Blog je pokrenut 17 oktobra 2012.god. s ciljem da se upozori na mnoštvo nezaposlenih i onih koji žive na rubu preživljavanja. Dvije godine poslije "trideset drugi vijećnik"je dostigao veliki broj čitalaca čije tekstove nerijetko prenose i razni bh portali. Teme su proširene, a blogu su se pridružili slobodni, misleći građanski aktivisti koji će govoriti o društvenim problemima koji tište građane ovog grada, kantona i države. Autor bloga: Muhamed Pivić

nedjelja, 15. lipnja 2014.

Dijaspora šalje pomoć direktno u ruke nastradalim građanima BiH!

Naši građani koji žive i rade u dijaspori šalju pomoć kamionima i kombi vozilima na adrese rodbine, prijatelja, komšija. 

Pošiljalac odlučuje o načinu i krajnjem korisniku humanitarne pomoći a Feriz Amela je samo jedna od bh građanki koja vrši distribuciju. Pomoć je stigla i do vojne kasarne u Zenici u kojoj je smješteno oko 150 osoba. Isporučena je uredno tako što je prethodno zaprimljena u Skladište robnih rezervi Općine Zenica.

Amela na svom fejsbuk profilu zahvaljuje Editi Šehović, Hamidu Pervanić i bezimenom prijatelju(koji je već učestvovao u donacijama) koji su poslali ove donacije i omogućili jednu pristojnu pomoć za osobe ugrožene u poplavama na području općine Žepče.

Pogledajte video:


Nema komentara:

Objavi komentar

Na raskršću života

Na raskršću života
Ako je toliko važna etnička pripadnost i taj nekakav jebeni osjećaj nacionalnog identiteta za kojim pojedinci ili čak veliki broj njih traga stotinama godina unazad, a u tom traganju su spremni i na međusobna prepucavanja, teške riječi, prijetnje ili progone neka mi onda neko od njih objasni zašto toliki broj ljudi iz njihove etnije napuštaju svoju domovinu i okruženje u kojem su se osjećali „svoji na svome“ ? Može li se išta kupit za taj „osjećaj pripadnosti“? Zašto se na poslijetku taj „osjećaj pripadnosti“,( odlaskom iz domovine) mijenja i uzima državljanstvo druge države? Ovoj kleronacionalističkoj vlasti odgovara da se njeni građani bave sami sobom, da se vraćaju u tu daleku prošlost jer sve dok su „tamo daleko“ niko ih neće pitati za sutra. Meni je ostalo, u najboljem slučaju još nekoliko godina života i ne mislim ga trošiti na budalaštine odakle potičem ja, a odakle Bosna. Iz pi*ke materine, i ja i ova vukojebina i ovi „kreteni“ što se međusobno prepucavaju, eto odakle. Imate li posao? Osmočasovno radno vrijeme, odgovarajuću platu, slobodne dane, godišnje odmore? Ako imate, onda ništa. Shvatam, plaćeni ste da spinujete i naivne vodite žedne preko vode. Muhamed Pivić, 32 vijećnik.

Arhiva bloga

Popularni postovi