Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović posjetio Orahovicu

Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović posjetio je jučer Orahovicu gdje se izvode radovi na betoniranju puta u mjestu Vesela Bukva - Korita u dužini od dva kilometra.

"Posebno su fascinantni prizor brojnih mještana, svih generacija, koji su se uključili u akciju kako bi se čim prije završilo pa im tako ne smetaju ni visoke temperature", piše portal Gradske uprave.

“Sretan sam. Nismo očekivali da ćemo ovo doživjeti, ali jesmo i drago nam je zbog toga. Ovo će pomoći našim mještanima, ali i svima koji dođu da upoznaju ljepote ovog kraja a ovdje toga zaista ima. Drago nam je što ova Gradska uprava prepoznaje to i što izdvojila novčana sredstva kako bismo betonirali put koji će biti dug dva kilometra a širok tri metra”, kazao je Omer Patković, jedan od mještana naselja Orahovica.

Na kraju posjete, gradonačelniku Kasumoviću zahvalnicu je uručio Hadis Aščerić, predsjednik MZ Orahovica, koji je poručio da su ispoštovani za sve što su u proteklom periodu dogovorili sa gradonačelnikom na čemu su mu neizmjerno zahvalni.

Skuplji od Jablanice: Ćevapi su 10 maraka, ali cijena pečene janjetine za kilogram je rekordna

Na Kočićevom zboru na Manjači je počela opštenarodno veselje uz muziku, vruće pečenje, roštilj i hladno pivo.

Cijene svih ovih zadovoljstava nisu naivne, ali prisutni su, očigledno, spremni na izazove. Sve je poskupjelo, pa su i cijene hrane i pića znatno više nego lani.

Janjetine na Manjači ima na pretek, za one koji su spremni da je plate. Cijena janjećeg pečenja su, uglavnom, 60 maraka po kilogramu. Rekordna, jer se prošlih godina kretala od 40-50 KM.

Za one manje izbirljive tu je mirisna, svježe pečena piletina. Cijena prava sitnica: 20 KM za kilogram, a prodaju se i na komad, po sličnoj cijeni, prenosi Srpskainfo.

Mnogi rado jedu ćevape. Porcija ćevapa košta 10 maraka, ali ima i posebna ponuda.

Ko kupi porciju ćevapa, dobije gratis kriglu piva, objavljeno je na jednom od štandova.

A pivo, opet, ne košta isto pod šatorom i na šanku točionice. Jedan ugostitelj je to jasno objavio: piće pod šatorom 6 maraka, a na točionici 4 marke. Pošteno.

Ni druga pića nisu jeftina: ni kiselu vodu ne možete dobiti za manje od 3 marke.

Stiže još 30 miliona dolara za istraživanje u Varešu

Kompanija Adriatic Metals ovog mjeseca je prikupila 30 miliona dolara za finansiranje proširenog i ubrzanog programa istraživanja na svojim ležištima Rupice i Rupice Sjeverozapadne u Varešu.

Firma je plasirala više od 14,77 miliona novih dionica po 1,70 funti svaka, što predstavlja popust od 5,1 posto na desetodnevnu prosječnu cijenu dionice na australskoj berzi od 7. avgusta.

Nekih 20 miliona dolara od sredstava plasmana koristit će se za finansiranje ubrzanog programa istraživanja u Rupicama i Rupicama Sjeverozapadnim, uključujući dodatnih 40.000 metara bušenja, dok će se daljnjih 5 miliona dolara koristiti za obrtni kapital povezan s istraživanjem, i 5 miliona dolara za mogućnosti rasta.

– Nakon vrlo uspješne istraživačke kampanje i nedavno najavljenog ažuriranja mineralnih resursa u Rupicama i Rupicama Sjeverozapadnim, sa zadovoljstvom najavljujemo ulaganje u kapital od 30 miliona dolara za finansiranje proširenog i ubrzanog programa istraživanja u 2023. i 2024. – rekao je direktor firme Paul Cronin.

– Rupice i Rupice Sjeverozapad ostaju otvorene i postoje brojni regionalni ciljevi poput Droškovca, SP1 i SP2 koji imaju uzbudljive izglede. Vjerujemo da će ovaj program istraživanja dati utjecajne rezultate agresivnijim testiranjem prioritetnih ciljeva u našem novonastalom okrugu polimetala visokog stepena – naveo je.

