U BiH nedostaje molera, bravara, kuhara: Gazde ljute jer moraju dnevnice dići i preko 100 KM

Na tržištu rada sve je teže pronaći majstore, vozače, kuvare, konobare. Većina njih, zbog niskih plata, napustila je našu državu. Pa sada za ovim zanimanjima vape i poslodavci i građani.

Za pomoć u molerskim radovima, Samir Omić davao je dnevnicu i do 100 KM. Ali odziv je slab. U poslu mu je samo pomagao osamdesetogodišnji komšija. A nije da nije nudio posao i mladima.

“Ali su neodgovorni, neće da dođe. Jedan dan dođe, drugi dan ne dođe. Prisiljen si sam da ideš da radiš”, kaže nam moler, Samir Omić za N1

Sa istim problemom suočava se i sarajevski stolar Salko Krešo, koji se ni u penzionerskim danima ne odriče posla:

“Neće niko ništa, neće ni da pomogne. Obišao sam pola svijeta, tu sam imam svoju radnju. Ne znam živ šta ću od mušterija, a 75 mi je godina, a 15 godina u penziji, i to ne mala, velika penzija.”

Da je sve teže pronaći majstore za ‘kućne’ kvarove, svjedoče i građani:

“Inače nema nijedan majstor da valja, malo ih je, preskupi su. I što se tiče električara i molera i ovog za pločice”, kaže jedna sugrađanka.

“Opet, oni samouki, nekog kova starijih godina, oni ko nešta znaju. Ovo ostalo ništa”, dodaje druga.

A osim majstora, na tržištu rada između ostalog, nedostaje i kuvara, vozača, IT stručnjaka, konobara.

Kako bi se za deficitarna zanimanja odlučio što veći broj mladih ljudi, kao vjetar u leđa u KS, resorno ministarstvo daje stipendije u vrijednosti od 1300 KM za 335 učenika.

“Odlučio sam se za smjer elektroničar telekomunikacija. Većinom su svi željeli viši smjer, višu školu, gimnaziju, ekonomsku. Ja sam bio realan, zadovoljan sam sa ovim smjerom, jer više volim programiranje”, kaže Alen Žiko, učenik Željezničkog školskog centra.

“Mi na CNC mašinama imamo programe po kojima radimo razne oblike materijala, vršimo obradu materijala i rezanje materijala”, priča učenica Srednjoškolskog centra “Nedžad Ibrišimović” iz Ilijaša, Ajla Huseinović.

Ovo je već treća godina otkada se dodjeljuju stipendije za sva tri razreda trećeg stepena srednjoškolskog obrazovanja. Direktori školskih ustanova kažu da je ovo odličan vid stimulacije.

“Moram priznati da sam veoma sretna da je sve veći interes kompanija na tržištu za profilima koje moja škola školuje. Nadam se da će tako ostati. Većina njih se zaposli u kompanijama”, kaže direktorica Srednje škole metalskih zanimanja, Irma Behlulović.

Polako se povećava broj učenika, koji su ostvarili bolji prosjek, a koji upisuju pomenute smjerove. U tom pravcu, povećavaće se i upisne kvote na pomenutim deficitarnim zanimanjima.

“U obrazovanju se ništa ne može mijenjati brzo, mi tu imamo ustaljene prakse i kvote koje su odranije naslijeđene, ali mi lagano povećavamo i mijenjamo ono što se nekad podrazumijevalo da se ravnomjereno napravi distribucija na sva zanimanja, to već više nije trend u svijetu i mi ćemo to morati promijeniti”, navodi Naida Hota – Muminović, ministrica odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo.

Ipak sve češće svjedočimo da se mladi ljudi pri izboru profesije, ne vode potrebama tržišta rada. I dok imamo sve više ekonomista i pravnika, sve je manje majstora koji žele uzeti alat u ruke.

Euronews / Rudnik srebra Vareš: Svjetlija budućnost za Bosnu i Hercegovinu?

Autor Hans von der Brelie

Strateški metali ključni su za Europsku uniju jer želi smanjiti svoju ovisnost o kineskim ili ruskim sirovinama. Međutim, vodeći rudarski projekt u Bosni i Hercegovini izaziva bijes među nekim stanovnicima.

Za nekoliko sedmica podzemni rudnik polimetala srebra Vareš u Bosni i Hercegovini trebao bi početi s punim radom. Srebro, zlato, olovo, cink, bakar, antimon i drugi metali tada se mogu ekstrahirati iz matičnih stijena. 

Ovi strateški metali ključni su za Europsku uniju jer nastoji smanjiti ovisnost o kineskim ili ruskim sirovinama. 

