OPĆINSKO VIJEĆE MAGLAJ OPOZVALO PREDSJEDAVAJUĆU SVJETLANU ZAMBONI (SDP)

Nova većina u OV Maglaj na jučerašnjoj redovnoj sjednici, između ostalog je izglasala nepovjerenje aktuelnoj SDP-ovoj predsjedavajućoj Svjetlani Zamboni. 

Nova skupštinska večina koju čine vijećnici SDA (9), DF (1) i nezavisni (3) već za narednu sjednicu najavljuje imenovanje novog predsjedavajućeg OV i ostavljaju otvorenu mogućnost pokretanja procedure opoziva općinskog načelnika Mirsada Mahmutagića (SDP).

Politička previranja: Amra Mehmedić od večeras neće biti premijerka

Vlada ZDK, odnosno većina koja podržava vladu premijerke Amre Mehmedić, više ne postoji, saznaje portal "visoko.ba" iz dva relevantna izvora. Ovakva saznanja javnosti će biti predstavljena do kraja ovog, ili tokom sutrašnjeg dana. Ono što je za sada poznato jeste to da ni u jednoj od dvije moguće prekompozicije neće biti Fuad Kasumović sa svojom strankom, odnosno onim što mu je ostalo odano u Klubu BHI KF u Skupštini ZDK. Jedino je, također izvjesno, da Amra Mehmedić od večeras neće biti premijerka, kao ni Vinko Marić, poznat po savjetniku upitne ratne prošlosti i angažmanom u logorima u Žepču, koji je od večeras bivši ministar u Vladi ZDK.

Svojevremeno će, još uvijek aktuelni lider Bosanskohercegovačke inicijative Kasumović Fuad, predlagati samo njemu znanu floskulu „dirigovani stečaj“ za brojne zeničke klubove i javna preduzeća. Ipak, prema informacijama koje kolaju političkim krugovima čini se da je njegova stranka došla u poziciju istog tog tzv. „dirigovanog stečaja“ jer prema svemu sudeći klub zastupnika te stranke u Skupštini ZDK ostajao je na jednom i to veoma politički nestabilnom zastupniku. Rasipanje Kasumovićeve stranke logičan je slijed događaja reći će poznavaoci političkih prilika u Zenici, ali i ZDK općenito.

Isti onaj slijed događaja i hodogram po kojem je Kasumović iz debele hladovine seoskih šadrvana uništavao prvenstveno gradske organizacije političkih suparnika, neformalano, a ponekad i formalno prisvajao članstvo, da bi kasnije krenuo u akciju cijepanja kantonalnih organizacija. Da zenički gradonačelnik ima umiješane prste i u razdor u HDZ-u ZDK jasno je svakome ko se „očešao“ od politiku a naročito krugovima bliskim toj stranci koji tvrde da je nezvanični lider KO HDZ BIH ZDK Mato Zovko politički zaštitnik Fuada Kasumovića u posljednjim političkim previranjima. Upravo će Zovkina neodlučnost „s kojeg izvora“ da se napije vode i dovesti u pat poziciju aktuelnu koaliciju koja bi rado nastavila put bez Kasumovića, i tako dovesti „Vladu“ Amre Mehmedić u već ranije pomenuti dirigovani stečaj. Na mukama je KO SDP ZDK, koji kao dio „Trojke“ čvrsto stoji uz aktuelne partnere koji ipak, prema našim saznanjima, više slušaju glasove iz Žepča koji im šapuču: „Nećemo bez Fude“.

Iz političkih previranja u ZDK vrlo brzo će se iskristalisati nova većina koja će dati ime mandatara i novih ministara u kantonalnoj vladi, a prema našim saznanjima podjednake šanse trenutno imaju SDP i SDA koje paralelno vode pregovore o novoj Vladi ZDK sa svojim partnerima.

Žepče dobilo prvog bezimenog kandidata za lokalne izbore iduće godine

Obraćanje prvog kandidata za načelnika Žepča prenosim u cjelosti, bez ijedne izmjene.

