Piše: Goran Jerkić
Alarmantna situacija je u 30.000 firmi, koje su ispunile bar jedan od tri kriterija za pokretanje stečaja. Prema procjeni, između 70 i 80 posto javnih komunalnih preduzeća je u velikim problemima zbog likvidnosti, a bar 50 posto njih je ispunilo uslove za otvaranje stečajnog postupka. To će se ubrzo morati desiti, jer budžeti javnih komunalnih preduzeća nisu sposobni da izmire obaveze. A evidentno je da krše zakon, počev od isplate plata bez poreza i doprinosa, do neuplaćivanja obaveza za PDV i direktne poreze.
Prema Zakonu o stečajnom postupku FBiH, ukoliko direktor ne pokrene stečajni postupak kad je firma nelikvidna, on može odgovarati ličnom imovinom za štetu koju nanese povjeriocima, zbog kasnog provođenja stečajnog postupka. Ovo prethodno je nešto što su komentarisali oni koji se razumiju koliko se ekonomski loše nalazimo u životu. u ZDK dakle, pred Skupštinom je zadatak od nekih 1.500 firmi. Dakle, stečaj ili likvidacija.
Kako su oni do sada bili nesposobni uraditi nešto konkretno, najmanje 150.000 zaposlenih će biti na kraju njihovog mandata nezaposleni. Kako to izbjeći? Da li društvo od 2 penzionera, 6 ekonomista, 6 ljekara, 3 pravnika, 3 prosvjetna radnika, 3 doktora nauka, 4 inžinjera, 1 oficir, psiholog, rudarski tehničar, arhitekta, politolog, komunikolog, bez kvalifikacije i veterinar mogu ovo riješiti. Može, kako ne! Malo, sutra!
Zna li ovih 6 ljekara šta je odgođeno plaćanje ili znaju li oni čemu služe virmani ili šta će se desiti u likvidacionom postupku ako se pojavi veća likivdaciona masa, šta će sa njom. Da li su ovi specijalisti porodične medicine na svom fakultetu učili šta uraditi sa radnicima koji su tokom svog radnog angažovanja zaradili profesionalnu bolest šta uraditi sa profesionalnom rehabilitacijom. Zašto su pristali da bace u prašinu svoja znanja u tako svetoj profesiji kao biti ljekar i pomagati ljudima i otišli među političare. Da li ovo troje prosvjetnih radnika smatraju da biti učitelj je manje bitna stvar od biti političar. Kako razumjeti političara koji u svom kartonu na službenoj stranici skupštine ne smije ili ne želi upisati svoju kvalifikaciju. Možda je samo medicinski tehničar. I kada ovako vidiš našu kantonalnu skupštinu i poslanike u njoj manje je bitno kojem nacionalnom korpusu pripadaju.
Ovakav, kakav je može prepisati kakav sirup protiv prehlade , urediti kuhinju ili iskopati rudnik. Ova skupština bi mogla voditi farmu krava imaju veterinara i bogami dovoljno ruku da rade na farmi i proizvedu mlijeko i to puno mlijeka. Sasvim sigurno su nesposobni za 150.000 novih nezaposlenih da spriječe ovakvu vrlo izglednu situaciju. Po predviđanjima stručnjaka, prava „lavina“ stečaja u BiH tek će se pokrenuti u 2016. godini, jer oko 30.000 firmi, što javnih, što privatnih, odavno je ispunilo uslove za provođenje ovog postupka. Među njima je i 50 posto javnih komunalnih preduzeća, koja bi kroz stečaj mogla dobiti priliku za reorganizaciju. Iako je broj novootvorenih stečajnih postupaka doživio izvjesnu stagnaciju u BiH u prošloj godini, jer je u Federaciji BiH otvoreno 150 stečajnih postupaka, a u Republici Srpskoj 103, stručnjaci upozoravaju na to da je to tek vrh ledenog brijega.
Javna komunalna preduzeća ukoliko se nešto skoro ne preduzme će osjetiti najveće posljedice. Primjer iz Sarajeva. Te firme sve teže obavljaju svoje dužnosti i pružaju usluge građanima, počev od GRAS-a, „Vodovoda“ i drugih. Da li trebamo čekati, pa da imamo vanredno stanje ili da planski počnemo sa reorganizacijom tih firmi, što bi značilo da će one i dalje raditi tokom stečajnog postupka, a istovremeno će se raditi na rasterećenju nepotrebnih troškova.
Oko hiljadu ljudi koji rade u KJKP GRAS predstavljaju višak, što znači da firma ima u bruto plaćama dva miliona KM mjesečno gubitka. Takva situacija se može odraziti na drastičan rast cijena usluga, ne zbog realnih ekonomskih pokazatelja, nego zbog situacije u koju je upalo to javno komunalno preduzeće.
Nema komentara:
Objavi komentar