Autoceste FBiH traže 95 miliona eura za dionicu za koju su tvrdili da je završena⁉️

Na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u utorak nije odobrena odluka o zaduženju Federacije BiH kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) radi izgradnje poddionice Poprikuše – Nemila na Koridoru 5C.

Planirani kredit iznosio je 95 miliona eura, s rokom otplate od 11 godina i četverogodišnjim grace periodom, a implementaciju projekta trebale su voditi Autoceste Federacije BiH.

Zanimljivo je da se odluka odnosi na dionicu dugu 5,5 kilometara, za koju su iz Autocesta FBiH ranije navodili da su radovi već završeni, piše BiznisInfo.ba.

Radovi još uvijek nisu potpuno završeni

Iz Autocesta su još krajem ljeta naveli da su radovi pri kraju i da je otvaranje planirano za oktobar. Sredinom oktobra za portal Fokus su izjavili da je u toku tehnički prijem dionice, što je ukazivalo na to da su građevinski radovi završeni. Tada su poručili da će dionica biti puštena u promet čim Komisija završi svoj posao.

Odluka nije dobila potrebnu većinu glasova, iako je ranije dobila saglasnost Predstavničkog doma. Bez odobrenja oba doma Parlamenta, zaduženje ne može stupiti na snagu.

Iako su prema planu građevinski radovi trebali biti završeni do septembra, a otvaranje planirano za oktobar, dionica još nije u potpunosti gotova.

Veći dio trase je već asfaltiran, a mostovi i vijadukti s obje strane tunela su funkcionalni. Ipak, manji dio trase kod Topčić Polja još se gradi, pa će otvaranje, prema trenutnom stanju na terenu, biti pomjereno za narednu godinu.

Ipak, teško je vjerovati da za ostatak radova treba 95 miliona eura, jer je ostalo još malo posla. Stoga nije jasno da li je novac koji se sada traži kreditom potreban za nastavak radova ili, vjerovatnije – kao pokriće već potrošenih sredstava. 

Autoceste FBiH svakako bi javnosti trebale pojasniti ovu situaciju.

Tunel Bosna – najduži cestovni tunel u BiH

Najznačajniji objekat na ovoj dionici je tunel Bosna, dug 3,6 kilometara, koji će nakon otvaranja postati najduži cestovni tunel u Bosni i Hercegovini. Gradnja tunela je završena.

Tunel, koji je ranije bio poznat pod imenom Golubinja, omogućiće vozačima da izbjegnu zahtjevnu obilaznu trasu kroz kanjon rijeke Bosne, čime će se značajno skratiti putovanje prema sjeveru zemlje.

Dženana Karup Druško: Opasno podmetanje‼️

Ne znam kako se Suad Kurtćehajić izjašnjava i koje državljanstvo danas ima, ali znam da je u ratu odbio državljanstvo Bosne i Hercegovine, jer Bosna i Hercegovina nije njegova država zbog čega nije želio da učestvuje u njenoj odbrani. Tačnije izbjegao je opću mobilizaciju koju je proglasilo Predsjedništvo RBiH, a njega je rat zatekao u Sarajevu gdje i živio. Kurtćehajić je rođen u Bijelom Polju, Crna Gora, koja je tada bila u SR Jugoslaviji, koja je po presudama MKSJ bila agresor na BiH. Poslije rata u državi BiH Kurtćehajić je, kao diplomirani pravnik, izgradio karijeru kao profesor u Sarajevu, s tim da je, koliko mi je poznato, doktorirao u Bihaću. 

Titulu akademik, kako se predstavlja, nije dobio od Akademije nauka BiH, kao recimo profesor FPN Ćurak, nego od privatnog udruženja građana – Bošnjačke akademije nauka kojoj je cilj “okupljanje naučnih i umjetničkih potencijala bošnjačkog naroda…“, što mu je, također, omogućila ova država koja po zakonima dozvoljava i registraciju takvih udruženja. I to su činjenice koje niti komentarišem niti imam potrebu. 

Da mi je prije samo mjesec dana neko rekao da ću ja početi pisati i baviti se bošnjačkim identitetom, nasmijala bih se. Jer ne smatram da sam uz sve institucije i pojedince koje bi trebalo time da se bave ja pozvana da o tome govorim, a i nisam vidjela potrebe jer nisam nikad imala problema sa svojim identitetom: vjera, islam, dakle muslimanka sam po rođenju, moja etnička pripadnost je Bošnjakinja, moja nacionalnost/državnost je Bosanka i Hercegovka. 

Kao novinar nikad nisam pisala tekstove o Bošnjacima, time su se bavili neki drugi, “umni ljudi“, ali jesam, kao neko ko iskreno vjeruje u građansku državu pisala bezbroj tekstova o kategoriji ostalih poštujući pravo tih ljudi da se tako izjasne, zagovarajući njihova prava, kao što sam napisala bezbroj tekstova o presudama Evropskog suda za ljudska prava, uvijek jasno i kategorično zagovarajući njihovu implementaciju. I jednaka prava za sve građane države BiH. U svim tekstovima uvijek sam se zalagala za državu BiH. I od toga nikad neću odustati. 

Ironija je da me Sebija Izetbegović natjerala da se bavim ovom temom. Tada sam prvi put iznijela javno svoje stavove otvarajući pitanje Bošnjaka koji ne pripadaju nacionalnim strankama, ali ne podržavaju ni one koje ih podstiču da se odreknu svog identiteta da bi bili politički, državotvorno opredijeljeni. I navela da se Bošnjacima nameće jedna od najopasnijih zamki: ili si Bošnjak ili si Bosanac, a jedno je u suprotnosti s drugim! Što je danas najveća LAŽ. Ono o čemu ja govorim i na št aukazujem nema u porukama ni jedne “strane“. 