Ali nevolje se miješaju. Ekološki aktivisti iz obližnjeg grada podnijeli su žalbu uredu Bernske konvencije Vijeća Europe, tvrdeći da projekt ugrožava lokalnu biološku raznolikost i da će voda biti onečišćena planiranim rudarskim aktivnostima. 

Euronews je poslao svog reportera Hansa von der Breliea u bosanske planine da provjeri što se događa.

U podzemlje: Rudnik srebra Vareš

Želim ući u ovaj vareški rudnik srebra, kojim upravlja rudarska kompanija Adriatic Metals iz Velike Britanije . Ali to je moguće samo uz uređaj za disanje u hitnim slučajevima i posebnu sigurnosnu obuku. Jimmy s Novog Zelanda vodi me u podzemlje. Ima 26 godina radnog iskustva u Australiji, Mongoliji, Indoneziji, Demokratskoj Republici Kongo i Burkini Faso. Sada je u Bosni i Hercegovini, radi za Adriatic Metals.

"Minerali su ovdje dobri za zemlju, a od koristi će teći i lokalnoj zajednici", kaže Jimmy.

Svake godine iz podzemlja će se izvaditi 800.000 tona minerala. To je trenutno najveći rudarski projekt u Bosni i Hercegovini, koji predstavlja 25% izravnih stranih ulaganja u zemlji. 

Jimmy, Adriatic Metals Euronews

Imam dogovoren sastanak s geologom Markom. Njegov tim su lovci na blago tvrtke. 29-godišnjak je analizirao stotine jezgri bušotine, od kojih je većina puna metala. 

Prije godinu dana očekivao je pronaći oko 12 milijuna tona rude. Ali njegovi početni izračuni bili su daleko od cilja. Zapravo, blago tamo dolje teško je 22,5 milijuna tona, gotovo dvostruko više od onoga što je prvobitno vjerovao.

Marko Matić me vodi po laboratoriju. "Ovo je stijena domaćin mineralizacije ležišta Rupice u Varešu. Sadrži sulfite koji uključuju srebro, zlato, bakar, cink, olovo i antimon - s vrlo visokim sadržajem svakog elementa", objašnjava.

Marko Matić, geolog Euronews

Odgovor na europsku potrebu za strateškim sirovinama?

Australski glavni operativni direktor Matthew Hine ponosan je na svoju sjajnu novu tvornicu za preradu u kojoj će se predobrađivati ​​koncentrati srebra, olova i cinka. Radnici su još uvijek zauzeti bojanjem cijevi jarko žutom i plavom bojom, fiksiranjem metalnih šipki i dovršavanjem sofisticiranog zatvorenog sustava za obradu vode. 

Iskre od zavarivanja lete zrakom, usred zujanja glasova i teških strojeva posvuda uokolo.

Rudnik je investicija vrijedna 200 milijuna eura. Nakon što se rad pokrene, rudnik će doprinositi više od 2% bosanskom BDP-u. Početak je zakazan za početak 2024. godine.

"Vidimo da nedavno zakonodavstvo koje je EU donijela u vezi s internim nabavljanjem kritičnih sirovina prepoznaje potrebu da Europa bude neovisna u osiguravanju vlastite budućnosti", kaže mi Matthew Hine sa širokim osmijehom.

"Bosna i Hercegovina ima ogromnu ulogu u tome. Koncentrat koji proizvodimo, koji se isporučuje diljem Europe, sadrži sve metale koji su zaista važni u zelenoj i čistoj (energetskoj) tranziciji."

Nekoliko kilometara dalje golemi željeznički most prelazi preko planinske šumske doline. Radnici uređuju željezničku prugu. Strateški metali iz Vareša potrebni su za energetsku tranziciju Europe: za solarne ćelije, električna vozila, punionice i vjetroturbine.

Metalni koncentrati će se iz Vareša transportirati u izvoznu luku u Hrvatskoj. Zatim se otpremaju prema europskim talionicama metala u Njemačkoj, Skandinaviji i drugim europskim zemljama.

Geopolitički, bosanski rudnik savršeno odgovara naporima EU da osigura strateške sirovine. Bosna i Hercegovina želi postati članica Europske unije. Obje strane nastoje ubrzati suradnju i uspostaviti tješnje gospodarske veze i poboljšati prometnu povezanost.

Sve veća zabrinutost za okoliš

Planinski masiv dalje od rudnika, u susjednom gradu Kaknju, prosvjeduje. Hajrija Čobo je profesorica engleskog jezika i studirala je ekološko pravo. Ona optužuje rudarsku kompaniju da se igra prljavih trikova sa studijama o okolišu i da je ovlastila institut sa sjedištem u Velikoj Britaniji koji navodno nema dozvolu za rad u Bosni i Hercegovini. 

