Olujno nevrijeme praćeno ledom u julu prošle godine pogodilo je Zenicu i okolna mjesta, a procjene o nastalim štetama na području Zeničko-dobojskog kantona, prema informacijama sa interneta ,iznosile su do milion maraka. Tačan iznos štete na poljoprivrednim gazdinstvima je nemoguće pronaći iako je grad u potpunosti uništio povrće i voće.
Prema Informaciji o stanju u oblasti poljoprivrede usvojenoj na poslednjoj sjednici vijeća, sa 31.decembrom 2016.godine prijavljeno je 2398 lica od kojih je 31 registrovala obrt u poljoprivredi, a poljoprivredni proizvođači polako uključuju u proces samozapošljavanja. Na području Grada zasađeno je 1600 dunuma maline. Pretpostavka je da su ove površine i veće , ali da novi zasadi nisu još prijavljeni... Dakle, radi se o velikom broju ljudi koji bi mogli biti oštećeni jednim takvim nevremenom, praćenim gradom.
Zenica nema protivgradnu zaštitu tako da nam upozorenje Civilne zaštite na znači ništa a u slučaju obilnijih padavina prouzrokovanih gradom preostalo bi nam jedino da se bavimo posljedicama.
Ovog vikenda neću kritikovati rad gradske službe i gradonačelnika koji su u pripremljenoj Informaciji o stanju u oblasti poljoprivrede prikazali na koji način će podijeliti 2 miliona maraka. Naprotiv, predložit ću da, do neke slijedeće sjednice na tu temu razmotre kako bi sa protivgradnom zaštitom mogli zaštititi poljoprivrednike i njihov uloženi novac, kao i novac od poticaja za poljoprivredu.
Značaj takve vrste odbrane je veliki. Nećete imati uništene prinose, ili će biti manje oštećeni nego bez takve odbrane. Neće biti štete na kućama, općenito materijalne štete, ili će one biti manje.
Od zemalja nastalih raspadom Jugoslavije jedino na teritoriji Srbije najbolje ispoštovana originalna metodologija zaštite od grada te su zbog toga najveći efekti i rezultati upravo ostvareni u Srbiji.
Protivgradna zaštita stigla je i u Bosnu i Hercegovinu i po prvi put obuhvatila područje od Une do Drine, sa branjene 24 opštine, te Brčko Distrikt i Gradačac u FBiH, a gradonosni oblaci se prate sa 220 stanica.
Ne znam da li se Grad Zenica može uključiti u postojeći sistem protivgradne odbrane, ali mislim da bi vrijedilo pokušati. Neki dan slučajno sam u razgovoru sa čovjekom iz Gradačca saznao da njihov grad, odnosno opština zaista posjeduje protivgradnu zaštitu koja je ovih dana djelovala i pretpostavljam spriječila eventualne štete. Prijatno me iznenadio podatkom da u Gradačcu skoro da i nema nezaposlenih, da je otvoren veliki broj preduzeća i da je potražnja za radnicima.
Odličan primjer i motiv da odgovorni iz gradske administracije posjete taj grad i saznaju kako se dolazi do takvog poslovnog ambijenta a da ne potroše velike novce na putovanja po svijetu u potrazi za nekim rješenjima. Također, saznajem, kako bi se u nekoj općini postavila jedna protivgradna stanica, potrebno je blizu 10.000 KM. U svakoj općini stanice se stavljaju na udaljenosti od osam do deset kilometara. Općine svake godine moraju plaćati 3.000 KM po jednoj stanici, od kojih se finansiraju plaće i doprinosi radnika koji ispaljuju protivgradne rakete. Dakle, sa nekih 13.000 maraka u startu mogli bi pričati o daljnjem preventivnom djelovanju i zaštiti poljoprivrednih proizvođača i mogućem zapošljavanju, jer takve vrste zaštite traže i nova zapošljavanja.
I zato, dragi gradonačelniče, ako želite saznati put do boljeg poslovnog ambijenta ne morate ići u Brisel, skoknite do Gradačca.
Nema komentara:
Objavi komentar