32.vijećnik: Vaš kandidat za državni parlament je dugogodišnji načelnik Starog grada, Ibrahim Hadžibajrić, kadar SDA stranke. Navodno, lik koji nema oraha u džepovima. Može li mu se vjerovati?
Na ovim izborima koji predstoje u ZDK su 22 političke opcije, vi me pitate može li se Hadžibajriću vjerovati, ja bih vas zamolio da nabrojite sve 22 političke partije koje nastupaju na izborima samo u ZDK. Naravno da je previše anonimusa, neizgrađenih, politički neobrazovanih, koji žele da ih politička opcija kojoj pripadaju ili njihov lider ponesu do bitnih političkih funkcija gdje bi „uživali“. O obavezama kao političara takvi ne razmišljaju. Sjetite se samo stranke za BiH. Gdje su njihovi kadrovi sada, kada je lider u Turskoj. Naravno, da se na „Nezavisnoj bosanskohercegovačkoj listi“ ne radi o takvim ljudima, radi se o iskusnim, o mladim i obrazovanim ljudima. Ali da krenemo, kako ste postavili pitanje.
Gospodin Ibrahim Hadžibajrić je nosilac kantonalne liste za Sarajevski kanton i predsjednik je „Nezavisne bosanskohercegovačke liste“. Čudi me da ga se ne sjećate kao vice konzula u Beču ili kao jednog od nezavisnih gradonačelnika koji su na izborima sami bez političke partije iza sebe pobijedili najorganizovaniju političku opciju u BiH, a to je još uvijek SDA. Takvih je slovom i brojem osam u državi. Samo je gradonačelnik Zenice formirao zasebnu političku partiju i načelnik Bugojna. Čovjek, načelnik Bugojna se vratio starom jatu, u SDA. Tačno, Ibrahim Hadžibajrić je bio član SDA, ali je tačno da ih je pobijedio dva puta. I to vrlo značajnom razlikom u broju glasova u svoju korist. Trenutno u svom gradskom vijeću, ima natpolovičnu većinu i podršku gradjana i stanovnika Starog grada.
Može biti da ste vi na federalnom nivou kao nosioca liste vidjeli ime Ibrahima Delibašića, našeg sugrađanina koji je trenutno predsjednik Skupštine sportskog saveza ZDK, sekretar Patriotske lige i vrlo aktivan u organizaciji Udruženja dijabetičara. Usput budi rečeno, obećao je u stranci da ukoliko dobije mandat prepustiće poziciju mladoj djevojci drugoj po redu na toj listi, Harisa Delić, pravnici iz Visokog. Ibrahim Delibašić je ovdje da bi se borio za zemlju u koju će željeti doći njegovi unuci.
32.vijećnik: Kažu da su mu prije osam godina pucali ispred vrata dva šaržera iz automatske puške, kćerku ganjali po Grbavici, pucali za njom, a šefici kabineta zapalili automobil. Očito se ove stvari dogadjaju zbog ispravnog rada. Što vi mislite?
Ovakve stvari i dešavanja i najčvršće mogu demoralisati. Obično se ne puca za vama kada dobro radite, nego ste na nišanu, ako ne radite onako kako „veliki“ žele. Gospodin Hadžibajrić je imao 24 krivične prijave i nije oglašem krivim ni po jednoj. Do sada su mu u općinu dolazile mnoge inspekcije po nekoliko puta i nisu ništa našli, dakle. Možemo li mi kao građani, vjerovati u pravni poredak zemlje u kojoj živimo. Makar malo! Biti ispravan, ne znači biti bezbjedan! On je jedan, kao načelnik, na vjetrometini i može ga kritikovati ko god želi i hoće. Od fb komentara do političara i međunaordne zajednice. Zadnji slučaj zbog kojeg se digla prašina u Sarajevu je njegova zabrana održavanja koncerata na pijaci Markale. Naime, direktor pijace je imao ugovor sa jednom grupom koja je organizovala noćne partije na pijaci Markale. Učestali su bili klipovi na You tube na kojima polupijani pojedinci nazdravljaju mrtvima. To je Ibrahima iziritiralo i on je stavio zabranu na takvo dešavanje. Bura se podigla zašto je takvo nešto zabranio. Jednostavno! Markale jesu pijaca, ali i istorijski vrlo osjetljivo mjesto. To nije mjesto za izrugivanje poginulih civilnih žrtava rata. Pitam ja vas da li biste vi dozvolili da vam direktor pijace inače član SDA, tako nešto podmeće u gradu u kome ste vi načelnik.
