nedjelja, 4. rujna 2022.

POZIV ZA DODJELU STIPENDIJA ZENICA

 

POZIV ZA DODJELU STIPENDIJA ZENICA Rotary Club Zenica u saradnji sa Rotary Club Beč, koji finansijski podržava dodjelu stipendija za akademsku 2022/2023 godinu, poziva studente Univerziteta u Zenici. ✅ Iznos stipendije je 100 do 150 EUR mjesečno tokom akademske godine. ✅Rok za prijavu 15.9.2022. 📍Aplikacije će biti zaprimljene u Rotary Club Zenica, Školska 10, 72 000 Zenica (dostaviti lično na recepciju hotela Dubrovnik) u zatvorenim kovertama na kojima je naznačeno „Prijava na poziv za dodjelu stipendija“. Kriteriji za prijavu i potrebni dokumenti su navedeni u "Pozivu za dodjelu stipendija" koji je objavljen našoj web stranici www.rczenica.ba. i u ovom postu.

subota, 3. rujna 2022.

Sattler poručio građanima BiH: Niska izlaznost nikome ne koristi

Već prvog dana izborne kampanje Johan Sattler, šef Delegacije Evropske unije u našoj zemlji, podsjetio je stranačke lidere da su 12. juna u Briselu dogovorili da će kampanju voditi pošteno, konstruktivno i bez retorike koja izaziva podjele i mržnje. On je na svom Twitter profilu napisao kako očekuje da će se političari pridržavati dogovorenog.

Poslao je Sattler poruku i bh. građanima jer rezultati zavise upravo od njih.




“Niska izlaznost nikome ne koristi. Većina u BiH želi evropsku budućnost. Glasanjem građani imaju priliku da oblikuju kako će izgledati naredne četiri godine. Pozivam bh. građane da ne propuste ovu priliku”, napisao je Sattler.

federalna.ba

Rukovodstvo Narodnog evropskog saveza Zenica ( NES ) posjetilo je mjesne zajednice Stranjani i Pojske (FOTO)

Rukovodstvo Narodnog evropskog saveza Zenica ( NES ) posjetilo je mjesne zajednice Stranjani i Pojske gdje je održano neformalno druženje sa mještanima ovih mjesnih zajednica.

Razgovarano je o projektima koji su do sada uspješno realizirani ali i o problemima sa kojima se mještani ovih mjesnih zajednica svakodnevno susreću.

Delegaciju su predvodili ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Arnel Isak kao i Ramo Isak zastupnik u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona i zastupnik u Domu naroda Parlamenta FbiH.

Ministar Isak najavio je kako će ubrzo krenuti radovi na rekonstrukciji ceste između Stranjana i Pojska u dužini od 700 metara.

Prioritet NES-a i u narednom periodu će biti realizacija projekata korisnih za sve mjesne zajednice.
#NASTAVIMOGRADITIZAJEDNO !

Jednokratnu novčanu pomoć od 1.080 KM dobili BH Pošta, Telekom, Ceste Federacije...

Isplata 1.080 KM pomoći radnicima u Federaciji zbog inflacije provodi se uglavnom u javnom sektoru, u privatnom su to sporadični slučajevi jer poslodavci od Federalnog ministarstva finansija traže fleksibilnije postavljanje ove odluke.



Naime, Vlada Federacije BiH je Uredbom o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena koju je donijela u julu, sugerisala poslodavcima da uposlenicima isplate jednokratnu novčanu pomoć od 1.080 KM.

Ova naknada je neoporeziva.

Ne mogu svi radnici biti na istom nivou

- Da bi se isplatila ta pomoć tražili smo nekoliko stvari, da se maksimalno fleksibilno postavi ta odluka. Još nemamo nikakvog odgovora iz Vlade Federacije BiH. Imamo jedno tumačenje od Federalnog ministarstva finansija u kome se kaže da se ta pomoć mora uplatiti svim zaposlenim.

Da se mora isplatiti svima jednako i da može isplatiti samo jedanput. Mi mislimo da takvim rigidnim stavom Ministarstva finansija će se jako smanjiti broj konzumenata - govori nam Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

On je naveo kako ne mogu na istom nivou biti radnik koji je zaposlen dva mjeseca i onaj koji radi šest godina.