Drage moje žepčanke i žepčaci,

došao je trenutak da Vam se obratim kao kandidat za načelnika Općine Žepče i predstavim u nekoliko rečenica.

Po struci sam profesionalni vozač. Rođen sam 13. 5. 1997. u Zenici. Kao mlada osoba, puna energije i želje za promjenu, želim promijeniti trenutni i neodrživi politički sistem.

U ovom pozdravnom obraćanju ne želim iznositi previše kritika na račun trenutne korumpirane vlasti u Općini Žepče, nego ću Vam u par rečenica predstaviti moj program za bolje Žepče.

Moja politika i program prije svega je sustav Direktne demokracije, tj. vlast građana bez posrednika političara - vijećnika.

Prvenstveno obećajem, da ću nakon pobjede na izborima u oktobru/listopadu 2024., pokrenuti referendumsku inicijativu za poništenje Zakona o načelima lokalne samouprave u FBiH, jer time ujedno ukidamo općinsko vijeće i eliminiramo djelovanje stranaka. 

Želim da građani budu uključeni u sustav direktne digitalne demokracije. Dakle, donose odluke elektroničkim putem, dok ćemo mi - vodstvo Općine Žepče - izvršavati donesene odluke.

Provest ću kompletnu reviziju dosadašnjih programa i projekata koji se provode ili će se krenuti realizirati, kako bih stekao uvid u financijsko stanje i shodno tome planirao buduće projekte.

Pozivam Vas da me podržite, kao osobu i kandidata bez političke i stranačke prošlosti, bez bez ikakvih poslovnih i drugih interesnih odnosa s gradom. Također Vas pozivam da pratite moj rad i program koji želim podijeliti s Vama. 

To smatram vrlo važnim u ovom trenutku i zato posebno naglašavam: Moj interes je bolje Žepče!

Zahvaljujem na pažnji i lijepo Vas pozdravljam.

BiH sve potrebniji strani radnici: Ashok s Himalaja zarađuje 1.800 KM

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje

Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćerke i tek rođenog sina, kako bi došao da radi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.

U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja, javlja Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ashok sa kolegama iz Nepala kaže da je zadovoljan uslovima rada i smještaja u BiH i da zarađuje 1.800 maraka mjesečno uz plaćen smještaj i hranu.

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje.

Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.

Niske kvote za zapošljavanje

“Upravo prije par dana sam čuo da bi bez radnika iz Napala izgradnja sarajevske pruge trajala mnogo duže. Jako ih hvale kao radnike, a čini se da su i oni zadovoljni”, kaže za RSE predsjednik Unije poslodavaca Federacije BiH, Adnan Smailbegović.

Zapošljavanje stranih državljana u nekim slučajevima ne ulazi u kvotu koju odobrava država. Tu spada zapošljavanje visokoobrazovanih kadrova, zaposlenje po osnovu međunarodnog sporazuma, rad gostujućih profesora ili profesionalnih sportista.

Smailbegović objašnjava da niske državne kvote još uvijek nisu problem, jer ih poslodavci ionako ne mogu dostići zbog sporih administrativnih procedura pri zapošljavanju stranih radnika.

“Kvote još nisu zapele, jer vam spore procedure onemogućavaju da uopšte dostignete kvotu. Ali, kad se procedure slože i ubrzaju, onda će se kvote pojaviti kao problem”, kaže Smailbegović.

Dodaje da je poslodavcima potrebno šest mjeseci do godinu dana da ishoduju radne dozvole stranim radnicima. Kaže da je proces neizvjestan, jer se u završnoj fazi dešava da BiH odbije izdati vize radnicima.

“Jutros sam imao jedan slučaj zbog kojeg sam bio u Uredu za poslove sa strancima BiH. Dvije naše firme zapošljavaju petnaest Pakistanaca i poslije osam mjeseci su sve procedure završene. I onda na kraju naša ambasada nije izdala vize. Zašto, ne znam”, kaže Smailbegović.

