Udruženju su se obratile Pirić Zlata, diplomirani pravnik u penziji i dr sc. Pirić Avdibašić Amela, diplomirani psiholog, iz Tuzle, zahtjevom za intervenciju udruženja zbog evidentnog nezakonitog postupanja tuzlanskih pravosudnih organa, u čemu prednjači Općinski sud u Tuzli.
Nećete moći povjerovati u ono što je taj sud smišljeno uradio ovim članovima porodice Pirić.
Povod za njihovo obraćanje Udruženju za pomoć je bio taj što su od tog suda, Zlata Pirić dana13.12.2016.godine, a Amela Pirić Avdibašić dana 27.12. 2016.godine, dobile Prijedloge za dozvolu izvršenja koji su tom sudu podneseni još 13.05.2016.godine, a na koje je sud dana 05.12.2016.godine stavio pečat rješenje o izvršenju. Uz te Prijedloge su bila priložena rješenja koja nisu imala nikakve pečate, ali je u Prijedlozima navedeno da su uz njih priložena pravosnažna i izvršna rješenja. Jasno je bilo da su sudu podneseni neosnovani Prijedlozi, koju činjenicu je sud svjesno zanemario da bi započeo izvršne postupke, u kojima je naknadno „postigao uslove“ da dana 05.12.2016.godine na Prijedloge stavi pečat rješenje o izvršenju. Bile su šokirane vidjevši pečat o izvršenju na Prijedlozima, jer su znale da sudski postupci nisu okončani, pa, prema tome, ni sudska rješenja ne mogu biti pravosnažna, niti izvršna.
Međutim, novi šok su doživjele kad su saznale da je sud iste Prijedloge sa pečatom rješenje o izvršenju, istovremeno, dakle, dana 05.12.2016.godine, dostavio i ustanovama koje im isplaćuju mjesečna primanja, MIO/PIO Tuzla i JZU Dom zdravlja Živinice, sa nalogom da te ustanove pristupe pljenidbi njihovih primanja u iznosu od jedne polovine (½). Uz svoje dopise sud je ustanovama dostavio prazne obrasce Rješenja o izvršenju pod datumom 05.12.2016.godine, čime je sud tim ustanovama dao potpunu slobodu za popunjavanje praznih obrazaca i unošenje podataka na osnovu kojih će plijeniti od plate i od penzije bukvalno po njihovoj sopstvenoj volji i prohtjevima, što se i potvrdilo kad je Amela Pirić Avdibašić preuzela obračunski list za mjesec DECEMBAR 2016.godine, u kojem je ustanovila da joj je JZU Dom zdravlja Živinice zaplijenio za taj mjesec dvije trećine (2/3) ličnog dohotka.
I dalje očekujući da će sud prestati sa provođenjem nezakonitog izvršenja zaposlenica JZU Doma zdravlja Živinice, dr sc. Amela Pirić Avdibašić, odlazi po obračunski list za mjesec JANUAR 2017.godine, gdje se ponovo suočava sa okrutnom realnošću i ustanovljava da joj je i od tog ličnog dohotka ustanova zaplijenila 2/3. Na brojne njene zahtjeve sudu i ustanovi u kojoj radi da joj se zvanično dostavi sudski dokument po kojem joj ustanova plijeni navedeni iznos od njenog ličnog dohotka ni sud ni ustanova nisu odgovorili, jedino je od ustanove dobila informaciju da ista postupa po nalogu suda.
Zapanjujuće je do kakvih su podataka kasnije došle Zlata Pirić i Amela Pirić Avdibašić. Vidjele su iz dobijenih Prijedloga za izvršenje da ih je dana 13.05.2016.godine podnijela advokat Amila-Mimica Kunosić, koja je neistinito navela da je uz te Prijedloge priložila pravosnažna i izvršna rješenja, jer je znala da je to jedini uslov za podnošenje Prijedloga.
Ali, bez obzira na to, ista, očigledno, nije bila zabrinuta zbog svojih neosnovano podnesenih Prijedloga budući da se znalo da će predmetom biti zadužena sudija Mirjana Matičević, koja će u narednom periodu morati obezbijediti stavljanje potrebnih pečata kako bi irelevantni prijedlozi, podneseni dana 13.05.2016.godine, koje je kao takve po Zakonu o izvršnom postupku sudija morala ODBITI u roku od tri(3)dana, postali relevantni, te je ta sudija na tome radila narednih sedam (7) mjeseci.