32.vijećnik: Mislite li da zbog ovakvih slučajeva u Zenici nemamo političare koji bi se uhvatili u koštac s gradjevinskom mafijom?
Država je zasnovana na tri osnovna stuba države. Zakonodavstvo, uprava i prinuda. Zašto postoje redovni organi gonjenja, tužilaštvo i pravosudje? Zašto očekujete da se jedan načelnik uhvati u koštac sa gradjevinskom mafijom, kada iza svake odluke stoji odluka gradskog vijeća u kojoj sjedi 31. vijećnik regularno izbaran na lokalnim izborima čiji je zadatak da drže pod kontrolom rad izvršnog tijela u gradu Zenica, a to je gradonačelnik. To što su vijećnici nesposobni formirati većinu, tj. neće ili ne žele to nije pitanje za ovaj trenutak, ali poslije dvije godine u Zenici su smijenili predsjedavajuću gradskog vijeća, kao najslabiju kariku. Jesu šta dobili! I opet će ako bude potrebno, ali o tome ne odlučuje ova kako ste je nazvali gradjevinska mafija nego političari, političkih opcija koje ovaj grad drže u škripcu, dok grad ne umre! Ali sve su prilike da su upravo oni pravi krivci. Oni koji su davali kandidate za gradonačelnika i predsjedavajućeg gradskog vijeća. Da ne bude zabune nije samo SDA bila na vlasti u Zenici. I SDP i Stranka za BiH, Naša stranka i HDZ BiH i HDZ 90. Svi se moraju izjasniti šta nisu radili. Ono šta su radili to vidimo.
32.vijećnik: Ko su ljudi koji predstavljaju Nezavisnu bosanskohercegovačku listu? Po čemu su posebni?
Prije svega ideja, „Nezavisne bosanskohercegovačke liste“ je njih nekoliko gradonačelnika, koji su se upustili u političku borbu sa značajno jačim protivnikom. I samostalno, uz podršku gradjana uspjeli. Poslije toga se ta mala ekipa okupila na kafi i dogovorili da naprave ovo što zovemo politička partija. Ovih dana je puna godina od kada postoji „Nezavisna bosanskohercegovačka lista“. Ova inicijalna ekipa je okupila oko sebe takodje sebi slične pojedince dovoljno autoritativne da u svojim lokalnim zajednicama budu lideri. Još nešto dovoljno upečatljivo je to da su ti isti pojedinci i na profesionalnom planu iskazani. Podpredsjendik ove partije, Jusuf Arifagić, kandidat za podpredsjednika Republike Srpske je vlasnik farme krava. Najveće farme na svijetu! Ima oko 1.400 krava. I čovjek uspjeva.
32.vijećnik: Ima li osim Hadžibajrića još nekih kandidata koji su ranije bili članovi SDA?
Čini mi se da vi imate problema sa političkom opcijom koja se zove SDA. To je partija koja lagano ali uporno ide u istoriju. Njima, predviđam da će za neko vrijeme doći na nivo političke partije bitne na lokalnom nivou, ali na državnom ili će morati promijeniti svoju fizionomiju i način razmišljanja ili će morati pristati na to da ih se neće pitati. To u ovom momentu nije slučaj, ali samo usporedbe radi uzmite izbore i rezultate izbora na nivou ZDK iz 2.000-te i prošle izbore i vidjećete koliko manje ljudi glasa upravo za SDA. Nek se niko ne ljuti, ali oni su zreli za remonta.
32.vijećnik: Na bh političkoj sceni je more novih partija koje izniču navodno zbog neslaganja s rukovodstvom stranke. Niste li vi slučajno kopija nezavisnog bloka?
Odgovor na prvo pitanje. Zaboravili ste, a to nije bilo tako davno, kada je SDP svojim radom i formiranjem Združene liste, zapravo sahranila iskrenu građansku opciju u Bosni i Hercegovini. Oni mislim na SDP, profitirali od nekih 7% glasačkog tijela, stigli su na nekih 30-ak procenata, sad su opet na putu da stignu na zasluženih 7% podrške građana.