Izgradnja projekta u Vareš je pri kraju i u potpunosti je finansiran za prvu koncentriranu proizvodnju koja se očekuje u novembru 2023. godine.

Kolinda Grabar - Kitarović objavila fotografiju iz Ukrajine i jednom porukom čestitala im Dan nezavisnosti

Na fotografiji nosi majicu s natpisom freedom (sloboda) te je u opisu fotografije na ćirilici napisala: Uz vas smo, prijatelji 

Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović objavom fotografije snimljene u Ukrajini čestitala je Dan nezavisnosti svim Ukrajincima. 

Na fotografiji nosi majicu s natpisom freedom (sloboda) te je u opisu fotografije na ćirilici napisala: Uz vas smo, prijatelji. 

U aprilu je, uoči svog rođendana, neko vrijeme provela u Ukrajini i tada je na društvenim mrežama opisala kako ju je samo 20-ak sati prije rođendana probudio zvuk sirene za uzbunu.

 - Samo 20-ak sati prije nego što ću postati jednu godinu mudrijom, probudio nas je zvuk tako dobro poznat Hrvatima moje generacije - zavijanje sirene za uzbunu od zračne opasnosti koje je paralo ranu kijevsku zoru. Dok sam mračnim hodnicima pronalazila put u sigurnost skloništa, živote, budućnost, nade i snove djece, žena i muškaraca koji su živjeli na ulazu broj jedan zgrade u Komarovoj ulici u Umanu raspršio je ruski projektil. Ne, nisu imali nesreću živjeti na toj adresi. Neko ih je namjerno izabrao, ciljao i ubio. I taj neko za to mora odgovarati - napisala je Grabar-Kitarović u svojoj objavi na Facebooku.

View this post on Instagram

A post shared by Kolinda Grabar-Kitarović (@kolinda_gk)

Konaković: Na poslu od 70 miliona, ukrali 98,2 miliona eura

"Dobro ste pročitali, 98,2 miliona €". 

"Pokazali smo kako može, kako je razgovor i dogovor jedina opcija u BiH. 

Pokazaćemo ovih dana još ponešto. 

Pokazaćemo kako se na ugovor od 70ak miliona € naprave dodatni/naknadni radovi od 98,2 miliona €. 

Pogađate, baš ovi što tuguju i što nas napadaju. 

Dobro ste pročitali, 98,2 miliona €. 

Na jednoj dionici. 

To je iznos porodiljskih naknada u cijeloj Federaciji BiH za cijelu godinu. 

Svakoj majci svakog rođenog djeteta 1000 KM na vrata. 

E to su pojeli paraziti i lopovi, na samo jednoj dionici", stoji u objavi lidera Naroda i Pravde Elmedina Konakovića.

On je komentirao jučerašnje dogovore u Istočnom Sarajevu i glasanja u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine, te se osvrnuo i na prve reakcije. 

"Usvojena su tri zakona iz 14 prioriteta EU danas na sjednici PDPBiH. 

Zakoni su na usvajanje čekali godinama. 

Sutra na sjednici Vijeća ministara imamo još nekoliko važnih zakona i akata. 

Potpisali smo sporazum u kojem je dogovoreno usvajanje, a onda potvrđivanje na oba doma Parlamenta BiH. 

Sve prije izvještaja o BiH koji dinamizira i određuje naš EU put. 

Pisao sam o primjerima Rumunije koja je povukla iz EU blizu 150 milijardi KM, BDP podigla na 77% prosjeka EU (prije ulaska bio je 20%) i Bugarske koja je u zadnje 4 godine udvostručila plate uposlenih. 

Mnogo je još pozitivnih primjera. 

Mnogo je i benefita koje nam donosi približavanje EU, projekti, fondovi, grantovi i pristup zajedničkom tržištu, dodatne šanse za našu privredu. 

Te benefite će građani osjetiti u svojim džepovima, mladi ljudi dobiti priliku za posao koji je adekvatno plaćen i priliku da ostanu u svojoj domovini, da je grade i razvijaju. 