Tako je sudija Mirjana Matičević, počevši od dana 30.05.2016.godine, uporno slala dopise parničnoj pisarnici suda uz koje je prilagala rješenja bez pečata, tražeći i moleći da joj se ista vrate u roku od 8 dana sa pečatom pravosnažnosti i izvršnosti, te je tim molbama parnična pisarnica napokon „udovoljila“ i dana 21.11.2016.godine, stavila pečat izvršnosti naredbom sudije Rukije Jusupović. Rješenja su postala prividno legitimno izvršna, ali dostupna i poznata samo sudijama Mirjani Matičević i Rukiji Jusupović.
Za navedene dopise, koje je sudija Mirjana Matičević slala parničnoj pisarnici suda sa priloženim rješenjima bez pečata, moleći da se na iste stavi pečat pravosnažnosti i izvršnosti, kao i za kopije tih rješenja, koja su dobila „iznenada“ pečat izvršnosti dana 21.11.2016.godine, saznale su Zlata Pirić i Amela Pirić Avdibašić sasvim slučajno, otvorivši u CMS sistemu dokument pod nazivom „OTHER“ u kojem je sudija Mirjana Matičević dana 21.11.2016.godine bukvalno sakrila dopise i rješenja, koji su nepobitni dokazi o sinhronizovanim nezakonitim radnjama advokata Amile-Mimice Kunosić i sudija Mirjane Matičević i Rukije Jusupović.
Sudija Rukija Jusupović izvršila je tog dana 21.11.2016.godine, još jednu sudijsku radnju: svjesno prekoračivši zakonski rok za slanje njihovih revizija i dopuna revizijama, izjavljenih dana 29.02.2016.godine i 04.03.2016.godine, na odlučivanje Vrhovnom sudu FBiH, „prisjetila“ se da bi možda trebalo iste barem da pošalje na odgovore protivnoj strani, te je to i uradila tog istog dana 21.11.2016.godine. Navedena sudija je nezakonito prikrila postojanje revizija i dopuna, kako bi neistinito predstavila da su sve radnje suda okončane i da postoje uslovi za provođenje izvršnih postupaka.
Udruženi potezi advokata Amile-Mimice Kunosić i sudija Mirjane Matičević i Rukije Jusupović bili su usmjereni ka postizanju privida zakonitosti izvršnih postupaka, jer su sve njihove radnje bile u suprotnosti sa važećim Zakonom o izvršnom postupku, međutim, njima je bilo najvažnije da, ne birajući sredstva, ugroze osnovna prava na život, na zaštitu zdravlja, na ljudsko dostojanstvo, na lični i porodični život, na zabranu podvrgavanju nehumanom ili ponižavajućem postupanju, na jednaku zaštitu prava pred sudom, na pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rješava o pravu Zlate Pirić i Amele Pirić Avdibašić.
Prijava nezakonitosti predsjedniku Općinskog suda u Tuzli, Muhamedu Tulumoviću, koji predstavlja sud pred drugim organima i organizacijama i koji je odgovoran za upravljanje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom, prošla je bez njegove intervencije, jer zašto bi se on koji lično ocjenjuje rad sudija zabrinuo time što iste krše zakon, što montiraju nezakonite izvršne postupke, važno je da se njegovi karijeristički interesi ostvaruju i da se ne zasjeni svečani trenutak njegovog ponovog imenovanja za predsjednika Općinskog suda u Tuzli na dan 12.01.2017.godine, a na osnovu kriterijuma koje navodi VSTV BiH: stručnog zvanja, radnog iskustva i radnih rezultata, stručne sposobnosti zasnovane na dosadašnjim rezultatima u karijeri, sposobnosti da nepristrasno, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obavlja dužnosti u okviru funkcije za koju se ponovo prijavljuje…, naravno, među ovim stereotipnim frazama nema „epiteta“ podobnost.
Za navedene dopise, koje je sudija Mirjana Matičević slala parničnoj pisarnici suda sa priloženim rješenjima bez pečata, moleći da se na iste stavi pečat pravosnažnosti i izvršnosti, kao i za kopije tih rješenja, koja su dobila „iznenada“ pečat izvršnosti dana 21.11.2016.godine, saznale su Zlata Pirić i Amela Pirić Avdibašić sasvim slučajno, otvorivši u CMS sistemu dokument pod nazivom „OTHER“ u kojem je sudija Mirjana Matičević dana 21.11.2016.godine bukvalno sakrila dopise i rješenja, koji su nepobitni dokazi o sinhronizovanim nezakonitim radnjama advokata Amile-Mimice Kunosić i sudija Mirjane Matičević i Rukije Jusupović.