"Ova druga studija praktički je ilegalna u ovoj zemlji. Nije odobrena od strane nijednog tijela u ovoj zemlji", rekla je za Euronews.

Hajrija Čobo podnijela je žalbu Vijeću Europe, točnije Tajništvu Bernske konvencije koje nadzire zaštitu bioraznolikosti. 

Grade se sekundarne rudarske ceste. Drveće se siječe. Hajrija pokazuje na žuti građevinski stroj koji bučno puzi nizbrdo. 

Hajrija Čobo, profesorica engleskog jezika, ispituje čistoću vode Euronews

“Riječ je o radovima u koritu rijeke koja je zaštitna zona broj dva, gdje su takvi građevinski radovi strogo zabranjeni”, objašnjava ona. "I još uvijek to rade. Sve što rade dolazi mi u lule. Trebam li to piti?"

U stražnjem dijelu automobila ima nekoliko velikih plastičnih posuda. Ona poznaje netaknuti izvor vode gdje puni posude za svoju pitku vodu.

“Moja vlada ugrožava živote najmanje 40.000 ljudi u mom gradu”, kaže Hajrija. “Zarad profita za britansku kompaniju i par stotina ljudi koje treba zaposliti. Znate li kako se to zove? To je neokolonijalizam."

Adriatic Metals negira krivnju

U svjetlu ovih optužbi, ured pravno obvezujuće Bernske konvencije traži od Vlade Bosne i Hercegovine da zasad obustavi rudarske aktivnosti dok se stvar ne raščisti. Od vlade se traži podnošenje službenog izvješća Bernskoj konvenciji kako bi se razjasnilo ugrožava li rudnik bioraznolikost.

Voditeljica održivosti Adriatic Metalsa Vildana Mahmutović odbacuje sve optužbe.

 "Vrlo je daleko od naših podzemnih rudarskih aktivnosti. Sve studije prilično su sigurne da postoji vodena barijera između tako da naše podzemne vode neće utjecati na ovu opskrbu vodom na suprotnoj strani brda", rekla je za Euronews .

"Teških metala ima (u vodi), ali ispod graničnih vrijednosti i ono što je važno i ključno za reći je da mi to pratimo već tri godine, prije nego što smo krenuli s našim aktivnostima. Prisutnost teških metala u ovoj vodi je zapravo sama priroda Vareša."

Nakon što je druga rudarska kompanija Rio Tinto bila prisiljena prekinuti projekt rudnika litija u susjednoj Srbiji usred velikih prosvjeda, Adriatic Metals odlučuje se za drugačiji pristup. 

Masivno ulažu u komunikaciju, transparentnost, blisku suradnju s lokalnim dionicima i strogu kontrolu onečišćenja, uključujući skupe, suvremene programe zaštite okoliša.

Vildana Mahmutović, menadžerica održivosti Adriatic Metals Euronews

Vildana Mahmutović mi pokazuje postrojenje za prečišćavanje vode u izgradnji.

"Ovo je prva flotacija prerađivačkog pogona u povijesti zemlje koja će imati recirkulaciju vode, na što smo jako ponosni. Razumijemo, iako nismo u Europskoj uniji, želimo europski rudnik slijedeći sve europske zakone ili međunarodne konvencije [...] Moguće je imati 'zeleni rudnik'."

Preokret u Varešu

Grad Vareš ima višestoljetnu rudarsku povijest. Doista, Rimljani su tražili – i pronašli – rudu u planinama koje okružuju grad. 

Kada je regija bila dio Austro-Ugarskog carstva, industrijalizacija je pojačana. Ali danas su veličanstvene industrijske zgrade propale.

Ovdje je nekada živjelo 22.000 ljudi. Sada su brojke pale na oko 8.000. Raspad Jugoslavije, građanski rat, borbe, masakri, raseljavanja i ekonomski pad ostavili su traga: napuštene zgrade, razbijene krovove i ceste s praznim kućama.

Vareš ima višestoljetnu rudarsku povijest

Ali Vareš opet doživljava uzlazni zaokret. Zahvaljujući novom rudniku općinski proračun je udvostručen. Konačno, novac je dostupan za hitno potrebnu infrastrukturu kao što su mostovi, gospodarenje otpadom, toplinska izolacija i obnova zgrada.

Nedavni dolazak novih obitelji i povratnika glazba je za uši vareškog načelnika Zdravka Maroševića.

