Komšić bi prvo sebe trebao preispitati pa onda akademsku zajednicu u BiH

Na adresu bloga 32.vijećnik stiglo je reagovanje na tekst "Može li akademska zajednica ovakva kakva jeste i hrvatski član predsjedništva Komšić odbraniti suverenitet BiH?" Reagovao je Hasan Kreho, građanski aktivista, aktivni učesnik javnih rasprava po pitanju Sutorine. Njegovu reakciju prenosim u cjelosti.

Piše: Hasan Kreho

I ovo građani trebaju da znaju.

Komšić bi prvo sebe trebao preispitati pa onda akademsku zajednicu u BiH  i građanima BiH objasniti svoju ulogu oko Sutorine jer nije bio "nazočan" 24.11. 2015.  na 20. sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kada se glasalo o davanju saglasnosti  za ratifikaciji Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Moram podsjetiti građane da je navedeni Komšić bio i predsjednik Ustavno pravne komisije pri Zastupničkom domu  što ga dovodi u još veći fokus odgovrnosti  kada je BiH radi takvih poslanika i sličnih u svom  pristupu glasanju izgubila 83,7 kvadratnih kilometara teritorije  i drugi izlaz na Jadransko more.

Napominjem da će kad-tad saznati  ko je sve dobio "hediju" za lobiranje poslanika u Zastupničkom domu ako se zna da je MIlo uložio 35 miliona eura da se otme Sutorina  od BiH i pored toga što je u gruntovnim knjigama i dan-danas Sutorina dio Bosne i Hercegovine.

Knjige su izuzete za vrijeme Jugoslavije i prebačene iz Trebinja u opštinu Herceg Novi u Crnoj Gori.

Poslanici Skupštine Crne Gore nikada nisu dobili odgovor od Mila Đukanovića na poslaničko pitanje  " kome je sve Milo od utrošenih 35 miliona eura  udjelio za glasanje i lobiranje za Sutorinu.

I jedan visokotiražni dnevni list je dobio eurića da piše kao što je pisao da je Sutorina kao crnogorska "očiju mi sokolovih" kako znaju da se kunu đetići.

Ovo da je Komšić uradio kao član sabora Hrvatske , Skupštine Srbije ili Crne Gore  pitanje bi bilo šta bi bilo s njim  i koje bi posljedice imao po sebe.

Lubav i pratriotizam se dokazuju pozitivnim djelima a ne šupljom pričom  kako to decenijama rade političari u BiH  a građani nikada da skontaju da ih jedni te isti varaju i u tome im život prođe. 

Italijanske vlasti pozvale Kasumovića da modernizuje "krivi toranj"!

Gradonačelnik Kasumović i njegovi simpatizeri ne kriju zadovoljstvo modernizacijom Zenice i uklanjanju starih satova. Gradska uprava Zenice na čelu s Kasumovićem se nada da će Zeničani uz rečenicu "Nađemo se kod sata" na ovim lokacijama stvarati nove uspomene i poznanstva.
Nakon što su uklonjeni stari satovi iz centra Zenice, a građani razočarano posmatrali tu situaciju, na istim mjestima su postavljeni moderni satovi s LED osvjetljenjem. Informacija da je Gradska uprava Zenice nakon uspješne javne nabavke za potrebe grada kupila šest javnih satova ukupne vrijednosti blizu 98.000 KM otišla je čak do Italije.
Tamošnje vlasti su spremne dati gradonačelniku Kasumoviću sve ovlasti da im riješi "krivi toranj", da ga ispravi i modernizuje na najbolji mogući način, kako samo on umije.
Gradonačelnik ne krije zadovoljstvo "sve ću ja to vama završit", kratko je prokomentarisao za talijanski list Corriere della Sera.