Mogli smo u proteklih 7 mjeseci blokirati, provocirati, mogli smo se nagovoriti raznim političarima, mogli smo sastanke prekidati, mogli smo i sjednice parlamenata prekidati. 

Nismo. 

Nismo jer to bi poene donijelo nama, a građinima umjesto u džepove, bilo po džepovima. 

I nije bilo lako ostati imun na sve laži, spinove, podmetanja, čak i uvrede. 

Sve od onih koji su protraćili godine na vlasti, napunili svoje džepove busajući se u prsa patriotska. 

Od svog su naroda krili istine, govorili neistine koje uhu prijaju, krili se iza vjere i naše časne borbe. 

Nije bilo lako, al’ je vrijedilo. 

Iz kaljuže smo procese pomjerili, pokrenuli pozitivne procese koji će našu domovinu pokrenuti u pravcu prosperiteta. 

A ovi koji tuguju jer se BiH napokon kreće naprijed pozivam da nam se pridruže, da podrže pozitivne trendove, da ne ostanu zapisani kao kočničari prosperiteta i oni koji još jednu šansu za našu zemlju bacaju pod noge. 

Preskupo je to. 

Mnogo su nas koštale sve propuštene šanse, svi prohujali vozovi, aprilski paketi i druge prilike. 

Izgubili smo cijele gradove ljudi, naša mladost je sreću potražila u drugim zemljama. 

Zbog njih je važno da iste greške ne pravimo. 

p.s 

Napadi zbog imenovanja ministra finasija najbolji su pokazatelj u kakvom je stanju opozicija. 

Pozicija od početka pripada SNSD-u. 

Sa tom pozicijom opet imaju jednu manje, a naša strana jednu više u odnosu na prethodni mandat. 

Popravili smo još neke greške nastale trgovinom ovih koji nas napadaju", stoji u Konakovićevoj objavi.

Uskoro minimalna plata 1000 KM? “Poslodavci neće moći sami odlučivati”

Očekivanja su da uskoro minimalna plata u našoj državi iznosi hiljada maraka. Poslodavci u tom slučaju neće moći sami odlučivati žele li je povećati ili ne nego će im to biti obaveza, tvrde iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

Od 1. januara?

Ova inicijativa dolazi nakon tematske sjednice Federalnog parlamenta u prošloj godini, kada je Savez samostalnih sindikata postigao usvajanje nacrta Zakona o minimalnoj plati od hiljadu maraka. Planirano je da novi zakon stupi na snagu 1. januara naredne godine. Optimizam sidnikata, uvjeravanje Federalne vlade bit će na žestokom ispitu, ukoliko se to ne ostvari, a povjerenje uposlenika iznevjeri.

Jedan od strateških ciljeva nove Federalne vlade je usvajanje ovog zakona, navodi Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. Da se ozbiljno radi na ovom zakonskom rješenju svjedoče i brojni sastanci koje je Savez održao s predstavnicima federalne vlasti, pojasnio je, te dodao da će i poslodavci značajno biti oslobođeni određenih poreznih obaveza, što će ovaj zakon učiniti realno izvodivim.

„Želimo da imamo garanciju da će sve ono čega država oslobodi poslodavce zaista i završiti u džepovima radnika. Naš prijedlog je sistemsko rješenje koje će biti obavezno za sve poslodavce, gdje će svi radnici osjetiti povećanje plata. Poslodavci su predlagali da to bude na volju poslodavaca“, ističe Šatorović za Federalnu TV.

Ovaj zakon uskoro će se naći i u parlamentarnoj proceduri. A iz Saveza samostalnih sindikata očekuju potpunu podršku parlamentaraca jer se time, tvrde iz Saveza, stvaraju pravednije ekonomske prilike za sve. Iz Federalnog parlamenta podsjećaju da ovaj zakon treba doći kao dio paketa fiskalnih zakona, te da je potrebno povesti računa o poreznim obavezama poslodavaca.

Teško provodivo

„Vjerujem da je to izuzetno potrebno u Bosni i Hercegovini. S druge strane, jedini otklon koji ćemo imati prema tome je upozorenje nekih ekonomista da će to u ovakvom ekonomskom kontekstu biti jako teško provodivo. Ali zbog toga upravo i radimo na tome da se izmijene fiskalni zakoni kako bi takav zakon o minimalnoj plati bio realan“, kaže Belmin Zukan, zastupnik SDP-a u Parlamentu FBiH.

