Ko su nezaposleni koji najteže dolaze do radnog mjesta i zašto?

Pojedine osobe koje se deset i više godina godina nalaze na evidenciji nezaposlenih u Federaciji se pitaju zašto one kod zapošljavanja nemaju prioritet. Smatraju kako ne bi trebalo da su u istoj ravni oni koji su godinama na birou i traže posao, sa onima koji se tek prijave. Svima su puna usta nezaposlenih, projekata zapošljavanja za mnoge kategorije stanovništva, ali niko ne stavlja u prioritet one koji su na evidenciji nezaposlenih duže od deset godina.

  Da li u biroima uopće imaju evidenciju o tome koliko je ko nezaposlen ili se njihov posao ogleda u tome da vam uzmu onaj karton javljanja, stave pečat i jedva čekaju da vam vide leđa - požalio se redakciji Faktora jedan od nezaposlenih, koji uprkos završenom fakultetu ne može godinama da nađe posao. 

 U Službi za zapošljavanje Tuzlanskog kantona pojašnjavaju kako općenito kantonalne službe rade prema programu koji ne može izdvojiti osobe koje čekaju duže od devet godina. "Kada je riječ o dužini čekanja na evidenciji, naš program u kojem radimo ne može izdvojiti osobe koje čekaju duže od devet godina, to je gornja granica pretrage koju dozvoljava. Znači, možemo izdvojiti broj osoba koje su prijavljene na evidenciji Službe više od devet godina, a njih je trenutno 22.380. 

Da ne bude zabune, mi kada pogledamo karton osobe, tu uredno piše koliko je godina na birou. Što se tiče prioriteta, pa kod nas se smatra dugoročno nezaposlena osoba ona koja za više od godinu nije uspjela da se zaposli. Takvi se vode kao teže zapošljiva kategorija. Šta onda reći za one koji su na birou 10 ili 15 godina, tu je svaki komentar suvišan", govori Amela Makul, stručna savjetnica za informisanje u Službi za zapošljavanje Tuzlanskog kantona. 

 Dodaje kako nije svima koji se prijave na biro motiv pronalaženje posla. "Neki su tu da bi ostvarili određena davanja. Recimo centri za socijalni rad za dobijanje pomoći uvjetuju da ste na evidenciji nezaposlenih, traže potvrde sa biroa, pa se mnoge žene prijavljuju na biro zbog toga.

 Zatim, imate osoba koje su na birou zbog zdravstvenog osiguranja i ne namjeravaju nikada tražiti posao. Odavno se zagovara odvajanje zdravstvenog od službi za zapošljavanja, ali to nikada nije učinjeno. Ili, znali smo čuti od pojedinaca kako su se prijavili na biro: "Jer možda nekada, nešto dobiju sa biroa", kaže Makul. Kaže kako ima i onih koji se istinski trude da nađu posao. "Imate magistre koji ostanu bez posla, život svašta donese, ali ti ljudi se raspituju, interesiraju za konkurse i brzo nađu posao. Dakle, uvijek imate ljudi koji rade, pa ostanu bez posla, prijave se na biro i tu kratko ostanu, idu dalje, nađu nešto", navodi Makul. 

 Na evidenciji nezaposlenih osoba Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona ima 7.899 osoba koje čekaju na zaposlenje duže od devet godina, od kojih je 58 posto njih starije od 50 godina. Dodaju kako dugoročna nezaposlenost u kombinaciji sa starosnom dobi je jedan od najtežih faktora otežane zapošljivosti.