Gradska uprava Zenica zabranila humanitarni bazar za Palestinu zbog koncerta Marije Šerifović...

Kao razlog navode: Adventski program na Trgu Alije Izetbegovića u zenici, uz doček Nove godine sa Marijom Šerifović (čiji su sadržaji počeli 15. 12. 2023. godine)

Jedna od organizatorica najavljenog Humanitarnog bazara za Palestinu, Zeničanka Adla Abazović objavila je da se Humanitarni bazar, predviđen za subotu – odgađa – te u postu kojeg prenosimo, pojasnila razloge.

- Kao nosilac projekta donatorskog bazara "Voljenoj Palestini od Zenice", obavještavam građanstvo Zenice i regije, te sve poslovne saradnike i donatore ovog projekta, da se Bazar, koji se trebao realizovati u subotu, 16. 12. 2023. godine u periodu od 9 do 21 sat, na Trgu Alije Izetbegovića neće održati! Nakon uredno prijavljenog opisa projekta i predatog na Protokol Gradske uprave, kao i Ministarstva unutrašnjih poslova ZDK, kontaktirali su me nakon nekoliko već odrađenih poziva uposlenici Službe za urbanizam Grada Zenica i saopćili razlog odbijenog zahtjeva.

Kao razlog navode: Adventski program na Trgu Alije Izetbegovića u zenici, uz doček Nove godine sa Marijom Šerifović (čiji su sadržaji počeli 15. 12. 2023. godine).

Kao nosilac projekta, zahtijevala sam da se pozicija Bazara pomjeri u bilo kojem dijelu Trga Alije Izetbegovića (u Trg potpada sve od kružnog toka do Kamenog mosta), no i taj zahtjev su odbili. S velikim razočarenjem (najviše zbog razloga koji se navodi zašto bazar ne može biti realizovan), te dodatnim bolom na sav onaj koji proživljavam (sigurno ne sama) zbog situacije u Palestini, trudim se emociju obuzdati i ne dozvoliti joj da eskalira, te vam se izvinjavam zbog eventualnih planova koje ću okeanu ljudi pomjeriti.

Ovo je trebala da bude jedna od najljepših priča koje je Zenica ispričala u okviru humanitarnih projekata, a ja kao neko ko je svoje tijelo, život, vrijeme i šta sve ne, dalo za bezbroj istih, kao i društveno-korisnog rada, bez da sam od toga imala ijedan fening zarade, zauzvrat dobijem ovo. Ne boli mene to što su oni odbili mene i ekipu koja je odlučila uraditi ovaj veliki projekt, mene boli što je doček Nove godine uz ostale sadržaje, važniji od svjetskog genocida koji nam se pred očima dešava, važniji od blizu 20.000 ubijenih, od toga skoro 10.000 djece, važniji od 50.000 povrijeđenih i miliona raseljenih. To mene boli!

Iz Službe su ponudili opciju pomjeranja istog za kraj januara, no o tome ćemo mi kao ekipa odlučiti i javnost obavijestiti, a do tada uživajmo uz igru i zabavu, te brojne sadržaje ove zime, do toga nam je! Hvala vam na ogromnoj podršci koja je došla iz cijele Bosne i Hercegovine, hvala vam na divnim detaljima s kojima ste htjeli sudjelovati, hvala vam što niste zaboravili, voljenu nam Palestinu!

Molim vas da ovaj status podijelite na što više strana da bi osobe iz cijele BiH koje su htjele u istom sudjelovati, lično doći, te ga i dalje najavljivati, na vrijeme dobili potrebne informacije - navela je Abazović.

Izvor: depo.ba

Omer Škaljo ponovo na direktorskoj poziciji Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK

"Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona dobio je novog direktora, penzionera Omera Škalju, koji je već ranije obnašao ovu funkciju u ovoj ustanovi", navodi portal klix.ba.

Škaljo je bio direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona prije nego što je dolaskom bivše vlasti u ZDK (SDP, BHI-KF i drugi) imenovana Almira Baručija-Kapidžić (BHI-KF) koja je trenutno u sudskom procesu za slučaj Zenicatrans.