Italijanski zvonik u Pisi je trebalo da bude potpuno vertikalan, ali je počeo da se krivi neposredno posle početka izgradnje tornja u avgustu 1173. godine. Visina tornja od zemlje do niže strane je 55.86 metara, a od zemlje do više strane je 56.7 metara. Debljina zidova pri dnu je 4.09 m, a pri vrhu 2.48 m. Toranj je iskrivljen za 5,5%. Težina tornja je procjenjena na oko 14,453 tona. Zvonik ima 294 stepenika.

Napomena: tekst je satiričnog karaktera

Hoće li gradonačelnik Kasumović uspjeti u namjeri uništavanja Komgrada-Ze?

Zahvaljujući gradonačelniku i njegovom ortaku iz preduzeća Špic beton na čijoj dizalici je visio njegov bilbord uskoro ćemo se riješiti preduzeća Komgrad- Ze. Riješit ćemo ga se u korist Špic betona, čiji vlasnik je po dolasku na vlast Kasumovića pisao pismo kako se ovom preduzeću mimo tendera daju poslovi po 300% većim cijenama od uobičajenih, što je naravno velika izmišljotina. Polazeći od te informacije gradonačelnik već drugu godinu svog mandata pokušava uništiti to preduzeće i naći način izlaska ili iznošenja 35% dionica Grada iz te kompanije ali mu je za takav čin potrebna saglasnost Gradskog vijeća. Naime, gradonačelnik je pokrenuo procedure izlaska Grada iz društva Komgrad-Ze i navodnu prodaju svog udjela u tom preduzeću pod izgovorom da preduzeće ne donosi dobit Gradu. Pri tome je na sjednici vijeća zaboravio reći koliku dobit je Grad imao u slučaju "Alba". Znajući da je za vrijeme prethodnog ugovora s "Albom" otišlo skoro 5 miliona maraka budžetskog novca skrenuo je pažnju javnosti na Komgrad-Ze. Počevši od 2011.godine kada je formirano ovo mješovito preduzeće s ciljem rješavanja radnopravnog statusa tadašnjeg posrnulog Komrada i brzog i efikasnog obavljanja poslova na zimskom i ljetnom održavanju puteva vijećnici su se izjasnili još jednom 2015.godine. Konstatovali su da je preduzeću porasla vrijednost i donijeli aneks ugovora o načinu utvrđivanja cijena kod izvođenja radova. Gradonačelniku Kasumoviću  nije ni to bilo dovoljno te je u 2017.godini ponovo stavio pred vijeće preispitivanje odluke o javno-privatnom partnerstvu kada su vijećnici ponovo potvrdili svoju prethodnu odluku i naravno konstatovali daljnji rast vrijednosti kapitala i zaposlenost 75 radnika. Godinu poslije gradonačelnik ponovo insistira na preispitivanju vijećnićke odluke kao da su vijećnici zaista debili ili mutave, šišteće plovke i ne znaju da li ovom gradu treba brzi gradski servis koji garantuje zaposlenost za 75 radnika, građana ovog grada. Vala zainatio se baš, kao da mu nije dovoljno gubitaških preduzeća u gradu i onoga što bi uslijedilo raskidom ugovora. Naime, raskidom ugovora prestaje obaveza zaposlenosti 75 radnika a među njima i preostali dio preuzetih radnika bivšeg Komrada.
Hoće li gradonačelnik Kasumović uspjeti u namjeri uništavanja Komgrada-Ze čime bi došlo do raskida međusobno ugovornih obaveza i otpuštanja radnika? Zavisi od mudrosti, hrabrosti i odvažnosti gradskih vijećnika koji su se do ovog momenta u više navrata izjašnjavali da su na strani radnika.

S tim u vezi ponovit ću...

