BiH nedostaje oko 70.000 radnika: Mladi ne žele više plate nego više slobodnog vremena

Trenutno u Bosni i Hercegovini u svim sektorima nedostaje oko 70.000 radnika, rekao je Dominik Raškaj, marketing i PR menadžer portala Boljiposao.com.

– Što se tiče turističke sezone u Bosni i Hercegovini, može se vidjeti da smo u posljednje dvije godine dobili na ekspanziji turizma, ne samo u Hercegovini nego i u ostalim gradovima poput Sarajeva, Tuzle, Banje Luke… To se može vidjeti po broju turista koji dolaze iz trećih zemalja. S porastom turista dolaze i problemi za poslodavce, ugostitelje u uslužnim djelatnostima – hotelijeri, ugostitelji, restorani, kafići. Oni su bili suočeni s velikim problemom nedostatka radne snage, prvenstveno kada je riječ o profesionalnim kuharima, konobarima, recepcionerima, sobaricama… – pojasnio je Raškaj.

Povratak građevinaca

Podsjetio je da su zbog toga u Hercegovini primjenjivali i evropski model skraćenog radnog vremena.

– Ili su bili primorani staviti ključ u bravu, ali srećom je postotak takvih ugostitelja mali. Činjenica je da pored uslužnih djelatnosti, nedostaje radnika i u trgovini, od vozača autobusa do vozača kamiona. Ohrabruje činjenica da se određeni broj bh. građana, koji su radili na građevini u Austriji i Njemačkoj, vratio u našu zemlju. Ove godine se lagano vidi i oporavak tržišta IT-a. Međutim, sada se traži manje novinara i medicinskog osoblja. Također, vidimo pad i kada je riječ o tekstilnoj i drvnoj industriji – kazao je Raškaj.

Smatra da i dalje postoje bh. gradovi u kojima nedostaje radne snage u oblasti zdravstva.

– Međutim, sada možemo vidjeti da je veliki broj naših kvalitetnih ljekara odlučio ostati u Bosni i Hercegovini. Ima i onih koji su nakon završetka obrazovanja odlučili ostati u Bosni i Hercegovini, jer su i sami svjesni da i Njemačka nije ono što je bila prije par godina. Dakle, možemo reći da je naš zdravstveni sistem trenutno siguran. Dakle, vidimo određeni pomak vraćanje radne snage u Bosni i Hercegovini – istakao je Raškaj.

Tuzli nedostaje najviše radnika

U situaciji u kojoj se Bosna i Hercegovina, baš kao i zemlje okruženja, suočava s manjkom radne snage, pitanje dolaska stranaca s Dalekog istoka posebno je aktuelno.

– Trenutno u Bosni i Hercegovini nedostaje oko 70.000 radnika. Imamo primjer Hrvatske gdje je bilo u planu izdavanje oko 100.000 radnih dozvola za strance, a izdato je oko 150.000. Dakle, vidimo da su te brojke i dalje velike. Na našem portalu, najviše snage nedostaje u Tuzlanskom kantonu, Hercegovačko-neretvanskom, regija Banje Luke, kompletan bh. entitet Republika Srpska pa onda dolazi Kanton Sarajevo – naveo je Raškaj.

Kako je kazao, u nedostatku radne snage u Bosni i Hercegovini firme se odlučuju za radnu snagu iz Azije, Turske pa čak i Rusije.

– Imamo radnika iz Indije, Nepala, Pakistana, Mauricijusa i Filipina. Međutim, to nije radna snaga koja je prilagođena evropskom tržištu. Ali po nekim saznanjima iz Hrvatske, Nepalci su se odlično pokazali kao radnici u poljoprivredi. Tu su i Filipinci koji su se u cijelom regionu i Njemačkoj pokazali kao kvalitetna radna snaga s poznavanjem engleskog jezika. Dakle, trebamo se više fokusirati na Nepal kada je riječ o poljoprivredi, a državljane Filipina možemo koristiti u svim sektorima – izjavio je Raškaj.