- I sada je pitanje da li je fer, pošteno isplatiti istu pomoć i jednom i drugom. Imate nekoga ko konzumira bolovanje, šest mjeseci u godini ne dođe na posao, i treba da isplatite njemu i onome ko je uredan na poslu po 1.080 KM!? Tu je i pitanje likvidnosti. Koliko je kompanija sposobno da odjednom isplati 1.000 KM? Kada se to razgodi na tri-četiri rate, onda je to puno lakše. Imamo obećanja da će Vlada FBiH donijeti dopunu te Uredbe.

Međutim, to još nemamo, tako da velika većina poslodavaca čeka da li će se, da tako kažem, dobiti taj prostor, fleksibilnost, kako bismo onda mogli napraviti neku dinamiku isplate. Ovako, bojim se da ono kako je Ministarstvo predložilo, da neće biti mnogo kompanija koje će isplatiti svima u istom iznosu i odjednom - govori nam Smailbegović.

Upitali smo da li to znači da u realnom sektoru još nisu počeli sa isplatom ove pomoći radnicima.

"Čudi me stav Ministarstva finansija"

- Ne tvrdim da nije krenulo nigdje, ali nije masovno počelo. Ima kompanija koje su sigurno već isplatile, koje dobro stoje. Vidite, to je neoporezivo, vrlo interesantno da se isplati radnicima, ali nažalost nisam siguran da će ići bez ovog o čemu sam prethodno govorio, da će imati masovnu primjenu. Znate, neko ko ima 200 radnika on treba da isplati 200-220 hiljada KM odjednom.

A drugačije je kada to isplatite u ratama. Iskren da budem, mene čudi zaista takav stav Ministarstva, a svima je u interesu da to naprave fleksibilnim, i radnicima i poslodavcima, ali i Federalnoj vladi jer će taj novac otići u potrošnju, pa će se opet vratiti koz PDV i ostalo - govori Smailbegović.

Podsjeća da se Uredba odnosi i na realni i na javni sektor.

Isplatila BH Pošta, BH Telecom...

- Mi ovdje govorimo o realnom sektoru, ali naravno zakon se odnosi na sve. Javni sektor je sada prilično likvidan, budžeti su puni. Vi vidite da se hvale dobrim prihodima i siguran sam da će javni sektor isplatiti taj novac. A znate kada će ga isplatiti? Pred izbore - govori Smailbegović.



Mevludin Bektić koji predvodi 17 granskih sindikata u Federaciji nam je kazao kako se i sam zalaže za isplatu 1.080 KM u ratama. Dodaje da su pojedine kompanije u javnom sektoru počele sa isplatom ove pomoći u određenom iznosu.

- Vidimo da je BH Telecom nešto isplatio u iznosu od 70 posto, BH Pošta je isplatila jednokratno, ceste FBiH, mislim da su oni isplatili puni iznos. Da budem iskren, i ja sam tražio mogućnost da radnici dobiju tu pomoć i na rate, u šest mjeseci. Bolje da se isplati, nego da se ne isplati. Znam da je mnogima u realnom sektoru teško isplatiti odjednom - kazuje Bektić.



petak, 2. rujna 2022.

Hašim Mujanović, gradonačelnik Zavidovića: "cijenjeni Zavidovićani, naša domovina Bosna i Hercegovina trenutno se nalazi u veoma nestabilnoj političkoj i sigurnosnoj situaciji".

Opći izbori 2022. godine - saopštenje za javnost

Cijenjeni sugrađani, dragi prijatelji i poznanici,

Obavještavam Vas da na Općim izborima 2022. godine NISAM kandidat ni za jedan nivo vlasti u Bosni i Hercegovini, dakle ne nalazim se ni na jednoj kandidacijskoj listi.

Obzirom da danas zvanično počinje predizborna kampanja imat ćete priliku slušati kandidate koji će predstavljati svoje programe i načine djelovanja ukoliko budu izabrani na date pozicije. Pozivam Vas da ih pomno saslušate, te da svojim razumom i po svojoj savjesti procijenite koji od njih su se u proteklom periodu zalagali za prava građana i odgovorno izvršavali povjerenu dužnost a ko su oni koji su se borili i radili samo za vlastite i stranačke interese. 
Ove prve, savjesne i odgovorne i predane radu za dobrobit građana treba podržati jer su pokazali da znaju, mogu i hoće raditi za interese zajednice.

Ove druge, demagoge, borce za vlastite i uskostranačke interese prepoznajte na vrijeme. Njih na dan izbora treba kazniti na način da ćemo im uskratiti povjerenje iz razloga što su isto to povjerenje već iznevjerili. 