Ako je istina ono što gradonačelnik tvrdi tj.ako od preduzeća Komgrad-Ze nema godišnje dobiti i nije zainteresovan za 35% dionica u toj firmi neka ih proda meni. Dat ću ja 3.500 koliko je opština Zenica 2011.godine uložila u to preduzeće. Dakle, ako po njegovom nije bilo dobiti, preduzeće, odnosno dio osnivačkog udjela u tom preduzeću ostao je isti. Evo tri i po hiljade, daj meni dionice Komgrada. Naravno, ubleha će se izvući i reći kako to ne može tako. Ono što bi trebalo biti jasno i njemu i vijećnicima i široj javnosti da o tome odlučuju vijećnici a ne gradonačelnik. I pticama na grani jasno je šta je povod njegovom insistiranju na prodaji dionica grada u tom preduzeću. Ljudima koji nisu u toku bilo bi jasnije zašto insistira kada bi se prisjetili na čijoj je dizalici visilo strašilo u toku predizborne kampanje.

Može li akademska zajednica ovakva kakva jeste i hrvatski član predsjedništva Komšić odbraniti suverenitet BiH?

Čitam juče u elektronskim medijima kako je Komšić pozvao akademsku zajednicu BiH u odbranu suvereniteta BiH iako je svjestan kao i mnogi da akademska zajednica "gleda svoja posla".

“Kao što je dužnost nas političara da branimo suverenitet i teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine, isto tako je dužnost akademskih djelatnika da sudjeluju u javnoj diskusiji i brane pravo BiH na njeno postojanje kao jedinstvene i nedjeljive države”, zaključio je Komšić.

Podsjećam, potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU BiH) Božo Žepić rekao je u intervjuu za Večernji list da smatra kako bi Bosna i Hercegovina mogla opstati i biti funkcionalna, samoodrživa i demokratski uređena država, prije svega na formuli “tri republike.”

Rekao, što ne znači nužno da za nešto što je neko rekao oblačimo vojne uniforme. Prije svega, ako je zaista dužnost bh političara da brane suverenitet i teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine zašto se na svakom koraku pokušava iskoristiti nečija izjava za dizanje tenzija? Zato što to istim tim političarima odgovara. Željko Komšić je imao priliku svoju političku stranku staviti u odbranu suvereniteta ali nije. Nije, jer bi ga akademska zajednica proglasila izdajnikom socijaldemokratije ili pak smećem, kao u slučaju poznate zeničke političarke i zato mu ne preostaje ništa drugo do medijsko isticanje i poziv u pomoć akademske zajednice iako je svjestan da zajednica neće dupetom mrdnuti.

Ako je dužnost akademskih djelatnika da sudjeluju u javnoj diskusiji i brane pravo BiH na njeno postojanje kao jedinstvene i nedjeljive države zašto su se ti akademski djelatnici ušutili k'o najveće hinje dozvolivši ljudima (ološu po struci) da govore umjesto njih? Jedan od primjera je Zenica, grad u kojem su se posvađali urbani Babinski sliv i ruralni Nemilski sliv i na površinu isplivali uglavnom ljudi sa (ne)poznatim vokabularom koji do sad nismo često slušali. Ušutili su se zato što su sve svoje radnosposobne članove porodice pozapošljavali preko istih tih političara koji 25 godina pozivaju na odbranu suvereniteta fizički podjeljene države. "Akademska zajednica", to su isti oni sebični učenici koji su u vrijeme školovanja zaklanjali rukom kontrolne radove da slučajno neki slabiji učenik ne bi mogao prepisati njegove odgovore. Zašto bi sad bili drugačiji, bolji ljudi.
Akademska zajednica, to su  ljudi poput Zvjezfana Turkića iz asocijacije arhitekata koji ovih dana raspisuju anketu za najbolje idejno rješenje poslovnog centra u malinjaku gradonačelnikove supruge. Njih poziva u odbranu suvereniteta!? Ma hajte molim vas. Oni koji su odista branili suverenitet ili su pod zemljom ili na rubu siromaštva.
Uz svo poštivanje Komšićevih ratnih zasluga priznat ćete da je po srijedi još jedna populistička izjava naročito ako uzmemo u obzir da su sve socijaldemokratske stranke, između ostalih i njegova, odbile učešće u vlasti gdje bi svojim zalaganjem najbolje pokazali kako se brani suverenitet i teritorijalni integritet.
Na kraju, vratimo se naslovu teksta. Može li akademska zajednica ovakva kakva jeste i hrvatski član predsjedništva Komšić odbraniti suverenitet BiH? Ne mogu, ali ne smeta. Podanici iz akademske zajednice će biti podanici, bila ona cijela ili iz tri - četiri dijela.