Ubrzati procedure

Međutim, pojasnio je da se poslodavci u Bosni i Hercegovini, nakon što se odluče za uvoz radne snage, suočavaju s problemima u vezi s radnim dozvolama. Naime, izdavanje radnih dozvola traje jako dugo.

– Služba za poslove sa strancima zaista sporo radi na izdavanju tih dokumenata, a našim poslodavcima je to prijeko potrebno. Tu je još jedan problem koji bi se trebao regulisati. Služba za poslove sa strancima nije toliko regulisala i pročistila svoj zakon pa nam se dešava da poslodavci, koji i nađu radnike, imaju problem da ti radnici rade ovdje dva, tri mjeseca, a nakon toga s tom dozvolom idu raditi u Evropsku uniju. To nije rješenje, taj Zakon se mora bolje regulisati pa da ti radnici s tom dozvolom mogu raditi jedino u Bosni i Hercegovini – pojasnio je Raškaj.

Smatra da bi procedure oko uvoza radne snage trebale biti jednostavnije i brže.

– Došli smo u situaciju da smo primorani da uvozimo radnu snagu. Najviše bih volio da uvozimo radnu snagu iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije i Turske čiji radnici su se pokazali kao zaista kvalitetni – rekao je Raškaj.

Nove generacije

Kako je kazao, u komunikaciji s poslodavcima, mogli su zaključiti da više visina plaće nije toliki problem.

– Novijim generacijama, onim koji dolaze na tržište rada, nije više sve u platama, oni žele više slobodnog vremena – dodao je Raškaj.

Svakodnevno svjedočimo odlascima mlade kvalifikovane radne snage, što dovodi do toga da u Bosni i Hercegovini ostaje sve manje ljudi, a time dolazi i do problema na tržištu rada.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi nešto više od pola miliona mladih, u dobi od 19 do 29 godina. Nema preciznih podataka koliko ih je napustilo zemlju u proteklim godinama, međutim, istraživanja pokazuju da o privremenom ili trajnom odlasku razmišlja svaka druga mlada osoba.

Predizborna obećanja: Kada će plata biti 1.000 KM?

U moru predizbornih obećanja, podsjećamo vlast na stara. Na obećano - urađeno, a posebno ono neurađeno. Počet ćemo od nivoa FBiH. Vlada Federacije još nije ispunila jedno od svojih prvih obećanja - donošenje seta fiskalnih zakona, a time i povećanje minimalne plaće na hiljadu maraka. Kada će nacrt zakona biti utvrđen i upućen u parlamentarnu proceduru, zasad nije poznato. Ono što je poznato jeste da minimalna plaća iznosi 619, a potrošačka korpa 3.379 maraka.

Zakoni najavljeni, procedura spremna, ali bez preciznog datuma. Donošenje seta fiskalnih zakona tako je još jednom ostalo, narodski kazano, na dugom štapu.

„Ministarstvo finansija upućuje set fiskalnih zakona nadležnim ministarstvima. Nakon tih mišljenja idu na Vladu. U međuvremenu je sud donio neke odluke, odblokirat ćemo Ekonomsko-socijalno vijeće, ići će u Parlament u redovnu proceduru, pa ćemo i o tome imati priliku da diskutujemo“, kazao je premijer FBiH Nermin Nikšić.

Premijer dalje pojašnjava da će ključ fiskalnim zakonima biti na online fiskalizaciji, reformi poreza i doprinosa i minimalnoj plati od 1.000 KM. Budžet je opterećen deficitom od prošle te novim zaduženjem iz ove godine – pitanje je može li izdržati ne baš tako jeftin zakon.

„Ništa do toga neće doći. Je li ono rečeno da će minimalna plata rasti? Nema sad ni za penzionere, ni za taj iznos minimalne plate ni u ludilu, a nema para ni za ta reformska rješenja“, tvrdi ekonomska ekspertica Svetlana Cenić.