Kako je došlo do promjene vlasti u Zeničko-dobojskom kantonu, odnosno formiranja vlasti na čelu sa SDA, Baručija-Kapidžić je smijenjena, a raspodjelom pozicija Škaljo je dobio priliku da se vrati na ovu poziciju iako je ranije ostvario pravo na penziju.

Međutim, to nije bila prepreka da nastavi ondje gdje je stao prije nekoliko mjeseci te da se prijavi na javni konkurs.

Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, a i nakon presude Ustavnog suda od 9. maja radni odnos mogu zasnovati svi oni koji su korisnici penzije osim izuzev korisnika porodične penzije i penzije ostvarene po Zakonu o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branitelja, domovinskog rata.

Kako saznajemo Škaljo je bio i jedini kandidat na javnom pozivu, a Vlada ZDK je na posljednjoj sjednici dala zeleno svjetlo te je Škaljo ponovo na direktorskoj poziciji ZZO ZDK.

Dobre vijesti za trgovce: U Federaciji BiH nedjelja i praznici bi uskoro mogli biti neradni

Vlada Federacije BiH utvrdila je na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini i uputila ga u daljnju parlamentarnu proceduru. Riječ je o potpuno novom zakonskom tekstu kojim se uređuje oblast trgovine, a koji je usklađen sa brojnim aktima Evropske unije. 

Predlagač, između ostalog, u razlozima za donošenje novog zakona pojašnjava kako je sve više zahtjeva prakse koji su se pojavili tokom primjene važećeg zakona za savremenijim tekstom, kao i potreba da se određene važeće odredbe trebaju preispitati. Tako da novi zakon praktično sublimira sva ranija rješenja u sferi obavljanja djelatnosti trgovine, ali i uvodi sasvim nove odredbe i mjere koje se nisu mogle sprovesti izmjenama i dopunama važećeg propisa. 

Razlozi za donošenje novog zakona zasnovani su i na potrebi da se na odgovarajući način regulišu pitanja za koja je u primjeni važećeg zakona ocijenjeno da su uređena na nedovoljno precizan način.

Nacrtom novog zakona se, između ostalog, uređuju uslovi i način obavljanja trgovine i trgovinskih usluga, prava i obaveze trgovaca, oblici trgovine, način formiranja i isticanja cijena, trgovačka evidencija, zatim praćenje trgovine i tržišta, zaštita potrošača, zabrana ograničenja trgovine i privremene mjere ograničenja trgovine, ali i radno vrijeme u djelatnosti trgovine, mjere zabrane nepoštenog trgovanja, nadzor i upravne mjere, kao i upravni i inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona. 

Između ostalog, član 17. Nacrta propisuje radno vrijeme prodajnih objekata tako da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično, a koje trgovac samostalno raspoređuje.

Prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom i u dane praznika s tim da Vlada FBiH može odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u vrijeme praznika i u kojem obimu. Prethodne odredbe se ne odnose na cvjećare, pekare, suvenirnice, objekte tradicionalnih i starih obrta, kao ni na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio željezničkih i autobusnih stanica i aerodroma, benzinskih pumpi, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, groblja i specijaliziranih prodavnica vezanih za prodaju na grobljima. 

Pomenute odredbe ne primjenjuju se za dragstore čije je radno vrijeme od 00.00 do 24.00 sata svaki dan, kao ni na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima na tržnicama na malo, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima izvan tržnica na malo, prigodnu prodaju organizovanu u sklopu sajmova, priredbi i izložbi, prodaju putem elektronskih prodavnica, prodaju putem automata, te prodaju u proizvodnim objektima porodičnih poljoprivrednih gazdinsatva. 

Odredbe se ne primjenjuju ni u vrijeme proglašenja elementarne nepogode i izvanrednog stanja kada radno vrijeme prodajnih, magacinskih i kancelarijskih objekata određuje Federalna uprava civilne zaštite.