Asocijacija arhitekata po Kasumovićevom zadatku radi na uređenju malinjaka!?

Grad Zenica je u fazi pripreme arhitektonsko-urbanističkog konkursa za rješenje novog ulaza u grad sa južne strane – poslovno-rekreativno-turističke zone Zenica Jug. Ova lokacija se nalazi na ulazu u Grad Zenica sa južne strane, u malinjaku gospođe Mersije Kasumović, odmah nakon isključenja sa koridora VC, direktno uz magistralnu saobraćajnicu M17.

Dakle, asocijacija arhitekata ima zadatak da u malinjaku gradonačelnika Kasumovića, odnosno njegove supruge napravi poslovno-turističku zonu s tim što će na samom početku uraditi
anketu koja je objavljena na njihovoj zvaničnoj web.stranici i fejsbuk profilu. U međuvremenu, na adresu asocijacije stigla su pomalo nezgodna pitanja iz struke. Od strane čovjeka koji se zalaže za zakonitost kod donošenja prostornih, urbanistickih i regulacionih planova.
U nastavku teksta pročitajte koja su to pitanja.

Piše: Boris Britvar, arhitekta

ANKETNA PITANJA ZA AABH

- Da li je AABH zadužena za promicanje stručnih načela i Zakona BiH iz oblasti prostornog planiranja ili za udovoljavanje "vizionarskih" ideja gradonačelnika?
- Da li je AABH poznato da grad Zenica nema Prostorni plan, da nema Urbanistički plan, da nema ni jedan strateški dokument koji definira osnovne parametra urbanog razvoja kao neizostavan segment prostornog planiranja?
- 01.08.2017.godine AABH je uputila dopis Općini Trnovo sa decidnim primjedbama na Nacrt Urbanističkog projekta "Poslovno-sportski centar Trnovo" u smislu zahtjeva za poštivanje procedura utvrđenih Zakonom o prostornom uređenju i građenju i Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja.  https://aabh.ba/javna-rasprava-poslovno-sportski-centar-trnovo/
Zašto se u Zenici ne poštuju ti isti zakoni? Da li je Općina Trnovo na nekom drugom kontinentu ili je u istoj državi kao Zenica?
- Koji je pravni okvir na temelju kojeg se namjerava raspisati konkurs uz napomenu da Gradsko vijeće, kao jedini nadležan organ, nikada nije donijelo odluku po tom pitanju?
- Niti u zakonskoj, a niti u stručnoj terminologiji ne postoji termin POSLOVNO-REKREATIVNO-TURISTIČKA ZONA, i zašto na našem jeziku piše da je riječ o PRT ZONI, a na engleskom jeziku COMMERCIAL & BUSINESS ZONE? Građanima Zenice je sasvim jasno da je riječ o paravanu za izgradnju šoping centra na zemljištu u vlasništvu gradonačelnika. Da li je to adekvatna namjena za posljednji "komad" zemljišta koji Zenica ima?
- Da li je AABH poznato da je grad Zenica iznimno oskudna građevinskim zemljištem i da je shodno tome neophodno voditi računa o svakom centimetru kvadratom?
- Itd...

Konkurs DA, ali na temelju principa struke i Zakona BiH, a ne po zahtjevima investicijskog urbanizma i na štetu budućih generacija Zenice.
Nevjerovatna je činjenica da AABH na ovaj način daje podršku nezakonitom radu Gradske uprave Zenica.