Dodaje da je neophodna nostrifikacija diplome (priznavanje strane diplome), čak i za najobičnijeg pomoćnog radnika, poput sobarica u hotelu. Zatim se traži radna dozvola od zavoda za zapošljavanje, nakon čega ide provjere u Uredu za strance BiH. Na kraju se čeka poziv za vize.

“I kraju dođete u ambasadu i tu vas ili odbije ili čekate. Imao sam slučaj u jednoj firmi gdje je postupak izdavanja vize trajao šest mjeseci. Sve završeno i samo viza traje šest mjeseci”, kaže on.

Napominje da je kvote, koje određuje Vijeća ministara BiH, nemoguće doseći uz ovakve procedure.

Liberalizacija uvoza radne snage i domaćeg tržišta rada

Poslodavci predlažu da država liberalizira uvoz radne snage. Smailbegović dodaje da je poslodavcima u interesu da nađu radnike koji žele da rade, pa bi, navode, država trebala ubrzati i pojednostaviti procedure.

Dodaje da je procjena Udruženja poslodavaca da trenutno tržištu rada u BiH nedostaje oko 30.000 radnika, ali da bi te potrebe rasle ako bi se liberaliziralo. Objašnjava da trenutno poslodavci koji imaju priliku da šire poslovanje to ne rade.

“Ne razmišlja niko o proširenju, jer zna da nema nema radne snage. A državna administracija tako koči razvoj”, kaže on.

Nezaposlenost je u BiH smanjena za trećinu u posljednjih šest godina. Trenutno se na evidencijama dva zavoda za zapošljavanje u entitetima Republika Srpska i Federacija BiH nalazi oko 336.000 nezaposlenih građana BiH.

Smailbegović ističe da poslodavci ne mogu naći radnu snagu na zavodima, jer veliki broj registrovanih ne traže posao ali zadržavaju status nezaposlenih kako bi imali zdravstveno osiguranje, što im omogućavaju domaći propisi.

Prema Smailbegovićevim riječima, udruženje je učestvovalo u izradi prijedloga izmjena zakona o posredovanju pri zapošljavanju, kako bi se tim ljudima riješilo zdravstveno osiguranje na neki drugi način.

Dodaje da bi država morala omogućiti da i studenati i penzioneri, koji to žele, mogu legalno raditi. Trenutno zaposleni studenti automatski gube status redovnog studenta, dok poslodavci penzionerima koje eventualno zaposle moraju plaćati pune doprinose.

“Dakle, uz liberalizaciju uvoza radne snage moramo i lokalno tržište rada liberalizirati”, kaže Smailbegović.

Objašnjava da najviše radne snage nedostaje u građevinskom i ugostiteljskom sektoru, te u industrijskoj proizvodnji. Evropa je otvorila granice za zapošljavanje, pa su brojni bh. građani otišli ka Zapadu za boljim uslovima i većim platama, poput Nepalaca koji dolaze u BiH.

“Samo Njemačkoj danas nedostaje oko milion i po radnika. Tako da smo dio lanca tih radnih migracija koje su posljednjih godina opšteprisutan trend, koji neće baš lako ni brzo stati. Nemoguće je to zaustaviti, ali se sigurno može smanjiti”, kaže Smailbegović.

U RS ubrzavaju izdavanje dozvola

Saša Ačić, direktor Unije udruženja poslodavaca u entitetu Republika Srpska, kaže da procjenjuje da će u narednih pet godina samo poslodavcima iz ovog entiteta trebati između 20.000 i 30.000 stranih radnika.

U ovom entitetu, prema njegovim riječima, procedura izdavanja radnih dozvola stranim radnicima skraćena je na oko dva mjeseca, ali da će “to morati brže”.

