Podsjećam, na “ničijem” putnom pravcu Zenica – Babino, iznad Kantonalne bolnice (za koju prema dosadašnjim odlukama nisu nadležni ni Grad ni Kanton) odnosno na najvećem gradilištu Koridoru 5c, vijadukt u Zenici gradonačelnik Zenice i nadležni organi postavili su saobraćajni znak zabrane saobraćaja vozilima preko 20 tona, a svaki prekršaj bi se trebao rigorozno kažnjavati. Naime, skoro toliko su teški prazni kamioni koji se koriste na gradilištu koridora 5c – glavnog izvođača radova “Strabag Austrija” , kao i kamioni koncesionara ŽGP-a (Široke stijene) i Javnog preduzeća Komgrad –Ze (Stari kamenolom).
O čemu se radi? Uzet ću za primjer da Proizvodno, trgovinsko i transportno društvo “Trgošped” d.o.o. Kakanj, organizacija u privatnom vlasništvu sa sjedištem u Kaknju, koje jednom mjesečno dopremi cement za potrebe betonare zeničkom preduzeću nekategorisanog puta Zenica-Babino, po nečijem mišljenju treba platiti sanaciju puta na kojem se godinama ne vrši sanacija niti se uopće predviđa u budžetima Zeničko-Dobojskog kantona ili budžetu Grada.
Na poslednji upit jednog gradskog vijećnika za sanaciju ovog puta, nadležni iz gradske službe odgovorili su da intenzivno, od poplava iz maja 2014.godine rade na iznalaženju sredstava za rekonstrukciju i sanaciju pojedinih dionica ovog putnog pravca. Zamislite ,tri godine rade na iznalaženju sredstava za uništeni put u mjestu Kula u dužini 50-tak metara.
Nakon nedavnih demonstracija, a potom i zvaničnog sastanka, na zadovoljstvo demonstranata postavljen je saobraćajni znak zabrane saobraćaja vozilima nosivosti iznad 20 tona da bi samo nekoliko dana poslije iz gradske službe najavili prošireni sastanak za rješavanje “problema” saobraćajnog znaka!? Dakle, prvo smo napravili problem a dan-dva poslije pozivamo na sastanak rješavanja “problema” saobraćajnog znaka.
Osim kakanjskog Trgošpeda, između ostalih na sastanak su pozvani: Joint Venture Eas: Euroasvalt d.o.o & Strabag AG ured u Zenici, Hering d.d Široki brijeg, ŠPD ZDK d.o.o Zavidovići, ŽGP i Komgrad-Ze. Da nije žalosno bilo bi smiješno. Zašto?
Zato što gore navedene kompanije nemaju nikakve veze sa naštimanim “problemom” saobraćajnog znaka, osim što im se njime zabranjuje prolaz putnom komunikacijom, za čije kretanje, kao i svim ostalim putnim pravcima uredno plaćaju putarinu od čijeg iznosa se i finansira održavanje putnih pravaca širom Federacije. Zamislite da imate kamion i nakon plaćene registracije, gdje god krenete voziti dostavu, neki pametnjaković postavi neki izmišljeni saobraćajni znak da bi vas poslije pozivao na sastanak i eventualno tražio dodatni novac za sanaciju puta koji “uništavate” svojim prolaskom. Zar prilikom registracije vozila već jednom niste platili za održavanje puteva, ekologiju i sve druge stavke koje se traže prilikom registracije? Nije li ovo klasični javni “reket” izazvan “dogovorenim” demonstracijama? Nakon već viđene i ozakonjene “pozitivne diskriminacije” imat ćemo i “pozitivni reket”!? Nisam advokat gore navedenih firmi, ali mi ovo liči na ono “kad nemaš šta formiraj komisiju”, a ako misliš rješavati problem tamo gdje ga nije bilo, prvo postavi saobraćajni znak.
Prema informaciji Centra civilnih inicijativa (CCI) ukupna sredstva koja se prikupe u BiH za puteve po osnovu registracija (putarina) i po osnovu prometa naftnim derivatima, to je posebna taksa na gorivo, iznose oko 220 miliona KM. Uprkos tome, kvalitet puteva u BiH je izuzetno loš, a većina građana, ustvari, ne zna da pri registraciji vozila i kupovini goriva, u najvećem dijelu finansiraju gradnju i održavanje putne infrastrukture. Stoga se nameće pitanje, ko treba izvršiti sanaciju puta Zenica-Babino?
Pri registaciji vozila, od aprila 2011.godine, Vlada Federacije BiH je donijela Uredbu kojom se pri registraciji vozila mora platiti i 15 KM takse za okoliš.