 "Imali smo prošle godine jedan vrtić s 18 polaznika i jedva je ekonomski preživljavao. Prije nekoliko mjeseci već su imali četiri razreda i 60 djece, ali iduće bi godine broj upisa mogao ići i do 100 djece", otkrio je.

"Ovo je jednostavno bio mrtav grad, a sada je živahan grad s poslovima, radom i redom."

Srednja škola Vareš već tri godine nudi nastavu podzemnog rudarstva. Budući da rudarska tvrtka zapošljava lokalno osoblje, školske vlasti i roditelji to vide kao pravu priliku za svoju djecu.

Izvor: Euronews 

https://www.euronews.com/2023/11/16/the-vares-silver-mine-a-brighter-future-for-bosnia-and-herzegovina

Dodatni izvori • fiksator: Asim Bešlija, video montažer: Marie Estelle Dieterle, dron: Anes Turković i Haris Rizvanović, soundmix: Matthieu Ducheine, asistent produkcije: Alice Vignon, tehnička podrška: Robin Richard

Ni kiša im ne može ništa: Položen kamen temeljac za izgradnju zatvorenog olimpijskog bazena u Zenici

Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović, zajedno s članicama Plivačkog kluba Winner, položio je danas kamen temeljec za izgradnju zatvorenog olimpijskog bazena na prostoru Gradskih bazena u naselju Crkvice.

Zemljani radovi na izgradnji zatvorenog olimpijskog bazena, koji će koštati oko 22.000.000 KM, počeli su ovog ljeta te su već iskopani i izliveni temelji, a Kasumović je najavio kako će svi radovi biti okončani u planiranom roku uprkos činjenici da će im Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, umjesto budžetom prvobitno planiranih 4.000.000 KM te obećana dodatna 4.000.000 KM nakon rebalansa ovogodišnjeg budžeta FBiH za ovu investiciju ove godine iz svog budžeta doznačiti 500.000 KM.

Prva faza, u kojoj će biti izgrađen objekat, bit će okončana do narednog ljeta, kada će, najavio je, odmah raspisati tender i za drugu fazu.

Za završetak prve faze, dodaje Kasumović, osigurali su više od 9.000.000 KM pa okončanje radove prve faze, uprkos izostanku očekivane podrške sa federalnog nivoa, neće doći u pitanje.

Kasumović je zahvalio Vladi Zeničko-dobojskog kantona, koja je iz svog budžeta za ovu godinu, već je izdvojila 1.000.000 KM za izgradnju Olimpijskog bazena u Zenici.

Resorni ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Mirza Mušija najavio je kako će nastaviti s podrškom za realizaciju tog objekta.

Semir Efendić: 'Moldavija ispred BiH na europskom putu, nećemo tako Dino'

Načelnik Općine Novi Grad i predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu Semir Efendić objavio je svoju reakciju na izvještaj Europske komisije o napretku naše zemlje na putu ka Europskoj uniji.

Semir Efendić je identifikovao jednog krivca - ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića. 

"Prema zadnjem izvještaju Evropske komisije, Moldavija, koja je inače bliže Sibiru nego Evropi, daleko je ispred Bosne i Hercegovine na evropskom putu. A onda nam naš vrli ministar vanjskih poslova tumači veliki napredak Bosne i Hercegovine na tom putu.

Inače, stojimo zbog njegovog partnera Dodika kojem je on, a ne Semir Efendić, išao u Laktaše i padao mu na koljena po utakmicama i vinarijama da ga postavi za ministra vanjskih poslova", napisao je Efendić. 

"E nećemo tako Dino… Moraćeš objasniti kako prodade ustavnu poziciju Bošnjaka u Federaciji BiH, kako dade HDZ-u i Ceste i Autoceste Federacije BiH, kako dade Dodiku Upravu za indirektno oporezivanje, kako dade svom stranačkom šefu u Srebrenici stotine hiljada maraka, lafo za rad udruženja… kako obori glavu i ušutje se na psovanje genocida u Konjicu, a galamio bi na svakog patriotu u Sarajevu. Neće moći tako Dino", nastavio je načelnik Općine Novi Grad. 

Za kraj je podijelio jednu poznatu rečenicu.

"Možeš lagati neke ljude sve vrijeme, možeš lagati sve ljude neko vrijeme, ali ne možeš lagati sve ljude sve vrijeme", za kraj je napisao Semir Efendić. 

Biznismen iz BiH otkrio tajnu: “Dignite platu na 1.400 KM, plus bonusi i niko vam neće otići iz firme"

Poslodavci potrebu za radnom snagu sve više nadomještaju uvozom radnika iz inostranstva. Situaciju apsurdnom čini činjenica da se to dešava u državi koja ima gotovo 180 hiljada nezaposlenih.