Sudija Rukija Jusupović izvršila je tog dana 21.11.2016.godine, još jednu sudijsku radnju: svjesno prekoračivši zakonski rok za slanje njihovih revizija i dopuna revizijama, izjavljenih dana 29.02.2016.godine i 04.03.2016.godine, na odlučivanje Vrhovnom sudu FBiH, „prisjetila“ se da bi možda trebalo iste barem da pošalje na odgovore protivnoj strani, te je to i uradila tog istog dana 21.11.2016.godine. Navedena sudija je nezakonito prikrila postojanje revizija i dopuna, kako bi neistinito predstavila da su sve radnje suda okončane i da postoje uslovi za provođenje izvršnih postupaka.
Udruženi potezi advokata Amile-Mimice Kunosić i sudija Mirjane Matičević i Rukije Jusupović bili su usmjereni ka postizanju privida zakonitosti izvršnih postupaka, jer su sve njihove radnje bile u suprotnosti sa važećim Zakonom o izvršnom postupku, međutim, njima je bilo najvažnije da, ne birajući sredstva, ugroze osnovna prava na život, na zaštitu zdravlja, na ljudsko dostojanstvo, na lični i porodični život, na zabranu podvrgavanju nehumanom ili ponižavajućem postupanju, na jednaku zaštitu prava pred sudom, na pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rješava o pravu Zlate Pirić i Amele Pirić Avdibašić.
Prijava nezakonitosti predsjedniku Općinskog suda u Tuzli, Muhamedu Tulumoviću, koji predstavlja sud pred drugim organima i organizacijama i koji je odgovoran za upravljanje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom, prošla je bez njegove intervencije, jer zašto bi se on koji lično ocjenjuje rad sudija zabrinuo time što iste krše zakon, što montiraju nezakonite izvršne postupke, važno je da se njegovi karijeristički interesi ostvaruju i da se ne zasjeni svečani trenutak njegovog ponovog imenovanja za predsjednika Općinskog suda u Tuzli na dan 12.01.2017.godine, a na osnovu kriterijuma koje navodi VSTV BiH: stručnog zvanja, radnog iskustva i radnih rezultata, stručne sposobnosti zasnovane na dosadašnjim rezultatima u karijeri, sposobnosti da nepristrasno, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obavlja dužnosti u okviru funkcije za koju se ponovo prijavljuje…, naravno, među ovim stereotipnim frazama nema „epiteta“ podobnost.
Posebno zabrinjavaju indiferentnost i opstrukcija Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, Institucije koja postoji u cilju zaštite ljudskih prava i sloboda građana BiH u slučaju povrede tih prava od bilo kojeg organa vlade, Institucije koja može preduzimati opće istrage u vezi sa slabim funkcionisanjem sudskog sistema ili nepravilnim procesuiranjem individualnih predmeta, može intervenisati u toku postupka koji se vodi i preporučiti odgovarajuće mjere, dakle, Institucije koja je upravo nadležna da im obezbijedi zaštitu.
Šta su uradili Ombudsmeni za ljudska prava? Kad su u Područnom uredu Brčko Distrikt vidjeli da im se podnose mnogobrojni nepobitni dokazi o nezakonitostima u Općinskom sudu u Tuzli na koje bi morali da reaguju, počeli su dodatne dokaze da zavode kao novi predmet, brišući prethodne protokolarne brojeve s ciljem narušavanja cjeline istog predmeta i predstavljanja da novi dokazi nemaju vezu sa prethodno dostavljenim. To cijepanje predmeta i odbijanje novih dokaza je u koliziji sa upozoravanjem Ombudsmena da ste dužni da ih obavještavate o razvoju predmeta i promjenama koje se odnose na podnesenu žalbu i da ukoliko propustite da dostavite takve informacije može dovesti do zaključka da ne želite da Ombudsmen nastavi postupak po žalbi.
Ovdje je očigledna namjera Ombudsmena bila da obustave razvoj predmeta i spriječe upotpunjavanje žalbi dokazima, te se u tom cilju, Manda Mendeš, stručna suradnica u Područnom uredu Brčko Distrikt „sklonila“ koji dan sa radnog mjesta kako ne bi došlo do zaprimanja novih dokaza.