Vidjela sam problem u novoj potpuno nepotrebnoj podjeli Bošnjaka, svako ima pravo i slobodu na svoj identitet i da glasa za koga hoće. Ali, s obzirom da su Bošnjaci u ovoj zemlji i dalje najbrojniji narod, narod koji je bio najveća žrtva u ratu, koji je najdržavotvorniji u BiH, političke stranke se, nažalost, igraju njihovim emocijama, još uvijek svježim ranama i tjeraju ih da se opredijele. 

Narod koji se jedinstveno, jasno i glasno opredijelio kad je bilo najteže: mi smo za Bosnu i Hercegovinu.

Drugi problem koji sam vidjela je da pojačana srpska i hrvatska nacionalna politika vješto koristi te rasprave između Bošnjaka, te podjele i dodatno ih raspiruju: Ne jer žele jaču državu BiH, nego da je dodatno oslabe i završe planove o etničkoj podijeli BiH. Nažalost, i politički potezi kojima svjedočimo idu u tom pravcu.

Sve to me je natjeralo da pokušam objasniti. Da ljudi shvate ako ih već tjeraju da se dijele, koji je njihov izbor i zašto. Da imaju informacije, činjenice i da onda mogu slobodno, kako žele donijeti odluku i o tome ko su i za koga su. A ne zbog toga što se političke partije u Sarajevu otimaju oko njihovih glasova za vlast i svoje fotelje, a nacionalisti iz Beograda i Zagreba, uz brojne pojedince u BiH, dodatno raspiruju te podijele, pa i mržnju unutar Bošnjaka, sve igrajući na kartu ljubavi, mira, države… Koliko god se ne slagali s ovim što pišem, samo pogledajte ko se danas bavi u javnom prostoru pitanjem bošnjačkog identiteta, ili još bolje ko se ne bavi? I koliko je to ili nije povezano s politikom. 

Koliko je ovo važna tema svjedoči broj vas koji je to pročitao. Teške teme, duge objave na FB. I hiljade i hiljade ljudi koji su podržali. Da se razumijemo, među kojima nisu svi Bošnjaci.

To su dva ključna razloga zašto sam istupila u javnost i rekla da sam Bošnjakinja/Bosanka. I objasnila da je to moja pripadnost narodu i da to ne isključuje moje bosanstvo, nego upravo suprotno da je to jedno tkivo. 

Istupila sam u trenutku kad se puno toga lomi oko Bosne, u Sarajevu, unutar BiH, u regionu, pa i na međunarodnom planu, što se ne smije ni isključiti ni podcijeniti iz razgovora o ovom veoma važnom pitanju.

Kako sve pratim, zbog profesionalne deformacije, nekim krajem oka sam vidjela i raspravu koju je nametao Kurtćehajić o izboru Bošnjak/Bosanac u šta se nisam upuštala. Prvo bilo mi je nebitno po broju i strukturi reakcija na njegove objave i teze, bez obzira što je o tome često govorio i po nekim medijima. Drugo, da me niko nije pogrešno shvatio, ali meni kao ponosnoj Bošnjakinji/Bosanki zaista ne može niko nametati to ko sam i šta sam ko se nije rodio u BiH. Bez obzira koliko dugo živio u BiH. S druge strane nisam primijetila da se on angažirao oko pitanja crnogorskog identiteta koji je kao i bošnjački na meti velikosrpske politike. 

Ali, ne bih ja ulazila ni u šta oko toga, fakat me ne bi zanimalo, puno ljudi priča svašta, da se upravo sada nije pojavio veliki intervju s Kurtćehajićem, toliko važan da je objavljen čak u dva nastavka (već odavno ukinuta praksa u medijima, jer ljudi ne vole duge tekstove?) u kome nam objasni kako su Bošnjaci najveća opasnost za Bosnu i Hercegovinu!?

Kako se u intervju bavi Bošnjacima, dakle i sa mnom, jer ne da se izjašnjavam nego se i javno deklariram kao Bošnjakinja/Bosanka, napisat ću šta o tome mislim kao Bošnjakinja/Bosanka. Iznosim svoje mišljenje i svoje stavove, ne želim ulaziti ni u kakvu raspravu s Kurtćehajićem, iako me pokušavao uvući više puta, a dobro se znamo. On je rekao šta misli kao profesor, a ja ću reći šta ja mislim kao Bošnjakinja/Bosanka.

Nabraja on neke izvore, autore, nadugo i naširoko, iznosi i brojne neistine, ali neću ulaziti u to, iako se njegove teze mogu pobiti i na taj način, navođenjem nekih drugih autora i izora. Ovdje je puno važnije pitanje: zašto je opasno to što nama Bošnjacima/Bosancima Kurtćehajić nameće u javnom prostoru kao profesor i akademik? 

On kreće od toga da u BiH postoji identitetska kriza i da se to prelama i na “aktuelnu bosansku krizu“. Pročitate i shvatite da se ta identitetska kriza kojom se on bavi odnosi isključivo na Bošnjake i da su oni glavni krivci što je “Bosna izgubila šansu da izgradi modernu, integrativnu naciju“. 

Prvo, iznositi neutemeljenu pretpostavku da su Srbi i Hrvati u BiH 90 posto spremni na bosanski identitet, po njegovom mišljenju, ali ih odvraća bošnjački, i da Bošnjaci trebaju da se odreknu svog identiteta u ime Bosanstva, pa će onda krenuti u Bosanstvo i Srbi i Hrvati, ne samo da je pogrešna teza, nego i opasno podmetanje. A, kamo sreće da je tako kako on priča.