Nikšić ističe da niz netačnih i paušalnih ocjena o finansijskom stanju FBiH: „Možda je tu i dio onih koji ne razumiju, ali ja sam ubijeđen kako je više politikanstva i zle namjere“.

Cenić se dalje pita kako vlast misli provesti reformu fiskalnog sistema: „Kako misle da je urade bez para Jer trebalo je smanjiti opterećenje na rad, a oni hoće da riješe deficit i da još to bude budžetski neutralno. Znači, da ne gubi budžet ništa od prihoda. Znači da će dizati namete na neke druge sulude stvari“.

Zastupnik i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta Federacije Admir Čavalić poručuje da spuštanje zbirne stope doprinosa ispod 30 posto ne bi u kratkom roku ugrozilo budžetsku stabilnost. Ako bi se to i desilo, smatra, to bi se moglo prevazići kreditnim zaduženjima koja bi u tom slučaju bila opravdana: „Napominjem da je entitet RS ranije uradio ove reforme i dale su određene rezultate. Dakle, nije došlo do značajnije nestabilnosti budžeta. Sa druge strane, u određenom momentu došlo je do unapređenje prilika na tržištu rada“.

Donošenje spomenutih zakona već odavno iščekuju i privrednici. I oni su svjesni da će na njih morati sačekati još neko vrijeme.

„Sasvim sigurno treba nekih 6 mjeseci da se zakon usvoji, pa iza toga 6, 8 ili 10 mjeseci za početak primjene, tako da će iduća godina definitivno ići bez ovih reformskih zakona“, smatra Adnan Smailbegović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH.

Setom fiskalnih zakona, između ostalog, trebao bi biti tretiran i rast minimalne plate sa sadašnjih 619 na 1.000 maraka. Podsjećamo da je krajem prošle godine Vlada Rs-a donijela odluku kojom minimalna plata u tom entitetu iznosi 900 maraka.

Saopštenje za javnost povodom napada na uvaženog profesora Mustafu Spahića

Poštovani,

Mjesna zajednica Puhovac najoštrije osuđuje napad i vrijeđanje uvaženog profesora Mustafe Spahića-Mujkija, jednog od najuglednijig živih bošnjačkih intelektulaca, dugogodišnjeg alima i profesora Gazi Husrev-begove medrese, autora brojnih knjiga i članaka, koji je izložen brutalnim uvredama u govoru održanom na političkom skupu BHI Kasumović Fuad u Arnautima, 22. 9. 2024. godine. Ovaj čin vrijeđanja našeg komšije, jednog od naših najuglednijih građana i intelektualaca nije samo napad na njega lično, nego i na sve vrijednosti koje kao društvo njegujemo – slobodu govora, uvažavanje intelektualnog rada i poštovanje ličnog dostojanstva.

Profesor Mustafa Spahić, poznat po svom dugogodišnjem doprinosu obrazovanju, nauci i društvenom napretku, svojim radom i zalaganjem ostavio je neizbrisiv trag u akademskoj zajednici, kao i u široj javnosti. Napadi na njegovu ličnost i dostojanstvo predstavljaju neprihvatljivo kršenje osnovnih principa civiliziranog ponašanja i dijaloga.

Dodatno nas zabrinjava zbog sve češćeg korištenja političkih platformi za širenje netolerancije i govora mržnje.

Pozivamo sve političke aktere i širu javnost da se suzdrže od ovakvih neprihvatljivih postupaka, te da svoje nesuglasice izražavaju na način koji je dostojan civilizovanog društva, kroz dijalog i poštovanje drugih.

Mjesna zajednica Puhovac će, kao i do sada, ostati posvećena očuvanju mira, dostojanstva i međusobnog uvažavanja svih svojih građana.

S poštovanjem,

Mjesna zajednica Puhovac

Podsjetimo, Mirza Husetić, kandidat za vijećnika Gradskog vijeća Zenica za profesora Mustafu Spahića, autora dvadesetak knjiga iz oblasti historije islama, islamske kulture i civilizacije, etike i sociologije kazao je da je dementni starac i magarac. 

Pogledajte video: