KAD STRUKA PROGOVORI: ZENICA – GRAD NOVIH SAOBRAĆAJNICA STAROGA DOBA

Grad Zenica ima 128.000 stanovnika,20.000 bicikla, pet biciklističkih klubova i 38 godina staru biciklističku trku ali još uvijek nema biciklističke staze.

Aktuelizirajući problematiku rekonstrukcije i izgradnje mreže gradskih saobraćajnica na području grada Zenice bez ikakvih pitanja građanja a naročitu struke, inžinjeri saobraćaja Sead Tahirović i Mirzet Sarajlić napisali su jedan tekst o tome koji je stigao i na moju adresu. Njihov tekst objavljujem u cjelosti.

Gotovo svi gradovi savremenog svijeta nastoje svoje gradove organizovati na ekološki održiv, siguran, kvalitetan način i to u skladu sa savremenim principima, metodologijama i tehnikama.
Nažalost, Zenica ne spada u te te gradove, naročito kada je u pitanju organizacija, upravljanje i projektovanje saobraćajne infrastrukture. Kada je u pitanju izgradnja i rekonstrukcija postojeće mreže gradskih saobraćajnica u Zenici inicijativa je za svaku pohvalu, medžutim kako vrijeme odmiče ukazuje se činjenica da je taj poduhvat više politički nego strukovno i građanski orijentisan.

Nažalost, javnost se u Zenici jako malo za bilo što pita, a čini se struka još manje. Niko ko hodi Zeničkim ulicama nemože a da ne primjeti nekoliko jako velikih propusta kada je u pitanju izgradnja Glavne gradske magistrale a i ostalih pratećih saobraćajno-infrastrukturnih objekata.

U ovom tekstu i kritici izdvojit ćemo samo dva najvažnija a ujedno i najočiglednija a to su:

· Ne planiranje izgradnje biciklističkih staza,

· Ne postojanje adekvatnog prostora za parkiranje vozila i bicikala.

Ne planiranje izgradnje biciklističkih staza

Gotovo da nema grada u Europi da svojim građanima uskraćuje i sputava ih u korištenju bicikla kao prevoznog sredstva kao što to radi grad Zenica. Oni građani Zenice koji se uprkos svemu odluče da koriste biciklo kao jedno idealno prevozno sredstvo za kretanje u gradovima nailaze na razne poteškoće, prije svega, kretanje po trotoaru zajedno sa pješacima, vezivanje i parkiranje bicikla uz deblo ili za ogradu i sl.

Iako smo i sami, kao inžinjeri saobraćaja neiscrpno upozoravali gradske i kantonalne vlasti o važnosti planiranja i ugradnje biciklističkih staza paralelno sa izgradnjom Glavne gradske magistrale nikad nismo bili poslušani, ali želimo javnosti saopštiti i obzdaniti taj očigledni propust.

Prednosti bicikla kao prevoznog sredstva u gradovima

Prednosti favorizovanja i popularizacije biciklističkog saobraćaja u gradovima su mnogobrojne i ne mjerljive u odnosu na motorni saobraćaj. Prednosti se prije svega ogledaju kroz sljedeće: 

1. Znatno manje zauzimanje saobraćajnih površina u odnosu na motorni saobraćaj (prikazano na slici),

2. Fleksiblnost pri kretanju i parkiranju u odnosu na motorni saobraćaj,

3. Prijevoz od „vrata do vrata“,

4. Zdravstvena podobnost u odnosu na motorni saobraćaj,

5. Prednost u pogledu zaštite okoliša.

Budući da su prednosti biciklističkog saobraćaja jasne i ne dvojbene nije ih potrebno dodatno objašnjavati, ali ćemo izdvojiti onu za Zenicu najvažniju prednost a to je prednost biciklistićkog saobraćaja u pogledu zaštite čovjekove okoline. Naime, Zenica kao industrijski grad svakako je u velikoj mjeri zagađeniji od ostalih dijelova naše države. Potez zanemarivanja biciklističkog saobraćaja od strane vladajućih gradskih struktura jasno nam nagovještava povečanje te zagađenosti u budučnosti jer su se vlasti opredjelile za favorizaciju motornog saobraćaja koji je općenito poznat kao jako štetan po ljudsko zdravlje.

Ostale komparativne prednosti biciklističkog saobraćaja, kao i zastupljenost biciklističkog saobraćaja u pojedinim državama na svijetu mogu se pogledati u tabeli gdje se jasno uočava naročito naglašena prednost u pogledu saobraćajne sigurnosti zagađenja okoliša i potrošnje energije.

RJEŠENJE PROBLEMA

Iako se radovi na gradskoj magistrali polahko privode kraju te su mnogi zaljubljenici biciklističkog saobraćaja gotovo izgubili nadu da će Zenica konačno dobiti prostor za razvoj ovog vida saobraćaja, eksperti iz oblasti saobraćaja nude efikasno rješenje i nude ga vladajućim strukturama a ono se ogleda kroz sužavanje kolovoza sa obje strane te ocrtavanje žute biciklističke trake u širini od 0,75 cm za svaki smjer, što je i u skladu sa Smjernicama za planiranje i projektovanje putne mreže a koje su u skladu sa Međunarodnim standardima.

Kako bi to vizuelno izgledalo pokazuje slika ispod gdje je prikazan dio GGM-a na Carini. Neophodno je da se biciklistička staza minimalno 5 centimetara uzdigne u odnosu na operativnu površinu ceste namjenjenu motornom saobraćaju. Odgovorno tvrdimo da će ovo rješenje uz izgradnju parkinga za bicikle favorizirati biciklistički saobraćaj, smanjiti troškove građana, povećati kvalitet života u gradu, smanjiti zagađenost zraka i zagađenost bukom i što je najvažnije smanjiti broj saobraćajnih nezgoda i tako povećati stepen saobraćajne sigurnosti u Zenici učiniti Zenicu jednim modernim Europskim gradom.

Izgled glavne gradske saobraćajnice na Carini sa ucrtanom biciklističkom stazom

Profil glavne gradske saobraćajnice na sa ucrtanom biciklističkom stazom

Iskreno se nadamo da će vladajuće strukture čuti saound građana i konačno uvažiti želje građana i struke kada su u pitanju ovakvi projekti od općeg značaja za građane. Molimo građane da uprkos ne postojanju uvjeta za razvoj biciklističkog saobraćaja što više koriste ovaj vid saobraćaja a što manje motorna vozila kako bi iskoristili gore navedene i iskazane prednosti biciklističkog saobraćaja.

AUTORI TEKSTA:

Sead tahirović, diplomirani inžinjer saobraćaja.

Mirzet Sarajlić, diplomirani inžinjer saobraćaja i komunikacija

Sead tahirović, diplomirani inžinjer saobraćaja.

Mirzet Sarajlić, diplomirani inžinjer saobraćaja i komunikacija