Još malo na prvo pitanje. Izborni zakon je takav da je izborni prag nizak. Tri procenta su malo da bi se pričalo o ozbiljnim političkim projektima. Tu ljestvicu treba dignuti. Drugo, mnogo političkih partija se bori u svom lokalnom toru. „Nezavisna bosanskohercegovačka lista“ je jedna od rijetkih koja ima kandidate na prostoru cijele BiH. To nemaju ni mnogo veće političke partije od nas, poput SDP-a i SDA, SDS-a i SNSD-a. Sve one su formirale kojekakve koalicije da bi prikrile svoje stvarne političke izvore.
U ZDK je problem što se pojavio PDA; A SDA, i naravno „Nezavisna bosanskohercegovačka lista“. Ako se uzme u obzir stabilno glasačko tijelo ostaje za podjelu desetak stolica za koje će ove tri partije boriti. E ko će pokupiti simpatije glasača, vidjećemo. I to će odlučiti fizionomiju skupštine kantona.
Drugi odgovor je o kopijama. Nekada davno kada su se Leviske kupovale u Trstu. Pa onda stigle i do nas, tačno se znalo da crvena markica je original Levis iz Belgije, dok su žute markice bile Leviske iz Novog Pazara i Tutina. E taj „dupljak“ vam je Nezavisni blok. Bili su u razgovorima za formiranjem jedne nove političke opcije ali se razigravalo na više strana, pa su se tako oni prihvatili starih političkih prijatelja poput Šepića i formirali svoju partiju. Na „Nezavisnoj bosanskohercegovačkoj listi“ je ostalo šest gradonačelnika i veliki broj istomišljenika jer samo 212 kandidata na kandidatskim listama, na svim nivoima vlasti, osim člana predsjedništva, dovoljno govori da nas ima sasvim dovoljno za jednu ozbiljnu političku partiju. U Sarajevu je raspoloženje za ovu opciju mnogo veće nego kod nas u ZDK, ali dobar odziv je i u Tuzlanskom i Goraždanskom kantonu. Da ne zaboravim Krajinu. Samo još jedna činjenica je da imamo preko 4.5oo popunjenih pristupnica u ZDK dovoljno govori o zainteresovanosti za našu političku opciju, a iza nas je mjesec i po aktivnog rada. Sasvim sigurno biće toga mnogo više.
32.vijećnik: Vaš nosilac liste za ZDK je mlada Naida Delibašić koja trenutno obnaša funkciju poslanika Skupštine ZDK. Da li se po nečem istakla na poslaničkoj funkciji i ako jeste, ukratko, po čemu?
Naida Delibašić je kao što je poznato bila član SBB i kao takva u prošlom sazivu skupštine ZDK ušla u skupštinu. Bila je disciplinovan član stranke, ali i kao mlada osoba bila je otvorena, za nove ideje koje u jednom krutom aparatu kakav je SBB nisu mogle proći. Izašla je iz kluba, otišla u samostalne zastupnike i kao takva pristupila našoj ideji. Trenutno je koordinator „Nezavisne bosanskohercegovačke liste“ za ovu Srednjobosansku regiju koja pokriva ZDK i SBK. Svojim radom na terenu prikupila je veliki broj mladih ljudi, školovanih, istomišljenika sa kojim će u budućnosti pokušati utjecati na pitanja od vitalnog interesa gradjana ovog kantona, a to su prije svega zaposlenje i zdravstvena zaštita.
32.vijećnik: Da li ste vi do sada učestvovali u radu neke političke opcije?
Jesam. Ali prije gotovo dvadeset godina. Bio sam član Republikanske stranke BiH ako se neko nje još uvijek sjeća. Smatram kao i tada i danas da je republikanski oblik uredjenja najbolje riješenje za BiH. Medjutim to je pitanje koje izlazi iz okvira moje kandidature na predstojećim izborima pa bih više pričao o onim riješenjima koja nas mogu pomaći sa pozicije najsiromašnije zemlje u Evropi. A to je rad i samo rad. Ali da se razumijemo to nije rad za minimalac, to nije rad bez penzijskog i zdrastvenog osiguranja. To podrazumijeva sve to. Imamo jedan grad u kantonu u kome najveća politička opcija u državi se hvali sa punom zaposlenošću. Samo letimično pogledajte i vidjećete da se ne uplaćuju penziono i zdrastveno osiguranje shodno isplatama plata. O čemu se radi. Legalizovan rad na crno i još povrh toga inspekcija ne dolazi u obilaske na terenu, tako da se privatnici enormno bogate.
Drugo pitanje je ekologija. U krugu Mitala u Zenici postoji tehničko riješenje da se zagadjenje u Zenici smanji za nekih četrdeset procenata i to odmah. To bi uzrokovalo povećanje cijene željeza po toni za nekoliko eura, što nije veliko opterećenje. Dakle, nadležna tijela na nivou države su dužna donijeti upotrebnu dozvolu koja će zadovoljavati gradjane grada Zenica i našeg kantona. Jer upravo zeničani trpe najveću štetu od rada ove i ovakve proizvodnje željeza.
32.vijećnik: Vaša poruka gradjanima i biračima ZDK?
Moja poruka je kratka ali ću malo poduže to elaborirati.
Mene interesuje normalna Bosna i normalan život u njoj. Nacionalisti me ne interesuju. Ne očekujem njihov glas, niti mi treba njihova podrška. Želim glas od gradjana i od Bosanaca.
U ZDK je velika nezaposlenost i to uopšte nije neriješiv problem. Medjutim ovi na vlasti ne žele raditi samim tim ne žele riješeti problem. O čemu se radi? Pola kantona je pod šumom, u šumi ima mnogo šumskih plodova koji imaju povoljnu cijenu na evropskom tršištu. Dakle, ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je dužno napraviti elaborat o iskorištavanju šumskih plodova. Moram spomenuti koliko je to resurs. Koliko se iz šume dobije sječom drveta, toliko šume daju u šumskim plodovima. Gljive, puževi, ljekobilje plodovito voće. Mnogo je toga korisnog u šumi. Napominjem da ne govorim o sječi šume. Prva šuma kod Zavidovića se nalazi na 50 kilometara. Sve je posječeno u interesu Krivaje.
Drugo. Po popisu iz 2013. Godine u ZDK je 50.000 poljoprivrednih domaćinstava koji se ne bave prodajom poljoprivrednih proizvoda. Što će reći da samo u tom sektoru je preko 100.000 radnih mjesta. Naravno, uz opasku da nema teorije da se malina otkupljuje po 80 pf.
Još jedan primjer. Na području sela Šerići nalazi se oko trideset hiljada ovaca. Godišnje, to je gotovo pedeset tona vune. Država mora stvoriti preduslove da se vrši otkup i prerada vune, ali nikako kilogram vune za pola marke kako je danas. Nego jedna normalna objektivna cijena. Šerići i Nemilski kraj bi baš živnuli sa preradom vune jer bi jedna ovakva prerada vune otvorila novi način zarade. Treba napomenuti da trenutno čobani bacaju vunu jer je nema ko otkupiti.
Svaki dan naš kanton pojede 364 tone hrane. Zašto to ne bi bila domaća hrana proizvedena upravo ovdje . Godišnje to je 132.860.000 KM ( sto trideset dva miliona maraka) samo od proizvodnje hrane kojom se ne bavimo. Samo u prostoj proizvodnji hrane bez prerade iste, a da se zadovolje osnovne potrebe kantona ima gotovo 14.000 radnih mjesta. Potrebno je formirati robne rezerve, koje bi bile dužne otkupiti cijelokupnu proizvodnju iz poljoprivrede i koja bi se izbacivala na tržište da se zaštiti gradjanin od zatrovanih poljoprivrednih proizvoda iz Evropske unije. Potrebno je znati da mi u Bosni jedemo najlošiju hranu koja nam stiže preko velikih trgovačkih lanaca. Da ne bude zabune, kakva je to salama koja je jeftinija od komada mesa. Šta je to u salami da ona bude jeftinija.
Sve u svemu svoj politički zadatak vidim u otvaranju novih radnih mjesta i stvaranju mogućnosti da se otvaraju prvo zanatske radnje i mala preduzeća.
Nema komentara:
Objavi komentar