Šta su uradili Ombudsmeni za ljudska prava? Kad su u Područnom uredu Brčko Distrikt vidjeli da im se podnose mnogobrojni nepobitni dokazi o nezakonitostima u Općinskom sudu u Tuzli na koje bi morali da reaguju, počeli su dodatne dokaze da zavode kao novi predmet, brišući prethodne protokolarne brojeve s ciljem narušavanja cjeline istog predmeta i predstavljanja da novi dokazi nemaju vezu sa prethodno dostavljenim. To cijepanje predmeta i odbijanje novih dokaza je u koliziji sa upozoravanjem Ombudsmena da ste dužni da ih obavještavate o razvoju predmeta i promjenama koje se odnose na podnesenu žalbu i da ukoliko propustite da dostavite takve informacije može dovesti do zaključka da ne želite da Ombudsmen nastavi postupak po žalbi.
Ovdje je očigledna namjera Ombudsmena bila da obustave razvoj predmeta i spriječe upotpunjavanje žalbi dokazima, te se u tom cilju, Manda Mendeš, stručna suradnica u Područnom uredu Brčko Distrikt „sklonila“ koji dan sa radnog mjesta kako ne bi došlo do zaprimanja novih dokaza.
Dakle, Ombudsmeni su imali i previše čvrstih dokaza na osnovu kojih su bez posebnih poteškoća mogli da pristupe odlučivanju u predmetu, međutim, iz Područnog ureda Brčko Distrikt dostavili su im dana 09.02.2017.godine Obavijest od 30.01.2017.godine, kojom se predmet zatvara. Odmah se moglo uočiti da Obavijest sadrži faksimil potpise tri(3)Ombusmena, kao i da se u istoj navode netačni podaci i ističu radnje koje su u suprotnosti sa Zakonom o Ombudsmenu za ljudska prava BiH. U predmetnoj Obavijesti Ombudsmeni navode da nije svrsishodno da se u predmetu Pirić Zlate i Pirić Avdibašić Amele postupa i u Područnom uredu Sarajevo i u Područnom uredu Brčko Distrikt, te se iz tog razloga predmet ovom Obaviješću, tj. Odlukom zatvara i preporučuje se obratiti uredu Sarajevo.
Navodi i razlozi zbog kojih se zatvara predmet u Područnom uredu Brčko Distrikt nisu u skladu sa odredbama člana 5, stav 3 i člana 8. Zakona o Ombudsmenu za ljudska prava BiH, jer da su zaključili da predmet ne spada u nadležnost tog ureda, tada je po važećem Zakonu Područni ured Brčko Distrikt bio dužan proslijediti kompletnu dokumentaciju drugoj instituciji Ombudsmena u entitetu, a s obzirom da je Institucija Ombudsmena jedinstvena organizacija za cijelu teritiriju BiH i da Ombudsmeni sarađuju u obavljanju svojih dužnosti, zajednički daju prijedloge, rješenja i donose izvještaje, ovakvom Obaviješću su iz Područnog ureda Brčko Distrikt povrijedili odredbe navedenog Zakona.
Osim toga u predmetnoj Obavijesti se navodi da je Područni ured Brčko Distrikt zaprimio dana 16.01.2017.godine žalbu žaliteljica Zlate Pirić i Amele Pirić Avdibašić i registrovao je pod brojem Ž-BR-05-13/17, što je netačan navod, jer je taj ured zaprimio žalbe broj: Ž-BR-05-06/17, Ž-BR-05-07/17, Ž-BR-05-13/17, zatim dopunu od 30.01.2017. godine, dopunu 2 od 31.01.2017. godine, koju je naknadno tretirao kao novu žalbu pod brojem Ž-BR-05-25/17 i dopunu 3, predatu dana 06.02.2017. godine, koju je taj ured zaprimio, ali je nije registrovao.
Zbog obavijesti Područnog ureda Brčko Distrikt o zatvaranju predmeta u tom uredu, Zlata Pirić i Amela Pirić Avdibašić su odlučile izuzeti kompletnu dokumentaciju: 3 žalbe i 3 dopune sa svim dokazima iz Područnog ureda Brčko Distrikt. Prilikom izuzimanja dokumentacije Zlata Pirić je upitala stručnu suradnicu Mandu Mendeš da li je Područni ured Brčko Distrikt preduzeo nešto po podnesenim žalbama i dopunama sa dokazima, a s obzirom i na lično obraćanje ovih članova porodice Pirić pomoćnici Ombudsmena u uredu u Tuzli, Almi Suljić, odgovor stručne suradnice je bio potvrdan, ista je izjavila da je ured preduzeo neke radnje, a na upit Zlate Pirić koje su to radnje, stručna suradnica je odgovorila da ne može odati tu tajnu.
Nakon preuzimanja pomenute dokumentacije uvidom u CMS sistem Zlata Pirić i Amela Pirić Avdibašić su ustanovile da se iznenada pojavio dopis sudije Rukije Jusupović baš tog dana 10.02.2017.godine u jednom njihovom predmetu, bez oznake kome je upućen, a otvarajući drugi predmet pronašle su taj dopis kojim sudija Rukija Jusupović obavještava Upravu suda da je postupila po dopisu Ureda Ombudsmena od 31.01.2017.godine, međutim, Ombudsmeni su 30.01.2017.godine zatvorili predmet, te je očigledno da Općinski sud u Tuzli i Ombudsmeni, odnosno Područni ured Brčko Distrikt nisu usaglasili svoje postupke i da ustvari Područni ured Brčko Distrikt nije preduzeo nikakve radnje da bi zaštitio ugrožena prava žaliteljica.
Preuzevši kompletnu dokumentaciju iz Područnog ureda Brčko Distrikt Zlata Pirić i predsjednica Udruženja, koja je svjedočila izuzimanju dokumentacije u Područnom uredu Brčko Distrikt, su sve dokumente sa svim prilozima dostavile u Područni ured Sarajevo.
Teško je povjerovati da Ombudsmeni za ljudska prava krše Zakon o Ombudsmenu za ljudska prava BiH. No, bez obzira na evidentne propuste u Područnom uredu Brčko Distrikt i pokušaje u tom uredu da izbjegnu postupanje u ovom predmetu, očekujemo odluke Institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH, jer su nadležni da postupaju i nemaju pravo da se izuzmu.
Udruženje „Pod lupom građana“ se aktivno uključilo da pomogne članovima porodice Pirić, pregledavši detaljno svu dokumentaciju, preduzelo je određene korake, obrativši se predsjedniku Općinskog suda u Tuzli, Muhamedu Tulumoviću, uputilo pisano reagovanje na postupak Institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH i nastaviće dalje da prati slučaj i da urgira postupanja institucija, a o pojedinostima će obavještavati javnost.
Zbog svega navedenog iz Udruženja “Pod lupom građana” na ruke Mirnesu Ajanoviću, predsjedniku KOMISIJE ZA LJUDSKA PRAVA Grada Tuzla poslata je PRIJAVA NEZAKONITOG RADA ADVOKATA AMILE MIMICE KUNOSIĆ. Sadržaj prijave možete pročitati ovdje.
Napomena: svi navodi u saopštenju potkrijepljeni su relevantnom dokumentacijom koja se nalazi u dosijeu predmeta Pirić, otvorenom kod udruženja „Pod lupom građana“, čije je sjedište u Kiseljaku, Omladinskih brigada bb i biće dostupna svima koji žele da se uvjere u istinitost navoda.
Predsjednik udruženja:
Halilović Jasminka, profesor
Važno!
Udruženju se mogu obratiti svi građani sa cijelog područja BiH, ukoliko se suoče sa naizgled nerješivim problemima u odnosu na institucije u BiH, koje će biti pozvane da isprave nepravilnosti i nezakonitosti i svoje ponašanje usklade sa Ustavom i zakonima u BiH, te će udruženje koristeći svoja materijalna sredstva pomoći građanima da se nastali problemi riješe, a o postupanjima institucija BiH biće obavještena javnost putem medija.
U Kiseljaku, 11.02.2017.godine
Navodi i razlozi zbog kojih se zatvara predmet u Područnom uredu Brčko Distrikt nisu u skladu sa odredbama člana 5, stav 3 i člana 8. Zakona o Ombudsmenu za ljudska prava BiH, jer da su zaključili da predmet ne spada u nadležnost tog ureda, tada je po važećem Zakonu Područni ured Brčko Distrikt bio dužan proslijediti kompletnu dokumentaciju drugoj instituciji Ombudsmena u entitetu, a s obzirom da je Institucija Ombudsmena jedinstvena organizacija za cijelu teritiriju BiH i da Ombudsmeni sarađuju u obavljanju svojih dužnosti, zajednički daju prijedloge, rješenja i donose izvještaje, ovakvom Obaviješću su iz Područnog ureda Brčko Distrikt povrijedili odredbe navedenog Zakona.