Cijenjeni Zavidovićani, naša domovina Bosna i Hercegovina trenutno se nalazi u veoma nestabilnoj političkoj i sigurnosnoj situaciji. Stoga Vas pozivam da u što većem broju izađemo na izbore. Birajmo sposobne kandidate, dokazane patriote i one koji su spremni boriti se za naš grad i stati na branik naše jedine domovine Bosne i Hercegovine. 

Kada su u pitanju interesi našeg grada na ovim izborima trebamo biti lokal-patriote, birati provjerene i pouzdane kandidate iz Zavidovića, koji će raditi za interese našeg Grada i doprinijeti njegovom razvoju i stvaranju ugodnijeg životnog ambijenta, bez obzira kojoj stranci pripadaju. 

Iako nisam kandidat na izborima 2022. godine imam svoje favorite i svoj tim bez kojeg bi teško postigli dosadašnje dobre rezultate:

Skupština Zeničko-dobojskog kantona
-Samir Karahasanović 
-Haris Mujanović
-Selma Starčević
-Zerina Husić

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
-Azra Sinanović
-Mesud Čamdžić
-Daniel Sepi
-Ajla Hadžić

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine
-Samir Šibonjić

Oni su pokazali svoju odanost ovom gradu, oni su moj tim i moj izbor. Neka budu i Vaš!

Idemo dalje... Zavidovići u ❤

Postavljeni prvi predizborni plakati

"Predizborna kampanja uoči Općih izbora 2022 zvanično je počela danas, a već sinoć nakon ponoći je počelo lijepljenje predizbornih plakata", piše portal klix.ba.

Neke stranke su najavile ozvaničenje početka kampanje lijepljenjem plakata kandidata, neke su protivno zakonu već polijepili plakate u pojedinim mjestima, a najveći dio njih odlučio se djelovati sinoć kako bi građani ujutru, na putu do posla, imali razonodu u vidu nasmijanih lica. Tako je postavljanje obećavajućih "profila" na bilborde i druga odgovarajuća mjesta u Sarajevu krenulo čim su kazaljke otkucale početak predizborne kampanje.

Prvi su tokom noći plakate polijepili Stranka demokratska akcije (SDA), Savez za bolju budućnost (SBB), "Za nove generacije" te Demokratska fronta.

Bakir Izetbegović "za predsjednika" pozdravit će vas tako jutros sa velikih i malih plakata, autobuskih stajališta i sličnih mjesta. SBB-ova nasmijana družina za "pametnu BiH" također se još sinoć mogla vidjeti u Sarajevu na bilbordima , a veliki, svijetleći Damir Marjanović, Zlatko Miletić i drugi kandidati Za nove generacije smjenjuju se na zgradi koja se nalazi na glavnoj cesti na Čengić Vili.



Jutros se na poznatom mjestu za predizobrne plakate na Skenderiji, osim pomenutih stranaka, našao i SDP.

Nakon ovoga očekivano je da budu organizovani i brojni mitinzi, kao i plaćene objave na društvenim mrežama i u drugom javnom prostoru.


Dženan Skelić: Tiha desekularizacija



Činjenica je kako religijske institucije diljem svijeta imaju sve veći uticaj na društvene tokove, te kulturne i vrijednosne odrednice prema kojima se orijentiraju čak i neke od vodećih država.

 Činjenica je, kako je za neke od tih država, ta sprega između religije i države, postojala od njihovog osnutka, te da je samo varirao stepen učešća crkvenog uticaja u biću državnog aparata i njegovih institucija.
 Odveć su prisutni religijski simboli u cjelokupnom javnom prostoru SR Njemačke ili USA, (npr.), a da bi mogli prenebregnuti njihovo učešće u sveukupnoj semiosferi europske i svjetske tkz. liberalne demokracije! Od poruka na novčanici od jednog dolara pa preko zakletve na Bibliji u sudskoj praksi i prisustva križa u, na i oko većine društvenih institucija u javnom prostoru, koje bi trebalo da su u funkciji svih građana, susrećemo se sa kontinuitetom prisustva dominantno «domaćih» religija u sprezi sa aparatima kolektiviteta, čak i onih država koje smatramo perjanicom «napredne» zapadne civilizacije. Objektivnom oku bi bilo teško utvrditi postojanje neke ozbiljnije razlike u tretmanu «drugih», koji je prezentiran u javnom prostoru, usporedbom zapadne demokracije i društava koncipiranih na npr. islamskoj državo- pravnoj tradiciji!



