Jasmin Duvnjak, član rukovodstva Skupštine ZDK-a i član Glavnog odbora SDA je sa svojim intervjuom za “Oslobođenje” izazvao dosta negativnih komentara na mom fejsbuk profilu, a moj najveći “grijeh” je to što sam istakao njegovu izjavu o odricanju “bijelog hljeba”. Poslije izvjesnog vremena uklonio sam objavu, a dva dana poslije na moj e-mail stiže reakcija Hasana Krehe, građanskog aktiviste iz Zenice koji tvrdi da Duvnjak nije imao pravo na “bijeli hljeb” i da je u pitanju smišljena samopromocija preko “podobnog” novinara oslobođenja insistirajući da objavim reagovanje.
Podsjećam, u intervjuu za oslobođenje Duvnjak kaže: Odbio sam prije dvije godine i danas bih opet odbio uzeti taj haramski bijeli hljeb. Na taj način iz moga novčanika sam u državnoj kasi ostavio preko 50 hiljada KM (oko 35.000 KM za 12 mjesečnih poslaničkih plata, plus porezi i doprinosi; op.a.). Naše društvo je u opasnosti ako sam se ja morao pravdati za odluku koja je bazirana na ličnom moralu, političkoj odgovornosti i solidarnosti sa narodom koji vrlo teško živi. Ko god smatra da je ovo politički marketing, ja ga pozivam da iz svoga novčanika izbroji u apoenima od po 100 KM cifru od 50-ak hiljada i uplati je na račun države ili nekih socijalnih kategorija. Lahko je drugima moralisati, pokažimo ljudske vrijednosti i političke principe nauštrb svojih potreba ili interesa. Kada vidim ovih dana pojedince iz državnog Parlamenta koji “ganjaju” nekih 840 KM za tzv. jubilarne nagrade, onda me moj poduhvat još više čini ponosnim! Nije se lahko boriti protiv sopstvene sujete, pohlepe i interesa.
Duvnjak (ni)je imao pravo na “bijeli hljeb”!?
Građanski aktivista Hasan Kreho kaže: “kako je uopšte moguće govoriti o bijelom hljebu i odricanju od istog kada je dotični Jasmin Duvnjak kao kandidat SDA bio na kandidaskoj listi za skupštinu Zeničko-dobojskog kantona i na radost njegovih glasača osvojio mandat na opštim izborima 2014. godine. Napominjem da je navedeni Duvnjak bio u dva mandata parlamentarac u Predstavničkom domu Parlamenat Federacije BiH u periodu od 2006 do 2014. godine a potom nastavio od 2014. politčki mandat u Skupštini Ze -do kantona”. O kakvom se to odricanju od bijelog hljeba može govoriti, pita Kreho.
- Isti nije ostao bez primanja jer je svojom pozicijom kao zamjenik predsjedavajuće Skupštine Ze-do kantona a prema izvještaju CCI o monitoringu rada Skupštine Ze-do kantona za preiod od 01.01.2016. do 30.06. 2016. godine u prosjeku mjesečno imao prosjek primanja 1166 KM .
Ovo nisu jedini prihodi koje je navedeni dobrica ostvarivao jer prema tekstu postoje još dva angažmana koja nisu sigurno " volonterski rad". Mjesečni prosjek primanja od 1166 KM koje je Jasmin Duvnjak primao kao zamjenik predsjedavajuće veći je i od primanja od mnogih diplomiranih inžinjera u realnom sektoru u Ze-do kantonu, zaključuje Kreho.
Obzirom da sam u jeku najjačih sukoba mišljenja sa rahmetli Husejinom Smajlovićem i SDA uvijek imao korektne odnose i zdravu komunikaciju sa Jasminom Duvnjakom kontaktirao sam ga, i tražio i njegovo mišljenje . On kaže da njegovo mjesto u Skupštini ZDK-a nije profesionalno i da je mogao koristiti "bijeli hljeb", a nije. “Kreho je očigledno jedan fin insan, kojeg njegova pamet ponekad izda. Pošten je čovjek, pametan, ali ne poznaje moju situaciju”, navodi Duvnjak.
- Meni je prestao radni odnos u Parlamentu Federacije BiH u decembru 2014.godine, pošto nisam imao nikakvo ranije radno mjesto, po svim propisima sam mogao uzeti tu naknadu za Bijeli hljeb. (jer nisam profesionalac u Skupštini Kantona)...
Kada je u pitanju profesionalizacija, sličan slučaj pronašao sam u izvještajima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) ... Vlatka Komšić iz Kiseljaka, bivša poslanica u Skupštini Srednjobosanskog kantona, je skoro pola vremena provela primajući plaću bez rada.. Za osam i po godina je tri puta iskoristila pravo na naknadu i na taj način uzela 52 hiljade KM.
„Nisam morala primati „bijeli kruh“. (…) Mogla sam se profesionalizirati istog trenutka pa je bilo svejedno – koristila to ili bila profesionalac“, kaže Komšić za CIN.
No, nije bilo svejedno. Da je postala profesionalna poslanica i odustala od „bijelog hljeba“, zarađivala bi mjesečno skoro 500 KM manje, koliko je tada iznosila prosječna plaća radnika u industriji, građevinarstvu, trgovini i ugostiteljstvu u SBK-u, navela je Komšićeva za CIN.
Osim gore navedenih političara u izvještaju CIN-a nalaze se i poznata zenička imena. Na spisku korisnika “bijelog hljeba” od koji su neki uzeli iz budžeta i do vrtoglavih 40.000 maraka nalaze se:
MIRALEM GALIJAŠEVIĆ
ZAHID CRNKIĆ
FUAD KASUMOVIĆ
SAID MUJKANOVIĆ
RAMO ISAK
BOJAN BOŠNJAK
MIRSAD ISAKOVIĆ
EKREM TUKA
BESIM SPAHIĆ
Projektni menadžer u Centrima civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović kaže da je “bijeli hljeb” instrument koji su izmislile političke stranke da bi tako osigurale radna mjesta partijskim ljudima po isteku mandata. On smatra da je ovo jedan od najgorih primjera u kojima političari sami sebi određuju visinu naknade.
O „bijelom hljebu“ se u javnosti nije mnogo govorilo sve do februara 2014. godine kada je njegovo ukidanje bilo jedno od glavnih zahtjeva građana na protestima protiv neefikasne vlasti u BiH. Tada su tri kantona ukinula pravo na „bijeli hljeb“: Tuzlanski, Unsko-sanski i Kanton Sarajevo. Da li je ostalo tako ili su to pravo ponovo uveli niko više i ne prati, niti je u toku. Čak ni Centar za istraživačko novinarstvo. Na njihovoj stranici podaci o “bijelom hlljebu” nisu ažurirani odavno.
Nema komentara:
Objavi komentar