Nacrtom zakona o unutrašnjoj trgovini se preciznije objašnjava pojam trgovca i trgovinske djelatnosti, kao i ostalih subjekata koji pod određenim uslovima mogu obavljati trgovinsku djelatnost (fizička lica, udruženja građana, poljoprivrednici). Njime se dodatno uređuju postupanja i obaveze trgovaca u obavljanju trgovačke djelatnosti, na potpuniji način se uređuju i pitanja koja su od značaja za potrošače (odobravanje popusta, prodaja sa sniženom cijenom...), uvedena je savremena nomenklatura i klasifikacija oblika i načina trgovine, kao i novi instituti (posebne tržišne institucije i slično), a sve s ciljem razvoja tržišne konkurencije i ravnopravnosti trgovaca. 

Detaljno je uređena i internet prodaja, precizirani su razlozi za donošenje rješenja o prestanku rada trgovačke radnje po službenoj dužnosti, kao i način formiranja i isticanja maloprodajne cijene, te su precizirane i materijalno-pravne odredbe koje daju konkretna ovlaštenja za preduzimanje konkretnih upravnih radnji inspektoru u postupku inspekcijskog nadzora nad primjenom odredaba ovog zakona. Propisani su prekršaji za povredu odredaba ovog zakona, inspekcijski nadzor nad njihovim sprovođenjem, a kaznene odredbe su dopunjene.

Nakon 31 godinu ponovo će saobraćati vozovi prema Varešu

Od četvrtka, 14. decembra, ponovo će do Vareša saobraćati voz, a razlog za to jeste skori početak eksploatacije mineralnih resursa u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Voz će će saobraćati od Vareša do Podlugova, odnosno do luke Ploče. Vožnja od Vareša do Podlugova trajat će jedan sat, dok će do Ploča trajati osam sati. Do Ploča će sedmično saobraćati pet vozova.

Željeznička pruga od Vareša do Podlugova, koja je duga 24 kilometra, posljednji put u upotrebi je bila 1992. godine. Čišćenje ove dionice pruge je ugovorno dodijeljeno britanskoj kompaniji Adriatic Metals koja će na području Vareša eksploatisati srebro, cink i olovo.

Ručno čišćenje je započelo 1. juna ove godine i završeno je za pet sedmica, a nakon toga je uslijedilo strojno čišćenje koje je trajalo četiri sedmice.

Adriatic Metals je 7. augusta Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine predao prugu radi tehničkog održavanja/obnove za koju su naveli da je još uvijek u toku zbog kašnjenja. Planirano je da ovi radovi budu završeni do kraja ovog mjeseca. Proizvedeni koncentrati ruda će se željeznicom prevoziti od Vareša do Ploča, a zatim prema ljevaonicama širom Evrope i dalje.

Vareška željeznica je izgrađena tokom austrougarske vladavine kao uskotračna pruga Bosanske željeznice (Bosnabahn). Njome su bili povezani Bosanski Brod, Doboj, Zavidovići, Zenica, Lašva, Podlugovi, Vogošća i Sarajevo. Bila je ključna za povezivanje s Varešom kao rudarskim centrom, tj. industrijskim postrojenjem za proizvodnju željeza.

Poslije Drugog svjetskog rata nastavila je s radom do kraja marta 1953., kada je zvanično obustavljena. Njenu ulogu je preuzela željeznička linija standardne širine Podlugovi - Droškovac (Vareš).

Kada je u pitanju investicija Adriatic Metalsa, riječ je među najvećim stranim investicijama u Bosni i Hercegovini. Ova kompanija je samo prošle godine investirala 254 miliona KM, što je 25 posto ukupnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini. Početak proizvodnje je planiran za početak sljedeće godine. Očekuje se da će godišnje obrađivati 800.000 tona rude.

klix.ba

Bingo svim svojim radnicima uz platu isplatio još dodatnih 1.000 maraka

Bh. trgovački gigant koji ima oko 9.000 uposlenih nastavio je pozitivnu praksu iz prehodne godine kada su privrednici bili rasterećeni plaćanja poreza na ovu vrstu isplate

Najveća domaća poslovna grupacija Bingo Group, isplatila je dodatnih 1.000 KM svojim zaposlenicima uz novembarsku platu.

Kako piše portal Klix.ba za ovu svrhu izdvojeno je više od 14 miliona KM.