Osim toga u predmetnoj Obavijesti se navodi da je Područni ured Brčko Distrikt zaprimio dana 16.01.2017.godine žalbu žaliteljica Zlate Pirić i Amele Pirić Avdibašić i registrovao je pod brojem Ž-BR-05-13/17, što je netačan navod, jer je taj ured zaprimio žalbe broj: Ž-BR-05-06/17, Ž-BR-05-07/17, Ž-BR-05-13/17, zatim dopunu od 30.01.2017. godine, dopunu 2 od 31.01.2017. godine, koju je naknadno tretirao kao novu žalbu pod brojem Ž-BR-05-25/17 i dopunu 3, predatu dana 06.02.2017. godine, koju je taj ured zaprimio, ali je nije registrovao.
Zbog obavijesti Područnog ureda Brčko Distrikt o zatvaranju predmeta u tom uredu, Zlata Pirić i Amela Pirić Avdibašić su odlučile izuzeti kompletnu dokumentaciju: 3 žalbe i 3 dopune sa svim dokazima iz Područnog ureda Brčko Distrikt. Prilikom izuzimanja dokumentacije Zlata Pirić je upitala stručnu suradnicu Mandu Mendeš da li je Područni ured Brčko Distrikt preduzeo nešto po podnesenim žalbama i dopunama sa dokazima, a s obzirom i na lično obraćanje ovih članova porodice Pirić pomoćnici Ombudsmena u uredu u Tuzli, Almi Suljić, odgovor stručne suradnice je bio potvrdan, ista je izjavila da je ured preduzeo neke radnje, a na upit Zlate Pirić koje su to radnje, stručna suradnica je odgovorila da ne može odati tu tajnu.
Nakon preuzimanja pomenute dokumentacije uvidom u CMS sistem Zlata Pirić i Amela Pirić Avdibašić su ustanovile da se iznenada pojavio dopis sudije Rukije Jusupović baš tog dana 10.02.2017.godine u jednom njihovom predmetu, bez oznake kome je upućen, a otvarajući drugi predmet pronašle su taj dopis kojim sudija Rukija Jusupović obavještava Upravu suda da je postupila po dopisu Ureda Ombudsmena od 31.01.2017.godine, međutim, Ombudsmeni su 30.01.2017.godine zatvorili predmet, te je očigledno da Općinski sud u Tuzli i Ombudsmeni, odnosno Područni ured Brčko Distrikt nisu usaglasili svoje postupke i da ustvari Područni ured Brčko Distrikt nije preduzeo nikakve radnje da bi zaštitio ugrožena prava žaliteljica.
Preuzevši kompletnu dokumentaciju iz Područnog ureda Brčko Distrikt Zlata Pirić i predsjednica Udruženja, koja je svjedočila izuzimanju dokumentacije u Područnom uredu Brčko Distrikt, su sve dokumente sa svim prilozima dostavile u Područni ured Sarajevo.
Teško je povjerovati da Ombudsmeni za ljudska prava krše Zakon o Ombudsmenu za ljudska prava BiH. No, bez obzira na evidentne propuste u Područnom uredu Brčko Distrikt i pokušaje u tom uredu da izbjegnu postupanje u ovom predmetu, očekujemo odluke Institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH, jer su nadležni da postupaju i nemaju pravo da se izuzmu.
Udruženje „Pod lupom građana“ se aktivno uključilo da pomogne članovima porodice Pirić, pregledavši detaljno svu dokumentaciju, preduzelo je određene korake, obrativši se predsjedniku Općinskog suda u Tuzli, Muhamedu Tulumoviću, uputilo pisano reagovanje na postupak Institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH i nastaviće dalje da prati slučaj i da urgira postupanja institucija, a o pojedinostima će obavještavati javnost.
Napomena: svi navodi u saopštenju potkrijepljeni su relevantnom dokumentacijom koja se nalazi u dosijeu predmeta Pirić, otvorenom kod udruženja „Pod lupom građana“, čije je sjedište u Kiseljaku, Omladinskih brigada bb i biće dostupna svima koji žele da se uvjere u istinitost navoda.
Predsjednik udruženja:
Halilović Jasminka, profesor
Važno!
Udruženju se mogu obratiti svi građani sa cijelog područja BiH, ukoliko se suoče sa naizgled nerješivim problemima u odnosu na institucije u BiH, koje će biti pozvane da isprave nepravilnosti i nezakonitosti i svoje ponašanje usklade sa Ustavom i zakonima u BiH, te će udruženje koristeći svoja materijalna sredstva pomoći građanima da se nastali problemi riješe, a o postupanjima institucija BiH biće obavještena javnost putem medija.
U Kiseljaku, 11.02.2017.godine
Nema komentara:
Objavi komentar