Niko normalan na ovome svijetu ne želi izgubiti dobro radno mjesto

„Pobrini se za dobro svojih radnika, pa će se i oni pobrinuti za dobro tvog biznisa.“ –

Piše: dr. Nedim Dedić

Radnik nije rob. Ko radnika vidi kao roba, a ne kao temelj svoga poslovanja, taj sebe ne može smatrati biznismenom, nego običnim krkanom.

„Pobrini se za dobro svojih radnika, pa će se i oni pobrinuti za dobro tvog biznisa.“ – kazao je jednom prilikom Richard Branson, jedan od najupsješnijih i najbogatijih ljudi na svijetu i osnivač Virgin grupacije, koja danas kontroliše više od 400 kompanija u svijetu.

Dakle, poslodavac bi se trebao pobrinuti da radnicima ide dobro, kako bi se radnici sami pobrinuli da firmi ide dobro. Ako radnik ima redovnu plaću koja pokriva sve njegove životne troškove i koja mu omogućava normalan život, ako ima dovoljno slobodnog vremena za porodicu i druge rekreativne aktivnosti, te ako se na poslu osjeća cijenjeno i poštvano, onda ni sam radnik ne želi izgubiti takvo radno mjesto. Niko normalan na ovome svijetu ne želi izgubiti dobro radno mjesto. Čak šta više, radnik će vjerovatno samoinicijativno činiti sve kako bi firmino poslovanje bilo još bolje. U suprtonom, nezadovoljan radnik znači posao urađen „preko neko neke stvari“, što opet znači ne baš kvalitetan posao i ne baš optimalna komunikacija sa klijentom. A takva situacija sigurno nema pozitivne implikacija na buduće poslovanje.

Sve dok se ne promijeni savjest naših poslodavaca u kome radnika vide kao roba i trošak firme, koji bi eto trebao biti zahvalan jer mu se dao posao ili plaća, a ne kao prednost i bogatstvo firme kojim ta ista firma i stvara profit, neće biti bolje ni jednima ni drugima. Samo zadovoljan radnik može uraditi dobar posao, ili ga unaprijediti.

Izvor: fcb