„Ukoliko se spusti zbirna stopa doprinosa na 30 posto, a ostane porez na dohodak 10 posto, onda to znači automatski da će se omogućiti znatno veće plate za naše radnike, pa vjerovatno i dosta značajnije u kontekstu samog minimalca. Fokus fiskalnih politika treba da bude kako povećati prosječnu platu u Federaciji BiH“, poručuje Admir Čavalić, zastupnik SBiH u Parlamentu FBiH.

“Lijepo zvuči, ali…”

„Ne znam ko bi mogao biti protiv jednog takvog normativnog akta koji čini revolucionarni iskorak. Lijepo zvuči kada kažete da će minimalna plata biti hiljadu maraka. Međutim, potrebno je zaista uraditi temeljitu analizu kako biste sagledali sve aspekte takvog čina, da ne bismo ušli u problem pa da imamo od jednog pozitivnog efekta neki kontraefekat koji bi ozbiljno ugrozio državu“, upozorava Muamer Zukić, zastupnik SDA u Parlamentu FBiH.

Podsjećamo i na stav poslodavaca koji su preko ovlaštenih predlagača zakona uputili inicijativu za izmjene i dopune Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak FBiH. Time bi na povećane neto plate privredna društva i obrtnici plaćali umanjene doprinose za penziono i zdravstveno osiguranje. A minimalna plata trenutno iznosi 596 maraka, što je više nego mizerno.

Spahija Kozlić: OHR priprema zabunu oko državne imovine

Univerzitetski profesor i bivši ministar obrazovanja u ZDK Spahija Kozlić upozorava na moguće pogrešno djelovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta u vezi državne imovine.

Imajući u vidu da OHR u saradnji sa grupom stručnjaka priprema odluku o državnoj imovini i da u javnost izlazi malo detalja, Kozlić je zabrinut. Boji se da OHR opet ne napravi konfuziju na štetu BiH.

– Prije skoro tri mjeseca sam upozorio OHR i famoznu radnu grupu koja radi na zakonu o državnoj imovini na terminologiju koja će se koristiti. Jedan od spornih termina svakako je “raspodjela”, ali će (uprkos tvrdnji OHR-a da to ne znači oduzimanje imovine od države) ovaj termin ostati u radnom tekstu. Pozivam OHR i radnu grupu da odustane od ovod termina, jer se on u pravnim tekstovima (zakonima) tumači u smislu vlasništva, te da ga zamijeni terminom “korištenje” ili nekim sličnim, jer je razlika između raspodjele i korištenja ogromna, istakao je Kozlić

Ako se to ne desi, vjeruje da ćemo kao društvo imati silnih problema u tumačenju zakona.

– Bojim se da se to (ranije sam zapisao) svjesno čini, kaže Kozlić.

Razlog za brigu je i najava predsjednika SNSD Milorada Dodika da od 22 augusta ništa u BiH neće biti isto. Sutra su razgovori Trojke i Dodika u Lukavicu i prema stavu iz RS to bi mogao biti zadnji dogovor bez ultimatuma iz RS. Dodik je jasno stavio do znanja da će nakon toga pitanje državne imovine biti jedan od njegovih prioriteta.

Kozlić upozorava da je OHR već svojom terminologijom napravio pometnju kod deblokade vlasti.

– Slutim da će nas opet terminološki zbuniti. I prevariti. Nedavno se to desilo sa odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom je nametnuta Vlada Federacije BiH, a ovaj put se to lako može desiti sa rješavanjem pitanja državne imovine. Prošli put je, naime, suštinski utvrđena privremena mjera (na 24 sata), a u javnosti se pokušala prezentirati kao trajna i u toj propagandi su učestvovali Ured visokog predstavnika, aktuelna pozicija na federalnom i državnom nivou, te dio medija. U slučaju državne imovine već se nameću termini (raspodjela, vlasništvo, imovina…) koji nemaju jasno značenje i iza kojih se mogu sakriti interpretacijske zamke. Svaki zakon, pa i ovaj na kojem se radi, mora imati jasnu definiciju pojmova, upozorio je Kozlić.