Ne bi ova Uredba Vlade bila apsurdna da vozači svakodnevno ne vide zapuštenost korita rijeka i smeće uz svaku cestu u BiH. Opet se nameće pitanje, gdje idu novci građana, jer okoliš u BiH je najzagađeniji u Evropi.
Gdje idu novci građana, a gdje novci navedenih firmi koje osim novca za registraciju i izdvajanja za putarine, vodoprivrede i okoliša koja se kreću i do 900,00 konvertibilnih maraka po jednom kamionu ili radnoj mašini, izdvajaju i za druge stavke, od koncesija do PDV-a.
Jedno je sigurno i neosporno. Put se mora sanirati. Novca za sanaciju ovog nekategorisanog puta nema, a kad nemaš šta formiraj komisiju, a ako misliš rješavati problem tamo gdje ga nije bilo, prvo postavi saobraćajni znak. Poslije, kad bilo tko kaže ili izjavi da tu nešto “smrdi”, računajući na maloumnost ljudi, nazovi “ublehom”, a ako pak ne uspiješ sanirati put, optuži 32 vijećnika za njegovo javno iznošenje mišljenja ili učesnike sastanka, odnosno izvođače radova, kojim je već ranije neko izdao dozvolu za posao koji obavljaju.
Zato što gore navedene kompanije nemaju nikakve veze sa naštimanim “problemom” saobraćajnog znaka, osim što im se njime zabranjuje prolaz putnom komunikacijom, za čije kretanje, kao i svim ostalim putnim pravcima uredno plaćaju putarinu od čijeg iznosa se i finansira održavanje putnih pravaca širom Federacije. Zamislite da imate kamion i nakon plaćene registracije, gdje god krenete voziti dostavu, neki pametnjaković postavi neki izmišljeni saobraćajni znak da bi vas poslije pozivao na sastanak i eventualno tražio dodatni novac za sanaciju puta koji “uništavate” svojim prolaskom. Zar prilikom registracije vozila već jednom niste platili za održavanje puteva, ekologiju i sve druge stavke koje se traže prilikom registracije? Nije li ovo klasični javni “reket” izazvan “dogovorenim” demonstracijama? Nakon već viđene i ozakonjene “pozitivne diskriminacije” imat ćemo i “pozitivni reket”!? Nisam advokat gore navedenih firmi, ali mi ovo liči na ono “kad nemaš šta formiraj komisiju”, a ako misliš rješavati problem tamo gdje ga nije bilo, prvo postavi saobraćajni znak.
Prema informaciji Centra civilnih inicijativa (CCI) ukupna sredstva koja se prikupe u BiH za puteve po osnovu registracija (putarina) i po osnovu prometa naftnim derivatima, to je posebna taksa na gorivo, iznose oko 220 miliona KM. Uprkos tome, kvalitet puteva u BiH je izuzetno loš, a većina građana, ustvari, ne zna da pri registraciji vozila i kupovini goriva, u najvećem dijelu finansiraju gradnju i održavanje putne infrastrukture. Stoga se nameće pitanje, ko treba izvršiti sanaciju puta Zenica-Babino?
Pri registaciji vozila, od aprila 2011.godine, Vlada Federacije BiH je donijela Uredbu kojom se pri registraciji vozila mora platiti i 15 KM takse za okoliš.
Ne bi ova Uredba Vlade bila apsurdna da vozači svakodnevno ne vide zapuštenost korita rijeka i smeće uz svaku cestu u BiH. Opet se nameće pitanje, gdje idu novci građana, jer okoliš u BiH je najzagađeniji u Evropi.
Gdje idu novci građana, a gdje novci navedenih firmi koje osim novca za registraciju i izdvajanja za putarine, vodoprivrede i okoliša koja se kreću i do 900,00 konvertibilnih maraka po jednom kamionu ili radnoj mašini, izdvajaju i za druge stavke, od koncesija do PDV-a.
Jedno je sigurno i neosporno. Put se mora sanirati. Novca za sanaciju ovog nekategorisanog puta nema, a kad nemaš šta formiraj komisiju, a ako misliš rješavati problem tamo gdje ga nije bilo, prvo postavi saobraćajni znak. Poslije, kad bilo tko kaže ili izjavi da tu nešto “smrdi”, računajući na maloumnost ljudi, nazovi “ublehom”, a ako pak ne uspiješ sanirati put, optuži 32 vijećnika za njegovo javno iznošenje mišljenja ili učesnike sastanka, odnosno izvođače radova, kojim je već ranije neko izdao dozvolu za posao koji obavljaju.