Također, riječ je o oporezivoj isplati, tj. koja nije oslobođena plaćanja doprinosa, te će Bingo na poreze uplatiti i nešto više od šest miliona KM.

Bh. trgovački gigant koji ima oko 9.000 uposlenih nastavio je pozitivnu praksu iz prehodne godine kada su privrednici bili rasterećeni plaćanja poreza na ovu vrstu isplate.

Ostaje da vidimo da li će ovaj pozitivan primjer pratiti i ostali poslodavci.

Delić: “Na javni poziv za EU pomoć imali smo i prijave mrtvih ljudi”

Na javni poziv za EU pomoć prijavilo se više od 216.360 domaćinstava u kojima živi 429.066 pojedinaca, a prema prvim rezultatima pravo na pomoć ostvarilo je 152.488 domaćinstava, objavio je večeras resorni ministar Adnan Delić. Delić je na svom Facebook profilu iznio i podatke o broju odbijenih aplikacija, ali i naveo razloge zbog kojih su odbijene.

U nastavku vam prenosimo njegovu objavu u cijelosti:

Na javni poziv za EU pomoć imali smo i prijave mrtvih ljudi

Na javni poziv za EU pomoć prijavilo se više od 216.360 domaćinstava u kojima živi 429.066 pojedinaca, a prema prvim rezultatima pravo na pomoć ostvarilo je 152.488 domaćinstava. 

Od 62.710 odbijenih najviše je onih koji nisu imali pravo da se prijave na javni poziv shodno obuhvaćenim kategorijama koje su određene kao one koje imaju pravo aplicirati. Takvih je ukupno 38.417, a među njima ima onih kojima također treba pomoć, ali nažalost nismo mogli sve obuhvatiti jer imamo određen iznos donacije i zahtjev donatora da isplaćena sredstva budu u značajnijim, a ne minimalnim iznosima. 

Međutim, među ovih 38.417 su i ona domaćinstva gdje su recimo oba odrasla člana zaposlena i imaju redovna primanja, ali im dijete ima neku vrstu kantonalnog dječijeg dodatka, kao što je dodatak za troje ili više djece ili uvećani dodatak, tako da oni nisu ispunjavali uvjete ni po kojem osnovu. 

Među ovima koji nisu ispunili uvjete javnog poziva su i borci, ratni vojni invalidi, logoraši, CŽR, nezaposleni, bolesni - nezaposleni, stari koji nisu ni na jednoj evidenciji i mnogi drugi..

Sve ove kategorije naših ljudi smatraju da imaju pravo na ovu donaciju EU i svi smatraju da im je učinjena nepravda. Nepravda. Stalno čujem tu riječ. 

Uvažavajući i poštujući svakog stanovnika ove zemlje, posebno borce i branitelje, one koji su branili ovu zemlju, želim da svima bude jasno da nisam ja, ni kao pojedinac, ni kao političar, ni kao predstavnik generacije još uvijek relativno mlađeg stanovništa ove zemlje, nikome od vas oduzeo nikakvo pravo, niti vam učinio ikakvu nepravdu. 

U kategoriji penzionera odbijeno je 14.047 domaćinstava i to su oni penzioneri koji su prijavili na javni poziv iako imaju penzije u iznosu većem od zagarantovane penzije, što je bio uvjet poziva, i oni koji imaju srazmjerne penzije iz inostranstva što je također bilo eliminacijski uvjet. Znam da su i te penzije male, ali postavljena su pravila javnog poziva i svima su bila javno objavljena. U više navrata, nekoliko mjeseci ranije prije objave javnog poziva. 

Dalje, 6.593 domaćinstava odbijeno je po osnovu dodatnih primanja ostvarenih u periodu koji je naznačen u javnom pozivu, dok su 3.041 domaćinstva odbijena jer su se prijavili na javni poziv za pomoć najsiromašnijima, a imaju registrovanu privrednu djelatnost, obrt ili preduzeće. I to nešto govori o nama, kao i činjenica da je 2.756 osoba pokušalo da duplira matični broj, odnosno prijavili su se po dva ili više puta na javni poziv sa jednog matičnog broja. 