Po Kurtćehajićevim tezama ispada da su krivci za etničku podjelu zemlje Bošnjaci. Najbrojniji narod koji je branio državu. Armija RBiH, u kojoj je bilo najviše Bošnjaka uz sve druge kojima je BiH domovina, jedina je vojska u BiH koja je položila zakletvu da će braniti državu.

Kurtćehajić ignorira, da ne kažem negira, da nisu Bošnjaci ti koji su stvorili etničke podjele nego velikosrpski i velikohrvatski projekti koji su zbog toga izvršili i agresiju na BiH, uz jake srpske i hrvatske snage u BiH, a Bošnjaci su u ratu morali braniti vlastiti opstanak i svoju državu uz sve druge koji BiH vide kao svoju domovinu. U haškim presudama je ovo decidno utvrđeno među političkim ciljevima projekata Zagreba i Beograda koji su se svom snagom obrušili na BiH. 

Ako bih bila maliciozna rekla bih da njegova teza ima uporište upravo u tim velikosrpskim i velikohrvatskim projektima. Tako da, koliko god njegova teza na prvi pogled i površnim čitanjem izgledala dobronamjerno i pomirujuće, to je opasno iskrivljavanje historijskih činjenica i zamjena uzroka i posljedice. Da je Kurtćehajić u pravu, ne da ne bismo imali entitete u BiH, nego danas ne bi svjedočili sve jačim zahtjevima za odcjepljenje RS i uspostavljanjem trećeg, hrvatskog entiteta. A ni blokadama državnih institucija.

U osnovi modela koji nam u javnom prostoru nameće Kurtćehajić je: Bošnjaci treba da se odrekne bošnjaštva, da bi možda onda i drugi pristali biti Bosanci. Bosanstvo se ne može graditi brisanjem jednog naroda, nego uzajamnim priznanjanjem svih. Bosanstvo može postojati samo ako postoji narod/narodi koji ga nose. Bošnjaci ponosno ističu da su Bosanci i Hercegovci, dok mnogi Srbi i Hrvati od Daytona jačaju svoj nacionalni identitet povezan ne s BiH nego s maticama u Srbiji i Hrvatskoj što je rezultiralo time da danas u javnom prostoru mnogi Hrvati i Srbi iz BiH ne priznaju Bosnu i Hercegovinu kao svoju državu i svoju domovinu. 

Druga opasna zamka Kurtćehajićevog modela je to što je on u opširnom intervju nabacao svega, ali nije razjasnio šta on misli kad govori bošnjački identitet, što će sigurno mnoge dodatno zbuniti jer on prepliće, ne objašnjava, muslimane (kao vjersku skupinu), Bošnjake (kao etnički narod) i Bosance (kao zajednički nacionalni/državni identitet)

Zagovaranje građanskog koncepta, brisanjem Bošnjaka i njihovim ugrađivanjem u građansku kategoriju u praksi ne znači apsolutno nikakvo jedinstvo, niti zajednički identitet, nego dodatno razjedinjavanje, slabljenje i nestanak Bošnjaka kao naroda. 

Bošnjaci nemaju rezervnu domovinu i oni najjače zagovaraju Bosnu kao državu, domovinu. Ako se Bošnjaci odreknu bosanstva, oni se odriču države, a ljudi su ginuli za svoju državu odbijajući da pristanu da je to prostor koji treba podijeliti između Zagreba i Beograda. Bosna ne može postojati bez Bošnjaka koji vjeruju u nju, narod koji ima svoju historiju i tradiciju kao i drugi narodi koji žive u BiH. 

Tako da ovo nije nikakav izbor nego opasno nametanje konstruisanog, vještačkog, nepotrebnog izbora da Bošnjaci moraju birati između bošnjaštva i bosanstva! To nije nikakav izbor između dvije ideje, nego pokušaj brisanja identiteta.

Ovdje moram primjetiti još jednu važnu činjenicu: ko danas čuva istinu o onome što se dogodilo Bosni, o ratu, opsadi Sarajeva, otporu, odbrani, genocidu, i na sve one koji su pod zastavom Bosne i Hercegovine branili državu?! 

U praksi vidimo kako to se to radi i koliko su Srbi u RS i Hrvati koje predvodi HDZ spremni na zajednički identitet, i to kroz njihovo političko i institucionalno djelovanje, kroz obrazovanje. I to su, na žalost svih nas u BiH koji je smatramo svojom državom i domovinom, činjenice.

Zajednički identitet Bosanski, što automatski znači i jaču zajedničku državu Bosnu i Hercegovinu, ne gradi se brisanjem postojećih identiteta (i naroda) nego građenjem zajedničkih vrijednosti koje povezuju sve ljude koji BiH smatraju svojom domovinom: jednakost pred zakonom, zajednička historijska svijest o antifašizmu i ZAVNOBiH-u, priznanje i prihvatanje Bosne kao države svih njenih građana.

Ali to znači i suočavanje s prošlošću, odustajanje od velikosrpskih i velikohrvatskih planova, prestanak negiranja, i prihvatanje međunarodnih presuda koje su utvrdile istinu o agresiji i genocidu. To su stvarni problemi Bosne i Hercegovine, a nedostatak je političke i moralne hrabrosti da se to jasno i glasno kaže. 

Da ponovim: etnički i državni identitet nisu u suprotnosti. Ne isključuju jedan drugog, nego se nadopunjuju, jer ne postoji država bez naroda koji je doživljava svojom, niti narod koji može opstati bez države koja mu garantuje ravnopravnost i sigurnost. 

Zamjena imena, Bošnjaka Bosancima, po Kurtćehajićevom modelu ne rješava probleme BiH niti pitanje Bosanstva, nego otvara nove sukobe oko tumačenja historije, legitimiteta, identiteta. Bošnjaštvo nije vjerska pripadnost, nego političko-historijski identitet naroda. 

Kurtćehajićeva vizija “bosanske nacije“ podsjeća na pokušaje stvaranja “jugoslavenskog naroda”, što je vjerojatno mnogima privlačno, jedinstvo, pomirenje, rješenje.

Ali, ko je, kako i zašto razbio tu Jugoslaviju? Koje su posljedice toga? Ne možeš graditi i jačati državu brisanjem onih koji su bili najbrojniji u njenoj odbrani.

Ako se Bošnjaci brišu kao narod neće ostati jedinstvena građanska država nego prostor, teritorija između Beograda i Zagreba koji to godinama i pokušavaju postići. 

Brisanje bošnjaštva pod krinkom bosanstva je najperfidniji oblik političke neutralizacije Bosne.

Dženana Karup Druško, bosanskohercegovačka je novinarka, trenutačno glavna i odgovorna urednica internet portala Avangarda.ba, bivša javna zagovaračica i predstavnica Bosne i Hercegovine u Regionalnom savjetu Koalicije za REKOM, te bivša glavna i odgovorna urednica magazina BH Dani.

Otvaraju se nove dionice autoputa između Zenice i Žepča

Federacija Bosne i Hercegovine uskoro će biti bogatija za nove kilometre autoputa na jednom od najvažnijih saobraćajnih pravaca u zemlji — između Zenice i Žepča. Riječ je o dionicama koje će značajno skratiti i olakšati putovanje između Sarajeva i sjevera zemlje, što će posebno osjetiti svakodnevni putnici i privreda.

Prema ranijim najavama iz preduzeća “Autoceste FBiH”, u oktobru bi u promet trebale biti puštene dvije ključne dionice — Poprikuše – Nemila i dio susjedne trase Nemila – Vranduk, ukupne dužine nešto više od 11 kilometara, u sklopu Koridora 5C.

Dionica Poprikuše – Nemila duga je 5,5 kilometara i prolazi kroz zahtjevan teren između Zenice i Žepča. Najveći infrastrukturni objekt na ovoj dionici je tunel Bosna, dug 3,6 kilometara, koji je ujedno i najduži cestovni tunel u BiH. Ovaj tunel, ranije poznat pod imenom Golubinja, u potpunosti će izmjestiti saobraćaj iz uskog i opasnog kanjona rijeke Bosne, čime se skraćuje putovanje i povećava sigurnost vozača.

Pored tunela, izgrađeni su brojni mostovi i vijadukti, uključujući Golubinju, Željeznicu i Kovaniće, kao i petlju i odmorište Golubinja. Više od 80 posto trase čine objekti, što ovu dionicu svrstava među tehnički najzahtjevnije na čitavom Koridoru 5C.

Istovremeno, na dionici Nemila – Vranduk od 6,2 kilometra, radovi su u završnoj fazi. Na prvoj sekciji, koja obuhvata oko dvije trećine trase, završni radovi i tehnički prijem očekuju se do kraja mjeseca. Ako sve bude teklo prema planu, ovaj dio biće otvoren zajedno sa dionicom Poprikuše – Nemila do kraja oktobra.

Otvaranje novih kilometara autoputa predstavlja važan iskorak ka modernizaciji saobraćajne mreže u BiH. Osim kraćeg i sigurnijeg putovanja, projekat donosi i niz ekonomskih koristi – bolju povezanost industrijskih zona, lakši pristup tržištima, kao i jačanje turizma i investicija.

Očekuje se da će završetkom ovih radova Bosna i Hercegovina biti još jedan korak bliže potpunom povezivanju juga i sjevera zemlje modernim autoputevima, čime se stvaraju preduslovi za dugoročni ekonomski rast i snažniju integraciju s evropskom transportnom mrežom.

GlobalBH

Bećirović s pratnjom je najskuplji političar u BiH, u stopu ga prati Komšić

Dok građani BiH jedva sastavljaju kraj s krajem, izabrani funkcioneri žive lagodno na njihov teret, uživajući u privilegijama, uključujući i skupu policijsku pratnju koju plaćaju poreski obveznici.

Najveći troškovi u tom pogledu vezani su za članove Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića.

Prema podacima Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT) BiH, troškovi obezbjeđenja i pratnje samo ove dvojice funkcionera u proteklih godinu i po dana premašuju 800.000 KM.

Na vrhu liste nalazi se Bećirović. Njega je u 2024. godini obezbjeđivalo čak 12 lica, a ukupni troškovi pratnje i obezbjeđenja u zemlji i inostranstvu iznose više od 452.000 KM.

Taj novac otišao je na avionske karte, troškove smještaja, službene dnevnice, ali i ostale troškove.

Komšića je u istom periodu osiguravalo 11 lica, a troškovi njegovog obezbjeđenja iznosili su 348.489 KM.

Kada je riječ o Predsjedništvu najmanji iznos novca izdvojen je za obezbjeđenje srpskog člana Željke Cvijanović, koju su lani i u ovoj godini pratila i štitila četiri lica.

Ukupni troškovi pratnje Cvijanovićeve u istom periodu iznose 127.079 KM.

Nije samo Predsjedništvo BiH na trošku poreskih obveznika kada je riječ o obezbjeđenju i pratnji štićenih ličnosti, već i mnogi drugi.

Na spisku se nalazi i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto čija pratnja broji sedam lica, a troškovi njihovog rada, uključujući putovanja i dnevnice, iznosili su 312.159 KM u istom periodu.

Kada je riječ o ministrima, najviše novca otišlo je na pratnju i obezbjeđenje ministra Elmedina Konakovića, koji vodi resor inostranih poslova, i to više od 302.000 maraka. Konakovićeva pratnja broji pet lica.

“Za petama” Konakoviću nalazi se ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić, koga prate četiri osobe. Obezbjeđenje Hurtića u pomenutom periodu koštalo je 290.660 KM građane ove zemlje.

Na trećem mjestu je ministar odbrane Zukan Helez, čija pratnja broji tri lica. Poslovi obezbjeđenja i pratnje Heleza olakšali su poreske obveznike za 170.000 KM.

Zanimljiv je i podatak da je na obezbjeđenje bivšeg ministra bezbjednosti Nenada Nešića u ovoj godini potrošeno 5.786 maraka za avionske karte. S obzirom na to da je Nešić uhapšen prošle godine, nakon čega je i podnio ostavku na tu funkciju, vjerovatno se radi o unaprijed kupljenim kartama za lica koja su ga pratila.

Pored pomenutih funkcionera u pratnji i obezbjeđenju u prošloj i ovoj godini su uživali, između ostalih, i glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kojganić, v.d. predsjednika Suda BiH Minka Kreho, direktor Memorijalnog centra Potočari Emir Suljagić, sudija Suda BiH Sena Uzunović…

U DKPT-u napominju da od svog osnivanja kontinuirano predlažu donošenje novih odluka i uputstava o određivanju osoba, objekata i imovine koji se posebno štite, a kojima bi se poslovi i zadaci zaštite lica, objekata i imovine efikasno i racionalno uredili. Međutim, te odluke do danas nisu usvojene.

Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Slobodan Župljanin navodi da ima puno neracionalnosti u trošenju para za obezbjeđenje štićenih ličnosti, kao i u mnogim drugim oblastima u BiH.

– Zbog toga imamo i armiju pratnje koja je bespotrebna, a možda tamo gdje je potrebnija je i nema. Sasvim sigurno da sve to zaslužuje jednu ozbiljniju analizu nadležnih institucija koje se bave tim poslovima – kazao je Župljanin i dodao da je sve ove troškove potrebno analizirati i naći adekvatna rješenja.

Pogrešno bi bilo, navodi on, primijeniti manji ili veći stepen u odnosu na štićene ličnosti jer onda bi neko mogao da snosi i zakonsku odgovornost.

– Da li je obezbjeđenje nekoga preveliko ili premalo, može da kaže isključivo struka na bazi podzakonskih propisa. Tako je, pored pravnog i bezbjednosnog, to i političko pitanje – poručio je Župljanin i dodao da opšta percepcija pojedinaca o nekoj štićenoj ličnosti ne mora da odgovara stručnoj percepciji.

Saobraćajne nesreće

Prema podacima DKPT od početka 2023. godine do kraja juna ove bilo je i 19 saobraćajnih nesreća u kojima su učestvovala vozila kojima se vrši zaštita štićenih osoba u pokretu. Većina nesreća odnosi se na napuknuće vjetrobranskog stakla ili sitne ogrebotine nastale usljed udara posipnog materijala sa cestovnih površina. Sva šteta je naplaćena od osiguranja.

Kilometri

Prema podacima nadležnih od početka 2024. godine do 30. juna ove godine u Jedinici za neposredno obezbjeđenje VIP osoba ukupno su pređena 1.858.053 kilometra te potrošeno 148.715 litara goriva. U navedenom periodu za kupovinu goriva preko putnih naloga isplaćeno je 64.560 KM.

Izvor: provjereno.info

Cijene u Neumu oduševile turiste: Puno je jeftinije nego u Hrvatskoj; evo velikog izbora hrane i piće i iznosa za njih

Odlazak na more iz godine u godinu postaje sve veći luksuz, posebno kada su u pitanju nama najbliže i najčešće korištene destinacije u Hrvatskoj. Od smještaja do cijena hrane i pića, Hrvatska postaje sve teže dostupna brojnim građanima BiH. Mnogi se zato odlučuju za odlazak na naš komadić mora u – Neum.

Iako mnogi tvrde da i Neum postaje skup za ljetovanje, i dalje puno, puno jeftiniji i mnogim pristupačniji od hrvatske obale. Kako zbog puno niže cijene smještaja, tako i zbog cijene hrane.

Čitatelj iz Tuzle, koji je upravo Neum izabrao za odlazak na odmor, poslao je cjenovnik iz jednog od neumskim restorana, uz poruku; “Ovdje je jeftinije jesti u restoranu usred ljetnje sezone, nego u Sarajevu”.

Pogledajte cijene hrane i pića i procijenite sami je li jeftino ili ipak skupo. 

CIJENE HRANE

Jela od mesa

Biftek (prilog) – 50,00 KM (25 eura)

Biftek u zelenom papru (prilog) – 53,00 KM (26,5 eura)

Ramstek (prilog) – 28,00 KM (14 eura) 

Ramstek u zelenom papru (prilog) – 31,00 KM (15,5 eura)

Bečki odrezak (prilog) – 27,00 KM (13,5 eura) 

Naravni odrezak – 30,00 KM (15 eura) 

Teleći kotlet – 26,00 KM  (13 eura) 

Teleći ražnjići (prilog) – 25,00 KM (12,5 eura) 

Teleći medaljoni (prilog) – 30,00 KM (15 eura) 

Pileći file (prilog) – 30,00 KM (15 eura) 

Pileći ražnjići (prilog) – 14,00 KM (7 eura) 

Pileći file na bečki – 18,00 KM  (9 eura) 

Otkošteni pileći batak (luk, ajvar, prilog) – 16,00 KM  (8 eura) 

Pileća salata – 15,00 KM (7,5 eura) 

Ćevapi mali (5 kom., luk, ajvar, prilog) – 9,00 KM (4,5 eura) 

Ćevapi veliki (10 kom., luk, ajvar, prilog) – 16,00 KM (8 eura) 

Pljeskavica (prilog) – 16,00 KM (8 eura) 

Gurmanska pljeskavica (sir, pršut, prilog) – 19,00 KM (9,5 eura) 

Punjena pljeskavica (sir, pršut, prilog) – 19,00 KM (9,5 eura) 

Mesna plata piletina (prilog) – 55,00 KM (27,5 eura) 

Mesna plata mix – 63,00 KM (31,5 eura) 

Miješano meso (prilog) – 28,00 KM (14 eura) 

Doručak

Omlet (sir, pršut, prilog) – 10,00 KM (5 eura) 

Kobasice – 10,00 KM (5 eura) 

Pizza

Pili (piletina, sir, šampinjoni, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Pura (šunka, sir, šampinjoni, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Bosna (suhomesnato, sir, šampinjoni, tomato sos) – 16,00 KM (8 eura) 

Plodovi mora (plodovi mora, sir, šampinjoni, tomato sos) – 17,00 KM (8,5 eura) 

Tunjevina (tunjevina, sir, paprika, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Capricciosa (šunka, sir, šampinjoni, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Slavonska (kulen, sir, feferoni, šampinjoni, kečap, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Dalmatino (šunka, sir, šampinjoni, rajčica, masline, origano, tomato sos) – 16,00 KM (8 eura) 

Vegetarian pizza (povrće, sir, tomato sos) – 14,00 KM (7 eura) 

Quattro formaggi (četiri vrste sira, tomato sos) – 16,00 KM (8 eura) 

Margarita (sir, tomato sos) – 13,00 KM (6,5 eura) 

Pizza fungioso (šunka, gljive, sir, tomato sos) – 13,00 KM (6,5 eura) 

Vegetarijanska jela

Povrće sa žara – 10,00 KM (5 eura) 

Vegetarian pizza – 14,00 KM (7 eura) 

Rižoto povrće – 14,00 KM (7 eura) 

Špageti povrće – 14,00 KM (7 eura)

 

Salate

Raštika – 5,00 KM (2,5 eura) 

Krastavac – 5,00 KM (2,5 eura) 

Kupus – 5,00 KM (2,5 eura) 

Zelena – 5,00 KM (2,5 eura)) 

Miješana – 5,00 KM ((2,5 eura) 

Šopska – 10,00 KM (5 eura) 

Pileća – 14,00 KM (7 eura) 

Salata tuna (tuna konzerva) – 12,00 KM (6 eura) 

Juhe

Pileća – 5,00 KM (2,5 eura)

Goveđa – 5,00 KM (2,5 eura) 

Riblja – 5,00 KM (2,5 eura)

Prilozi

Pomfrit – 5,00 KM (2,5 eura) 

Kuhani krumpir – 5,00 KM (2,5 eura)

Blitva – 5,00 KM (2,5 eura) 

Riža – 5,00 KM (2,5 eura)

Kajmak – 5,00 KM (2,5 eura)

Hladna jela

Hladna plata 150 g (dalmatinski ili goveđi pršut, sir) – 17,00 KM (8,5 eura) 

Pršut dalmatinski 100 g – 12,00 KM (6 eura) 

Goveđi pršut 100 g – 12,00 KM (6 eura)  

Tvrdi sir 100 g – 12,00 KM (6 eura) 

Kajmak 100 g – 12,00 KM (6 eura) 

Riba

Lubin na žaru – 25,00 KM (12,5 eura) 

Orada na žaru – 25,00 KM (12,5 eura) 

Oborita riba do 1 kg – 120,00 KM  (60 eura)

Gringo – 17,00 KM (8,5 eura)

Lignje sa žara – 25,00 KM (12,5 eura)

Lignje pržene/frigane – 25,00 KM (12,5 eura) 

File brancina, file orade – 25,00 KM (12,5 eura) 

Losos steak 1 kat. – 45,00 KM (22,5 eura)

Losos steak 2 kat. – 70,00 KM (35 eura)

Tuna steak 200 gr – 35,00 KM (17,5 eura)

Salata hobotnica – 22,00 KM (11 eura)

Salata od ribe – 12,00 KM (6 eura)

Salata tuna (konzerva) – 12,00 KM (6 eura)

Rakovi i školjke

Škampi 0,50 kg – 52,00 KM (26 eura)

Kozice 0,50 kg – 40,00 KM (20 eura)

Mušule 0,50 kg – 13,00 KM (6,5 eura)

Kamenice 1 komad – 5,00 KM (2,5 eura)

Špageti i rižota

Carbonare – 14,00 KM (7 eura)

Špageti morski plodovi – 16,00 KM (8 eura)

Špageti povrće – 14,00 KM (7 eura)

Crni rižoto sipa – 20,00 KM (10 eura)

Rižoto plodovi mora – 20,00 KM (10 eura)

Rižoto piletina – 14,00 KM (7 eura)

Slastice

Sladoled (1 kugla) – 2,50 (1,25 eura)

Palačinke (Nutella, eurokrem, marmelada, linolada, marmelada + orasi, sladoled) – 5,00 KM (2,5 eura)

Palačinke sladoled – 7,50 (3,75 eura)

Kolači – 5,00 KM (2,5 eura)

Banana split – 12,00 KM (6 eura)

Voćni kup – 12,00 KM (6 eura)

Topli napici

Kava – 3,00 KM (1,5 eura)

Kava s vrhnjem – 3,50 (1,75 eura)

Kava s mlijekom – 3,50 (1,75 eura)