Kaže da bi BiH trebala raditi, po uzoru na Srbiju, Sloveniju i Hrvatsku, koje trenutno stranim državljanima izdaju 50.000 do 60.000 radnih dozvola godišnje.

“Naša populacija u velikoj mjeri napušta ovaj prostor i odlazi u zemlje razvijenijih ekonomija, a za one poslove koje nudimo mi u BiH ne postoji interes radne snage na evidencijama zavoda za zapošljavanje. Tako da je izvjesno da poslodavci ne mogu računati na ono što mi imamo na evidenciji, a epilog je da mi već imamo značajno prisustvo strane radne snage”, objašnjava Ačić.

Zavod za zapošljavanje FBiH je 2021. godine proveo istraživanje tržišta rada, anketirajući oko 1.290 firmi sa oko 75.000 radnika.

Anketa je pokazala da je više od polovine poslodavaca planiralo novo zapošljavanje, iskazujući potrebu za više od 6.300 radnika.

Vlada ZDK ipak razriješila Šišića, Topalović vršitelj dužnosti komesara policije

Općinski sud u Zenici donio je 1. septembra 2023. godine rješenje kojim je ukinuo privremenu mjeru osiguranja u pravnoj stvari tužitelja-predlagatelja Rusmira Šišića iz Zenice, čime su otklonjene pravne prepreke za provedbu rješenja Vlade Zeničko-dobojskog kantona od 12. jula o razrješenju Šišića dužnosti policijskog komesara i oduzimanju čina generalni inspektor.

Podsjećamo, nakon što je Vlada na sjednici 12. jula razriješila Šišića dužnosti policijskog komesara, Općinski sud u Zenici je dana 21. jula odredio privremenu mjeru osiguranja kojom je naložio da se Šišića vrati na obavljanje radnih poslova i dužnosti policijskog komesara, kao i da mu se vrati čin generalnog inspektora.

Uvažavajući autoritet sudske vlasti, Vlada je postupila po rješenju suda i Šišiću omogućila da obavlja poslove policijskog komesara ali bez vraćanja čina i poništavanju rješenja o razrješenju, uz zaključak da će rješenje o razrješenju provesti nakon odluke nadležnog suda u vezi sa izrečenom privremenom mjerom osiguranja.

– Rješenjem Općinskog suda od 01.09.2023. godine je ukinuta privremena mjera osiguranja čime su potvrđene naše tvrdnje da je izrečena privremena mjera osiguranja bila neosnovana. Ovom odlukom suda su se stvorili uslovi za provođenje Rješenja Vlade Zeničko-dobojskog kantona o razrješenju komesara i oduzimanju čina policijskom komesaru Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona od 12.07.2023. godine, a koje je zakonito i doneseno na osnovu Zakona o izmjeni i dopuni zakona o unutrašnjim poslovima Zeničko-dobojskog kantona iz 2023. godine, a koji je donesen u zakonitoj proceduri. Kako je funkcija komesara izborna funkcija, sa određenim mandatom, policijski komesar nakon razrješenja nastavlja raditi svoj posao koji je obavljao prije izbora na funkciju – rekla je premijerka Zeničko-dobojskog kantona Amra Mehmedić.

Rusmir Šišić je s današnjim danom razriješen sa funkcije policijskog komesara Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, a dužnost je preuzeo ranije imenovani vršitelj dužnosti policijskog komesara Vahidin Topalović.

Press služba ZDK

Lidl završio izgradnju svog prvog objekta u Bosni i Hercegovini

Kompanija Lidl dovršila je izgradnju svog prvog objekta u Bosni i Hercegovini koji se nalazi u Bijeljini.

Prvi objekt je završen, ali informacija o tome kada će biti otvoren još uvijek nema. Kompanija "Lidl" je najavila otvaranje marketa u većem broju gradova, a u mnogim je već kupila zemljište.

