprije među kandidatima sa liste, od kojih je svaki
dobio najmanje dvadeset procenata (20%) od ukupnog broja važećih glasova koje je dobila ta lista i to dodjelom mandata redoslijedom od najvećeg do najmanjeg broja glasova. Ako ima još
mandata koje treba dodijeliti listi, a preostali kandidati su dobili manje od dvadeset procenata
(20%) od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista dobila, raspodjela mandata među
preostalim kandidatima te liste vrši se prema njihovom redoslijedu na listi.
Dakle, ako je neki kandidat na rednom broju 17 a njegova lista dobila 12 mandata čiji 8 kandidata su dobacili do 20%, preostala 4 kandidata bez obzira na broj glasova ulaze prema rednom broju na listi. To znači da kandidati sa začelja liste mogu imati više glasova od kolege sa sredine liste, a ipak ne mogu osvojiti mandat.
Otuda je jasno zašto je cilj svakog kandidata da bude nosilac liste, među prvih pet ili među prvih deset. Stranačka rukovodstva redoslijed kandidata vrlo često određuju prema tome koliko im je ko odan. Preostalim kandidatima, iznad rednog broja 5 biće teško osvojiti mandat, jer oni su tu tek da popune listu. Izuzev ako je u pitanju velika stranka koja uobičajeno osvaja preko 12 mandata.
Nema komentara:
Objavi komentar