Kakav je to sud u kojem se svjedok zaklinje na bilo koju «svetu knjigu»? Da li je to sud od kojeg se može očekivati da sudi svima podjednako bez obzira na njihovo religijsko ili ideološko opredjeljenje? Da li društvo koje tako transparentno ističe religijske simbole, šalje poruku otvorenosti za sve i prihvatanja svih u jednakopravnom statusu? Da li je bolnica kojoj je raspelo u pročelju zgrade ili nad glavnim hodnikom ili unutar bolesničkih soba, doista jednoznačno u odnošenju prema svim svojim potencijalnim ili aktuelnim pacijentima, i što je još važnije, da li se iko zapitao, kako se osjećaju u tom odnošenju, ti drugi pacijenti, čiji su simboli različiti od dominantnih?

Vojne trupe, koje imaju svoje sveštenike, ne mogu biti percipirane kao trupe svih građana, niti svih vojnika, jer difuzna društva novoga doba već odavno nisu uniformna niti po pitanju rase niti po pitanju religije, ili barem to ne bi smjela biti.

Bilo bi to bespotrebno i beskorisno ponavljanje, kada bi više od par rečenica posvetili razmatranju pozitivnih i negativnih učinaka prisustva religije u tkivu sekularnog društva. Pozitivnih učinaka nema! Negativni su mnogobrojni i kristalno je jasno već i lapidarnim historijskim pregledom, kako su religije, koje izlaze izvan okvira individualnog intimnog odnošenja sa Transcedentnim, kroz kontinuitet ljudskog postojanja donijele isključivo sukobe, krvoproliča, nepravdu i zlo ako ne svima, onda zasigurno slabijima i malobrojnijima, i to često do granice istrebljenja!

Naučni uvidi, misli se prije svega na sociološke, politološke i filozofske, jasno su naglasili potrebu stvaranja sekularnog društva u kojem će religija ostati na marginama kućnog praga, izolirana unutar jedinke ili zidova bogomolje! Ovakva ideja odvajanja crkve od države pohranjena je u idejnim temeljima moderne Europe, ali ni u njoj nije nikada u potpunosti zaživjela, ostajući prisutna u sjeni, tiho djelujući na planu desekularizacije!

Priča o tome da demokratski principi podrazumijevaju između ostaloga i vjerske slobode , pravo slobodnog i javnog iskazivanja svojih religijskih uvjerenja, te organiziranja pripadajućih crkvenih institucija, više je nego jeftina i blijedunjava laž, koja se razotkriva kroz činjenicu da su npr. džamije kao vjerski objekti iznimno teško nicale u demokratskoj Europi, a i kada jesu, bilo je to u pravilu bez munare i ezana, kao simbola poziva na molitvu, značajnijeg od samih zidova koji za razliku od poziva na okupljanje (što je značenje riječi džamija) i nisu, kao materijalizirani okvir tog okupljanja, suštinski uopšte važni, posebice u odnosu na simbolični poziv (ezan). Daleko je dakle svijet od sekularnih principa, a posebice stoga što svjedočimo jačanju uloge religijskih institucija u svom aspektima društvenog života diljem svijeta. Ovo jačanje religijskog upliva je posebno očito na prostorima Balkana, a prije svega prostora bivše Jugoslavije, možda stoga što je prethodni socijalistički (meki komunistički) sistem, u rasponu od pola vijeka, u potpunosti uklonio institucije religije iz doticaja sa državom i njenim institucijama.



Svjedočimo pak, nakon nestanka tog društvenog uređenja i krvavih etno- religijskih sukoba, devedesetih godina prošlog vijeka, kako su se religija i njene institucije na velika vrata vratile u društvenu zbilju «bratskih» naroda i narodnosti sijući mržnju i netrpeljivost fundiranu na stoljetnim predajama o «svetim ratovima» i još svetijim nadpovjesnim ulogama, kroz religiju, semantički nadograđenih etnosa, demonstrirajući svu izdržljivost i sposobnost preživljavanja istinski najstarijeg zanata na svijetu, posredništva u komunikaciji sa nadnaravnim!

Ubrzo smo bili svjedoci tihog prodiranja vjerskog u političko biće manifestnog kroz vezivanje vjerskih stegova sa zastavama političkih partija, držanja predizbornih govora crkvenih vjerodostojnika, te naletima ekskomunikacije onih koji nisu na «pravo(vjerno)m» političkom hodočašću!