Bijela kava – 3,50 (1,75 eura)

Kava sa šlagom – 3,50 (1,75 eura)

Kava ledena – 5,50 (2,75 eura)

Čokoladno mlijeko – 4,50 (2,25 eura)

Vruća čokolada – 5,50 (1,75 eura)

Nescafe – 4,50 (2,25 eura)

Cappuccino – 4,50 (2,25 eura)

Čaj – 3,00 KM (1,5 eura)

CIJENE PIĆA

Bezalkoholna pića

Coca Cola – 5,00 KM (2,5 eura)

Coca Cola zero – 5,00 KM (2,5 eura)

Fanta naranča – 5,00 KM (2,5 eura)

Sprite – 5,00 KM  (2,5 eura)

Tonic – 5,00 KM  (2,5 eura)

Bitter Lemon – 5,00 KM  (2,5 eura)

Egrentina – 5,00 KM  (2,5 eura)

Orangina – 5,50 (2,75 eura)

Gusti (breskva) – 5,00 KM  (2,5 eura)

Jucy (naranča) – 5,00 KM  (2,5 eura)

Jabuka – 5,00 KM  (2,5 eura)

Jagoda – 5,00 KM (2,5 eura)

Borovnica – 5,00 KM  (2,5 eura)

Cijeđena naranča – 6,00 KM  (2,5 eura)

Limunada – 5,00 KM  (2,5 eura)

Ledeni čaj (breskva) – 5,00 KM (2,5 eura)

Ledeni čaj (brusnica) – 5,00 KM  (2,5 eura)

Cedevita naranča – 5,00 KM  (2,5 eura)

Cedevita limun – 5,00 KM  (2,5 eura)

Red Bull – 7,00 KM  (3,5 eura)

Alkoholna pića

Viski

Chivas Regal – 7,00 KM (3,5 eura)

Jack Daniels – 6,00 KM (3 eura)

Johnny Walker – 6,00 KM (3 eura)

Bailey’s Irish Cream – 6,00 KM (3 eura)

Ballentine’s – 5,00 KM (2,5 eura)

Jameson Whiskey – 6,00 KM (3 eura)

Votka

Smirnoff – 5,00 KM (2,5 eura)

Romana – 3,00 KM (1,5 eura)

Moskva – 3,00 KM (1,5 eura)

Puschkin – 3,00 KM (1,5 eura)

Absolute – 6,00 KM (3 eura)

Belvedere – 7,00 KM (3,5 eura)

Ostalo

Jagermeister – 4,00 KM (2 eura)

Pelinkovac – 3,00 KM (1,5 eura)

Stock – 3,00 KM (1,5 eura)

Martini – 4,00 KM (2 eura)

Gin – 4,00 KM (2 eura)

Aperol – 10,00 KM (5 eura)

Tequila – 5,00 KM (2,5 eura)

Viljamovka – 6,00 KM (3 eura)

Travarica – 3,00 KM (1,5 eura)

Loza – 3,00 KM (1,5 eura)

Vlahovac – 3,00 KM (1,5 eura)

Višnjevača – 3,00 KM (1,5 eura)

Orahovica – 3,00 KM (1,5 eura)

Smirnoff Ice – 8,00 KM (4 eura)

Somersby – 6,00 KM (3 eura)

Pivo

Karlovačko boca 0,33 l – 4,00 KM (2 eura)

Karlovačko boca 0,50 l – 5,00 KM (2,5 eura)

Tamno – 5,00 KM (2,5 eura)

Laško – 5,00 KM (2,5 eura)

Laško malt – 5,00 KM (2,5 eura)

Radler – 5,00 KM (2,5 eura)

Heineken – 6,00 KM (3 eura)

Pivo bezalkoholno – 5,00 KM (2,5 eura)

Sarajevsko – 5,00 KM (2,5 eura)

Točeno 0,30 l – 4,00 KM (2 eura)

Točeno 0,50 l – 5,00 KM (2,5 eura)

 

Vina

Bijela vina

Vino kuće bijelo 0,10 l – 1,00 KM/0,25 l – 3,00 KM (0,5 -1,5 eura)

Markant vrh. bijelo 0,75 l – 25,00 KM (12,5 eura)

Žilavka Andrija 0,75 l – 45,00 KM (22,5 eura)

Pošip Čara 0,75 l – 70,00 KM (35 eura)

Malvazija Kozlović 0,75 l – 70,00 KM (35 eura)

Graševina 0,75 l – 40,00 KM (20 eura)

Crvena vina

Vino kuće crveno 0,10 l – 1,00 KM/0,25 l – 3,00 KM (0,5 -1,5 eura)

Blatina Andrija 0,75 l – 45,00 KM (22,5 eura)

Plavac mali 0,75 l – 65,00 KM (32,5 eura)

Dingač 0,75 l – 85,00 KM (42,5 eura)

Ostala vina

Rose vino 0,75 l – 45,00 KM (22,5 eura)

Prošek desertno 1,00 KM l – 40,00 KM (20 eura)

Šampanjac – 50,00 KM (22,5 eura)

Mala vina

Blatina 0,18 l – 8,00 KM (4 eura)

Žilavka 0,18 l – 8,00 KM (4 eura)

Graševina 0,18 l – 8,00 KM (4 eura)

Voda

Kiseljak 1,00 KM l – 7,00 KM (3,5 eura)

Jamnica 0,75 l – 6,00 KM (3 eura)

Jamnica 0,25 l – 3,00 KM (1,5 eura)

Jana limun 0,50 l – 3,00 KM (1,5 eura)

Jana naranča 0,50 l – 4,00 KM (2 eura)

Negazirana voda 0,75 l – 5,00 KM (2,5 eura)

Negazirana voda 0,25 l – 3,00 KM (2,5 eura)

Mineralna voda 0,25 l – 3,00 KM (2,5 eura)

Min. voda Sensation 0,25 l – 3,50 (1,75 eura), piše Fokus.ba.

 

Oglasili se poslodavci, ne žele plaćati radnike dok su na pauzi

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH) reagovalo je na informacije iz medija prema kojima je Vlada FBiH navodno usvojila inicijativu kojom bi se pauza na poslu ubuduće uračunavala u radno vrijeme. Iako ova informacija još uvijek nije zvanično potvrđena na službenoj stranici Vlade, UPFBiH smatra da bi usvajanje ovakve odluke bez prethodnog dijaloga sa socijalnim partnerima predstavljalo ozbiljan presedan.

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine reagovalo je na informacije da je Vlada Federacije BiH usvojila inicijativu o izmjeni i dopuni Zakona o radu kojom bi se pauza na poslu ubuduće uračunavala u radno vrijeme.

Na službenoj stranici Vlade FBiH nema informacija koje bi potvrdile medijske navode, te Udruženje smatra da ovakva inicijativa, usvojena bez prethodnog konsultovanja sa socijalnim partnerima, predstavljala ozbiljan presedan u socijalnom dijalogu i direktan novi udar na poslovno okruženje, a posebno u trenutku kada je prema najavama iz resornog ministarstva rada i socijalne politike u pripremi početak rada novog Zakona o radu Federacije BiH.

“Donošenje parcijalnih rješenja bez sagledavanja šireg konteksta radnih odnosa i poslovnog okruženja, a posebno bez sveobuhvatne analize ekonomsko-fiskalnih posljedica, u potpunosti obesmišljava proces izrade i usvajanja novog zakona kao i procese kolektivnog pregovaranja između poslodavaca i sindikata“, smatraju poslodavci, prenosi BiznisInfo.

Predložena inicijativa da se pauza u toku rada uračunava u efektivno radno vrijeme nije u skladu sa EU direktivom koja definiše određene aspekte organizacije radnog vremena, a pravo na pauzu ne podrazumijeva automatski i pravom da se pauza smatra dijelom radnog vremena.

“Analiza radnog zakonodavstva većine zemalja članica EU, koje imaju visoke standarde u odnosu na BiH, jasno ukazuje da se pauza u pravilu ne plaća i ne uračunava u radno vrijeme, već se koristi isključivo za odmor radnika“, saopšteno je iz Udruženja poslodavaca FBiH.

"Zenica uskoro dobija moderan aqua park", pisali smo prije 5 godina ⁉️

Kompleks otvorenih gradskih bazena u Zenici izgrađen u naselju Crkvice 1965. godine, do ljeta naredne godine postat će veliko gradilište. Postojeći rekreativni bazen i ovalni dječiji bazen bit će potpuno uklonjeni, a na njihovim mjestima izgradit će se novi savremeni bazeni, sa povećanjem vodene površine do cca 2.500m². Budući bazeni obogaćeni su vodenim atrakcijama, ugostiteljskim i servisnim sadržajima. U glavnom rekreacijskom bazenu centralno, projektovano je ostrvo sa cafeom i povezano mostovima sa uređenim površinama za sunčanje. Projektovana je i posebna dječija zona sa dva nova dječija bazena sa adekvatnim sadržajima. Duž olimpijskog bazena bit će postavljene nove montažne tribine za 200 gledalaca koje su također u funkciji sunčališta. Otvoreni vodeni park činit će rekonstruisani olimpijski 50-metarski bazen za isplivavanje sa pripadajućim tribinama sa 200 mjesta za sjedenje, rekonstruisani bazen sa skakaonicom od 3m, 5m i 10m, bazen za rekreaciju u slobodnoj formi površine cca 2500 m², dubine 1,4 m, sa planiranim vodenim atrakcijama (brza rijeka, whirlpooli, masažne mlaznice – labudovi i gejziri, tobogani anakonda i ostrvo sa cafeom, ostrva i mostovi, pristupne stepenice), dječiji bazeni površine 325 m², sa slapom, pečurkom i ostrvom. Unutar kompleksa bit će površina za sunčanje, spasilački toranj, mobilni šankovi, tuševi, kabine za presvlačenje, kiosci, mobilijar za plažu… Duž ulice Prve zeničke brigade uz istočnu ogradu kompleksa planiran je niz poslovnih objekata komercijalnog karaktera, pretežno ugostiteljske namjene (caffe, pizzeria, restoran) kao terasaste građevine sa vizurama na kompleks bazena. U padinskom dijelu kompleksa nalazit će se amfiteatar sa pozornicom u funkciji održavanja različitih priredbi, a uz amfiteatar formira se i polukružna pozornica. Na sjevernoj strani kompleksa projektovani su sportski tereni za mali nogomet sa vještačkom travom, košarku, odbojku na pijesku, mini golf sa 9 rupa i dječije igralište. „Zenica je četvrti grad u Bosni i Hercegovini čiji građani zaslužuju savremene otvorene i zatvorene bazene. Uspio sam finansijski stabilizovati grad, vraćamo tuđe kredite i sada imamo prostora za nove investicije kako bi olakšali i uljepšali život građanima Zenice ali i privukli goste iz drugih gradova. Imamo projekte i siguran sam da Zeničani vrlo brzo svoje rekreativne potrebe neće zadovoljavati izvan našeg lijepog grada“, kaže Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice. Idejni projekat rekonstrukcije kompleksa gradskih bazena u Crkvicama uradili su zenički stručnjaci, radnici Javnog preduzeća za prostorno planiranje i uređenje grada Zenica.