Zbog ostvarenih prihoda većih od najniže plaće odbijeno je 492 prijave, a 219 prijava nisu konačno spremljene jer ni nakon svih prijava nije utvrđeno da li ispunjavaju uvjete, pa će se iste u ovom periodu prigovora svaka pojedinačno provjeravati. 36 prijava odbijeno je jer su se prijavila po dva penzionera iz jednog domaćinstva. Imali smo slučajeva i da su se ljudi odjavljivali sa adresa kako bi oboje ostvarili pravo na pomoć. Sedam prijava je odbijeno jer podnositelji prijave nisu imali državljanstvo BiH.

Ono što je interesantno je da smo imali 9 prijava koje su podnijeli penzioneri koji više nisu živi. Znali smo da se dešava da izlaze na izbore i to se uglavnom pripisivalo politikama, a evo sad imamo mrtve ljude i na javnim pozivima. 

Oni koji su odbijeni u kategoriji dječijeg dodatka odbijeni su jer se pomoć odnosi isključivo na federalni dječiji dodatak, ne na kantonalne, niti bilo koje druge dječije dodatke. Svi kojima je priznato pravo do 31. maja, iako još nisu na isplati ostvarili su pravo na pomoć. To piše u javnom pozivu i samo je trebalo čitati javni poziv. A svi su mogli pročitati javni poziv. U kategoriji samohranih roditelja pravo su imali oni gdje se za drugog roditelja ne zna ili je preminuo, ne svi samohrani roditelji. 

Uglavnom, ovaj javni poziv iznjedrio je mnoge lekcije koje ćemo sigurno analizirati, ali već sada možemo reći da smo mi društvo koje živi u siromaštvu. 

Dragi građani,

Od rata na ovamo mi smo došli u situaciju da imamo sigurno više od pola miliona siromašnih. Nije to moja zasluga. Nije to moja odgovornost. 

Nije ovo prva donacija našoj zemlji, ali je sigurno ona koja će biti transparentno podijeljena. Svih 64,5 miliona KM. 

Žao mi je što nema dovoljno novca da svima koji su u potrebi damo određeni iznos i na taj način svima pokažemo određenu posvećenost. Nažalost, to nije moguće. Postoje pravila ovog javnog poziva i mi smo ih poštovali od početka i poštovat ćemo ih do samog kraja. 

Nema pritiska, nema prijetnje koja će to promijeniti. Nema kletve koja će to promijeniti. 

Ja sam ministar tek nešto više od pola godine i ako nisam pokušao pomagati, nisam ni odmagao, a još manje nekome nešto oduzimao.

Moj je cilj da potaknemo zapošljavanje i samozapošljavanja i da iz socijalne države pređemo u državu koja može obezbijediti kvalitetna radna mjesta, dostojanstven život i budućnost u kojoj djeca neće lijek tražiti SMS porukama.

Telemach najavio značajno poskupljenje usluga: Kažu da im rastu troškovi poslovanja. Cijene paketa će biti veće za skoro tri marke

Telemach BH ponovo diže cijene računa, a nakon što su u martu ove godine povećali za 2 KM.

Telemach BH je obavijestio svoje korisnike da će od 01.01.2024. godine povećati račune za 2,95 KM mjesečno. Opravdavaju to “rastom troškova poslovanja”.

Iz Telemacha su obavijestili svoje korisnike.

“Od 1.1.2024. godine dolazi do izmjene Cjenovnika usluga zbog čega će cijene paketa biti uvećane za 2,95 KM mjesečno, usljed rasta troškova poslovanja. Korisnici na koje se primjenjuju izmjene Cjenovnika usluga imaju prava u pogledu važećeg ugovora, propisana Pravilom 69/2013 o uslovima pružanja javnih telekomunikacijskih usluga i odnosima s krajnjim korisnicima”, napisali su iz Telemacha.

Izmjena i dopuna Cjenovnika za uslugu Mjesečne naknade za održavanje KKS za Osnovni TV paket, primjenjivat će se i na sve Duo i Trio pakete koji više nisu u komercijalnoj ponudi, kao i pakete kompanija udruženih sa kompanijom Telemach, a sadrže ponudu Osnovnog TV paketa sa mjesečnim održavanjem KKS u svom paketu.