Nedavno je odabrala i lokaciju za prvi objekt u Sarajevu, prekoputa hotela Ibis u ulici Džemala Bijedića, gdje je obavljeno i čišćenje terena. Sama gradnja prvog sarajevskog Lidla, međutim, još nije počela niti ima naznaka kada će se to desiti, izvještava BiznisInfo.

Pretpostavlja se da će kompanija čekati da izgradi objekte na minimalno desetak lokacija koje će istovremeno otvoriti, a za to će joj sigurno biti potrebno nekoliko godina.

Prema nekim navodima, na otvaranje Lidlovih objekata u BiH mogli bismo čekati čak do 2027. godine. No, zvanične informacije o tome nema.

Zbog obustave radova na dionici kod Zenice moglo bi biti otpušteno 140 radnika

Odluka Autocesta FBiH o privremenoj obustavi radova na dionici autoputa Vranduk – Ponirak, koja predstavlja jedno od najvećih gradilišta u cijeloj BiH, mogla bi rezultirati otpuštanjem oko 140 radnika.

Ovu informaciju, kako saznaje Fokus, Autocestama FBiH predočio je izvođač radova na ovoj dionici, azerbejdžanska kompanija Azvirt.

U odgovoru Autocestama na odluku o privremenoj suspenziji, naveli su da bi ona mogla prouzrokovati demobiliziranje opreme i otpuštanje 140 radnika, ne uključujući inžinjere i administrativno osoblje koji su trenutno angažirani na projektu. Napomenuli su da su skoro svi radnici lokalno stanovništvo.

Ovo bi, navode, moglo rezultirati značajnim troškovima koje izvođač radova mora nadoknaditi, poput otpremnina radnicima, transporta opreme u instranstvo i sl. Ističu da će ponovna mobilizacija također imati značajan trošak, a njeno trajanje bi odgodilo početak radova kada projekti budu dostupni.

Sve to, zaključuju, uz mjesečnu naknadu ostalih troškova, uključujući i brojne radnike obezbjeđenja.

Kako smo ranije objavili, JP Autoceste FBiH obratile su se javnosti u srijedu kako bi pojasnili razloge privremene suspenzije radova na dionici Vranduk – Ponirak.

Kako su rekli, odlukom Uprave JP Autoceste FBiH od 20.07.2023. godine radovi na gradilištu dionice Vranduk – Ponirak su privremeno suspendovani zbog ukazane potrebe za usklađivanjem projektne dokumentacije i dodatnom analizom troškova izgradnje dionice autoceste Vranduk – Ponirak, posebno u dijelu koji se odnosi na odstupanja od ugovorenih radova.

Uvidom u izvođačev program radova, te činjenicu da se radovi ne izvode na više od 50% ugovorene trase bilo je neophodno izbjeći nepotrebno velike troškove zastoja i privremeno obustaviti radove. Odluka o privremenoj suspenziji radova podrazumijeva da su izvršene sve nužne radnje za stabilizaciju kosina, radovi su konzervirani, a materijali i oprema koncentrisani u gradilišnim kampovima radi čuvanja.

U periodu trajanja privremene obustave radova, JP Autoceste FBiH će napraviti detaljnu analizu trenutne ugovorne pozicije investitora uzimajući u obzir sve privremeno plaćene iznose, ugovorne dokumente kao i novi glavni projekat koji je u izradi.

Na osnovu prethodno navedenog će se napraviti procjena neizvedenog dijela projekta kako prema trenutnim tržišnim vrijednostima tako i prema vrijednostima utvrđenim u postojećem ugovoru. Po završetku analize troškova i izrade nedostajuće projektne dokumentacije pristupit će se nastavku izvođenja radova na gradilištu.

JP Autoceste FBiH aktivno radi na rješavanju uočenih problema kako bi se nastavila izgradnja ove dionice, a u skladu sa ugovornim pravima i obavezama, te poduzima sve aktivnosti kako bi se zaštitio interes investitora, o čemu ćemo dodatno obavjestiti javnost čim prvi rezultati analize budu obrađeni.

BiznisInfo