Slijedila je šaptom provedena simbioza vjere sa državnim obrazovanjem kroz uvođenje vjeronauka u školske klupe, stvaranjem nakaradnog i kontradiktornog označitelja, koji je trebalo da spoji nespojivo, vjeru, koja je dogmatsko učenje suprotstavljeno propitivanju i sumnji, sa naukom, koja u svojim temeljima ima sumnju, propitivanje i ne prihavatanje bilo kakvih dogmi! Nekim neobjašnjivim mehanizmom, kroz taj ulazak u škole, bez bilo kakve racionalne argumentacije, ti dogmatski svjetonazori, postali su izvor moralnih normi, negirajući hiljadugodišnju tradiciju dubokog naučnog, prije svega filozofskog i pedagoškog propitivanja etičkih koncepta, pravila i načela!

Uskoro smo mogli vidjeti kako religija prodire i na polje predškolskog odgoja, vrbujući i inicirajući najmlađe, one čija svijest se oblikuje poput plastelina, sa nesagledivim posljedicama po razvoj slobodne misli i individualiziranog tumačenja svijeta. Tome je zorni primjer pokretanje studijskih programa predškolskog odgoja na npr. Islamskom pedagoškom faultetu u Zenici, na kojem je to bilo prirodni slijed nakon što su izveli nekoliko generacija socijalnih pedagoga, pri čemu i jedan i drugi studij obiluju vjerskim predmetima sa vjerskim predznakom, jasno negirajući sekularnost pedagogije i predškolskog odgoja, kao i njihovu univerzalonost i namjenjenost svima bez obzira na bilo koju kolektivističku pripadnost. Moramo konstatovati da je religija zaokružila svoje polje djelovanja u obrazovanju zatvarajući obruč od vrtića, preko osnovnih i srednjih škola, pa do univerziteta i nazad. Poput kosmičkog točka, ona mrvi vrijeme svodeći ga na mjeru šamanističkih mantranja!

Činjenica, da hodže, popove i svećenike, redovito viđamo na značajnim obljetnicama visokog obrazovanja, nedvosmisleno nam šapuće da smo odavno polupali lončiće! Ta vjerska elita prisutna je obavezno i na godišnjicama i otvaranjima škola, mostova, tunela, firmi, potpisivanja ugovora domaćeg ili međunarodnog karaktera. Crkvena je tako ikonografija postala uobičajena scenska forma, koja je vjerske protokole postavila i nametnula kao «normu», a crkve stavila u centar naših mikrouniverzuma!



Društveni i kulturološki incident, u kojem je kantonalna nagrada za doprinos znanosti Ze-do kantona dodijeljena teologu, iskazuje apsurdnost svih naših sistema vrijednosti, vrijeđajući intelekt iole pismenog čovjeka, veličanjem «Povjesti ljudske gluposti»! Da ima kavog čestitog i slobodnog novinara, koji bi znatiželjno zagrebao po tom incidentu, ubrzo bi saznali kako je komisija za dodjelu tih nagrada za doprinos društvu, umjetnosti, kulturi i nauci bila sastavljena od ljudi koji su jedva polupismeni, a eto ipak mogu ocjeniti kakav i koliki je doprinos značajan!

Korak po korak došli smo do toga, da je za samo tri decenije sekularno društvo pokleklo pred najezdom religije, koja je bespoštedno, tihom desekularizaciom, prodrla u političko, odgojno, obrazovno, moralno i naučno biće civilizacije 21. stoljeća. Preostalo je još samo da prodre u pravosuđe, da nametne vjerske norme u sudstvu i pravu i preostat će nam samo da se oprostimo od najvećih umova čovječanstva koji su nas posljednja dva stoljeća poučavali ideji o ujedinjenom, jednakopravnom, bratskom, slobodnom čovječanstvu! Baš kad smo pomislili da smo nadrasli špiljskog čovjeka, naša svakodnevica demantuje nadu da čovjek može više i bolje, a potvrdi slutnju kako eonima tapkamo u mjestu!


SIPA IZAŠLA NA TEREN I POTVRDILA: "Navodi Kasumovića da se po selima oko Zenice dijeli oružje su LAŽ!"

"Može neko te pakete, pa vas potrovat'.. Može neko ned'o Bog oružje dijelio... u 12, 11 navečer, da se nešto tajno dijeli u sel...