Najizraženije je u sektorima građevinarstva, tekstilne, prerađivačke industrije. Sve teže se pronalazi radna snaga i u ugostiteljstvu i sektoru transporta piše Crna-Hronika.

Međutim bh. biznismen Aleksandar Ilišević je čak prošle godine otkrio tajnu kako pronaći radnike ali i najvažnije kako ih zadržati.

“To i slične izjave slušam na skoro sve i jednom poslovnom ručku, sastanku ili okupljanju.Draga gospodo, u Servicepoint na čelo sam došao prije 4 mjeseca, sa 58 sam digao na 90 zaposlenika u roku od 3 mjeseca.

I pitaju me kako.. fino.. čarobni štap i šešir.. pa izvučem ono što mi treba.. A šala na stranu, veoma lako.

Tretiraj radnike kako želiš da tebe tretiraju, digni minimalnu početnu platu na 1.400 KM + beneficije + bonusi, ponudi svim radnicima koji su više od godinu dana zaposleni ugovor za stalno, ponudi bonus od 500 KM za svaku preporuku koju radnici dovedu u naš kolektiv, uvedi šalu i divne međuljudske odnose a riješi se toksičnosti, organizuj druženje, isplati regres u maksimalno mogućem iznosu.

Zapošljavaj osobe sa stavom.. znanje će steći u roku od par dana… Tako malo sitnica i radnici sami dolaze… Eto kako! Još pitanja? – napisao je ovaj uspješni bh. biznismen.

Ako Vlada F BiH prebaci 500.000, najavio je da će ih vratiti

"Zeničani nisu za sadaku, tako da ću ja vratiti i tih 500.000 KM ako ih uplate.

To, naravno, neće ugroziti izgradnju bazena, moji građani će dobiti bazene kakvi su i predviđeni odnosno najmodernije.

Građani, budite sigurni da će bazeni biti na vrijeme završeni, pronaći ću načina da dođem do sredstava i da sve na vrijeme završimo", poručio je gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović.

On je oštro reagirao na odluku Vlade entiteta F BiH da Zenica ne dobije nekoliko miliona KM za izgradnju gradskog bazena.

U izjavi medijima prenio je da je ranije "sve bilo dogovoreno".

Optužio je SDP za prevaru građana Zenice i Zeničko-dobojskog kantona. 

"Ne pravim bazen sebi nego djeci zeničkoj i Zeničanima, jedan moderan olimpijski bazen. 

Da li je SDP to uradio iz hira - ne znam, ali se nadam da će građani to znati prepoznati.

Sram da bude sve zastupnike u Parlametnu FBiH iz Zenice", poručio je.

Kasumović, koji je i lider Bosanskohercegovačke inicijative, stranke koja je odnedavno u opoziciji, a napustilo je troje od do tada ukupno pet zastupnika, se osvrnuo posebno na dvojicu zeničkih zastupnika u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta.

"Dva mlada momka su bila ključna koja su to u Parlamentu FBiH mogla zaustaviti, jedan je iz moje stranke koji se prodao, a drugom ime ne bih pominjao", rekao je.

On je u više navrata tokom razgovora s novinarima rekao da će Zenica imati najmoderniji, evropski, otvoreni bazen na vrijeme. 

"Bazeni će biti onakvi kakvi su predviđeni- evropski. Građani Zenice budite sigurni da će biti na vrijeme završeni, ja ću naći načina da dođem do sredstava da sve na vrijeme završimo", poručio je.

Komšić: "Nema ništa od 'četvorke'"

Predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić odbacio je mogućnost ulaska u "četvorku".

"Nema ništa od četvorke", poručio je u kratkoj izjavi za Politicki.ba.

Nakon jučerašnjeg susreta lidera SDA Bakira Izetbegovića, NES-a Nermina Ogreševića i S BiH-a Semira Efendića s Komšićem u jednom sarajevskom restoranu, razbuktale su se spekulacije o osnivanju bloka opozicionih stranaka. 

Komšić je u kratkoj izjavi za Politicki.ba to odbacio. 

Nije želio davati šire objašnjenje takvog stava. 

Zanimalo nas je i da li će DF biti ipak dio nove većine u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. 

"Nema ništa od ulaska DF-a u vlast u HNK", kratak je bio predsjednik DF-a. 

Ova stranka sa dva zastupnika u Skupštini HNK mogla je biti "jezičak na vagi", nakon što su propala nastojanja SDP-a da zajedno sa SDA i HDZ napravi novu vladu.